DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1901 str. 19     <-- 19 -->        PDF

19


^ Iznimice dopušta Kraft i vadjenje stabala prvoga razreda,
naročito ako nisu dobro-uzraBla, te prema svojoj, debljini suviše
veliki prostor zauziralju. .


. ´ (Nastavit ce se.)


Nešto 0 našim pticama grabilicama.


Prevod iz. časopisa »Aus dem Valde«.


Biolo´žki odjel carskoga zdravstvenoga ureda u Berlinu ima
nuz ine i zadaću iztraživanja uvjeta za život kulturnom bilju
škodljivih životinja i bilina, te sredstava za njihovo sistematično
su-zbijanje, kao i studij koristnih životinja i bilina.


Kedavno su objelodanjena izii^aživanja želudaca po gospodarstvo
i šumarstvo važnih ptica. Ta iztraživanja imadu svrhu
da stave temelj za pravednu ocjenu našeg ptičjeg svieta kao i
za spoznaju velike vriednosti ne malog broja ptica,


~ " Profesor Dr. Rorig objelodanio ,je podatke orija.ške radnje.
On je točno iztražio želudee od 1735 ptica te sve, potankosti
pregledno priobčio/ nazpačiv porieklo, spol i želuđčanu sađržinu.
Iztraživano je 169 škanjaca mišara, 95 škanjaca gačaša,
110 sojka, 61 kobaca ´ptičaraj 67 vjetrnša´ klikavka, 103 trčaka,
35 roda i 65 žuna. Kod ovih je ptica sva želudčana sadržina,
da i najmanja koščica i biljčica, opredieljeiia.


Občenito se može kazati, da Rorigova iztraživanja prikazuju
naše danje ptice grabilice, da su kadkada malo škodljive,
Često, da se s malim zađovoljuju. Miševi i vrabci, koje u škod-
Ijivce ubrajamo, jesu najčešči plien gotovo svijuh danjih ptica
grabilica. Ogromni ora o štekava c zadovoljava se dosta česta
sa štakori, hrčki i žabami; orao kličedi ždere samo miševe,
žabCj gusjenice i kukce. Da, i smioni i brzi koba c
ptiča r često je bolji od-glasa mu:´od 60 tih nadjeno je kod
17 torice u želudcu samo miševa i vrabaca. Kod jednog naših´
sokolova, sokola kraguljca, koj spada medj najljepše ptice
i najbolje letce naših brda i dolina,^ iztraživano je 18 želudaca.




ŠUMARSKI LIST 1/1901 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 20 ^ —


U svijuk je sadržaj bio: leptiri, kukci, libele i muhe, te tek
9 najviše zrnjem samo liranedib se ptica. Ipak se drži, da je
ova ptica opasni i vrlo, škodljivi razbojnik. Vjetruš a kli kavk
a je 68 puta iztražena. Pronalaz potvrdjuje mnienje, da
ova vrst ue samo, da nije Štetna nego, jer tamani miševe, vec vrlo
koristna. 63 ove vrsti ptica imalo je u žeiudcu ostataka od
108 miševa, koji miševi su istoga dana, kad su ptice ubijene,
potrošeni, a medj timi miševi bilo je i škodljivih zareznika.
Vjetruša klikavka je jedan od najuspješnijih pomagada rataru
u borbi proti kobnim neprijateljem agriknlturnog bilja i njoj
je takodjer jedinoj od danjih ptica grabilica državnim zakonom
0 zaštiti ptica od 22. ožujka 1888. zaštita pružena.


Ali čudnovato i nepojmivo jest, da je škanjac mišar,
koj je koristniji od vjetruše klikavke, istim spomenutim zakonom,
med škodljive ptice ubrojen. »Mnogo koristnijiprofesor Dr, Rorig, hvale(5i vjetrusu klikavku, »je škanjac
mišar, od kojega 169, i škanja c ga^^´aš, od kojega 95 pronalaza
predleže. 5 želudaca škanjaca inišara bilo je praznih,
26 nije sadržavalo nikakovih ostanaka od miševa, a u ostalih
138 želudaca nadjeno je 384 miša. Ovdje mi je primjetiti, da
sam svagdje ondje, gdje se po kostima i lubanjama miševa,
nije mogao broj istih sjegurno ustanoviti, jer je samo dlaka
miševa krzna pronudjena, uzeo takovu sadržinu za jedan komad
miša. Kako neznatna je pram tome šteta škanjaca uništivanjem.
gdjekoga krta, rovke i shčnih. I po njima učinjene štete lovu
nisu znatne: tri puta pronadjena je zečja dlaka, a jednom trčka.
i jednom fa-zan.


Oni slučajevi, u kojima je škanjac doista zdravu divljač
utijkao, jesu preriedki, pak stoga moramo i ovdje zaključiti, da
se tu radi o bolestnoj dapače moguče o parnuloj divljači, od
koje su škanjci žderali«. Od iztraženih 95 škanjaca gacaša —
koji su sjeverne ptice i osobito u studenom do ožujka kod nas
—^imaJo je 17 prazne želudce, 78 imalo je ostataka od 313
miševa i 1 hrčka. Kao ina hrana rečenih škanjaca pronadjene
sa žabe, kornjaši, vrlci, kadkada manji zareznici, kao piira




ŠUMARSKI LIST 1/1901 str. 21     <-- 21 -->        PDF

tore i coecinelle, cesto škodljivi agrotisi i sinrekovi llijci. Kako
Friedricli u svom prirodopisu opisuje, ohiraje škaiijac loviti
takodjer štakore i zmije i to toli otrovne kao i neotroviie. Tko
zeii, da ovu koristnu pticu po ujezinom živovanju prouči, neka
ju motri samo iedau dan dalekozorom nedaleko sela. ili neka
se popne do gnjezda, u kom se 4 veo skoro poletnih, mladida
nalazi.


Na rubu ^j^njezda naei ćemo množinu miševa, koju sta-


OJ ´ J


novni(3i gnjezda nisu potrebovali a ipak je od starih donešeiia.
Kad godina obiluje miševima, stiČu se škanjci na polja,
na kojima miševi, ovi dindušmani gospodara, harače. Jata od
50—100 škaniaca slete se tamo i natječu u hvatanju i žderanjii,
A to je tim potrebitije, pošto se od dulje vj^emena proganjala
a mnogostrano i utamanila lasica i hermelin, kao tobožnji
neprijatelji ptičjeg svieta, bez da se mislilo na to, da je
glavni posao tih životinja ništenje miševa. Samo kad su u
nuždi, nasjedaju pticam. .Neka se topogiedno ipak prispodobe
nedavno u »Miindener forstliche Hefte« priobčena opažanja
nađšumara Weise-a (15, svezak)„ Težko da oe dugo potrajati a
da se ne bude pokročilo k preinaci s više stranuh manjkavog


§. 8* državnog zakona o zaštiti ptica.
Kod iztraienih 455 vran a pronadjena je a.bsolutna pretežitost
škodljivih za..reznika, koja pretežitost sastoji ne samo u
tom.e, što su takovi zareznici u iztraženih želudcili često pronadjeni,
vec i u absolutnoj množini istili zareznika, pa ma da
je bilo medju potrošenimi zareznici i koristuih, to nema štete,
jer su večinomi bili takovi, koji, obzizom na veli.ko njihovo
razširenjej mogu donekle bez uštrba uništavani hiti. Stoga
korist, koju vrano počinjitju tp.maiijenjem škodljivih ztireznika,
nadmašoje znati^´O štetu, koja tamanjeniem i koristnili zareznika
nastaje. Sleta je tim manja, pošto vrane troše koristnc
zareznike samo nu;zgredice sa štetnimi i to takove kori.^tne zareznikoj
.koji su vrlo razšireni. Profesor .Rorig nije svoj konačni
sud još izrekao o inoj djelatnosti vrana i čavka s rnzloga, jerbo
ovo jošte iztražuje, a razpolaže sa preko 5000 vraninih žeh:idaea.




ŠUMARSKI LIST 1/1901 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 22 —


S V r a k a i š a j k a drži ae da su štetne. Isto tako veliki
i rusi svračak, kojim se u grieh upisuje, da pliene gniezda
malili, pticak O s Tračku crno čelcu može se povoljno izjaviti,
U želuđcima velikog svračka pronadjena je samo jedna
mala ptica, a u onih drugih dvijuh ptica samo zareznicimiševi.


Po gospodarstvo i šumarstvo jesu od najveće koristi sve
sove, izim sovuljage buljine (ušare), koja je ali u Njemačko]
tako riedka, da nije ni spomena vriedna. Iztraživajudi želudacnu
sadržinu 90 sova, pronadjeni su samo miševi u istima.
Ostatci ptičji pronadjeni su samo jednom kod sov e močva rice
i k u k u V i j e smrtne


Ead toga je profesor Rorig ovaj mučni posao obavioj da
je iztražio kojili 770 izmetinali sova. Sove izbacuju redovito
dnevno jedan puta. Izmetine sadržavale su ostatke od 1684
miševa i 10 malih ptica. Značilo bi u more vodu priljevati^
ako bi htjeli i nadalje dokazivati o veličajnoj koristi sova, a
ipak koliko stotina ovih gospodarstvu i šumarstvu toli koristnih
ptica strada sa gluposti ljudske. U prvom redu jesu streljc^


(Schiesser)j koji, prigodom lova na trčke, ubiju svaku sova
močvaricu, koje se u velikom broju u poljanama korunskim
nalazi. Nadalje nište sove na neoprostiv način sa željezom, postavljenim
u šumi po šumsko-čuvarnom osoblju za lovljenje
škodljivih ptica grabilica Korig označuje, da je velika nepodobština,
što se ta željeza ostavljaju spremna za hvatanje,
udobnosti radi, i preko nooi. A konačno jest i praznovjerje
seoskog puka na zator sova. Ne samo, da je kukuvija smrtna/
več i sve ine sove prozvane su u mnogim krajevima mrtvačkom
pticom, u ludom djetinjem strahu love ih i kite s njihovimi
Iješinami vrata od štagljeva.


Kod b j e 1 i h i crnih š t r k o v a ili roda iztražena je
želudačna sadržina 47 puta. Pronalaz za obje vrsti nije nipošto
tako nepovoljan, kako je to ponovno osobito sa strane lovaca
dokazivano i pretjerano izticano. »Roda, koja je u lovstvu
ali manjim pravom ozloglašena, nagradjuje zaštitu, koju joj




ŠUMARSKI LIST 1/1901 str. 23     <-- 23 -->        PDF

— 2r> —


Reljak mnogostrano i i^ado pruža, tamanenjem raznih crva,
ali nema dvojbe, da ista nezazire ni od nastanjenog gnjezda
životinja, koje na zemlji gnjezde, naime od jata posve mladih
treaka ili od mladih zečida, na koje nabaše prigodom svog lutanja.
Samo držim, da to ne čini sistemacki, vee da ih lovi i
ždere, ako ih slučajno nadje«. (Rorig). Tamanenjem gusjenica,
miševa, ličinka i izraslih raznih komaraca čine rode veliku
korist. Bjela roda ue hvata ni peele ni ribe. Ona ne imade
k ribolovu potrebite okretnosti, kao što ovu imade mnogo
okretniji crni štrk, a još više poždrljiva siva čaplja. Glede
sitnih ptica nastavlja jošte iztraživanja.


Mi preporučujemo ove podatke znanstvenog iztraživanja
šumarima i lovcima na pomno i marno dalje motrenje a da
se i ne možemo sa g. Rorigom u svem složiti. /. F".


Kako se može povisiti uporabivost, a po tom i
vriednost bukovine?


Statistika nas uči, da čiste i mješovite bukove šume zapremaju,
u Austriji 1,425 853 ha., a u zemljah Ugarske krune
oko 2.840.820 ha.


Sama Hrvatska i Slavonija imadu oko 1,018.955 lia. visokih
bukovih šuma, od koje površine i opet na same erarijalne
bukove šume odpada 183.294 ha. sa drvnom gromadom
od kojih 37,584,400 m^


Pa ipak se u svim tim šumama još i dan damis jedva
25^/,-, godišijjeg sječivog prihoda i doista izradjuje na gradjevno
i tvorivo drvo, dočim sve ostalo tek ivd gorivo drvo i ugljen
odpada= Veliki se dio toga bukovoga drva uz to u premnogih
slučajevih u obce ne može ni unovčiti, tako da velika gromada
te bukovine u istinu još uvjek po šumama bezkoristno trone
i propada.


Uz takove je obstojnosti posve naravno^ ako se jur od
davna, s mjerodavne strane, takodjer i pitanja, kako i na koji