DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1901 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 18 — b) umjerena proreda, gdje se vadi razred 6. i 4. b; ,´"´ c) ] a k a proreda, gdje se vadi razred 5. te 4. a i b; to je skrajna granica proredjivanja, što je preko toga, spada veća prožraku, Speidel postavio je sliedece razrede stabala; I. stabla, stvarajuća sklop krošanja jace polovice s as to jine: 1, sa slobodnom krošnjom (prevladala i vladajuca stabla); 2. sa stisnutom krošnjom. -" II. Stabla, ne doprinašaj,u6a k sklopu krošanja jace polovice sastojine: 1, Krošnja posve ili dielomiee slobodna, ali nizko nasadjena; 2. krošnja od susjednih stabala nadraštena: a) još živa ; b) dielomiee živa ili suha, ´ ´^ Speidel razlikuje ove stepene prorede:. 1) Prvi stepen, gdje se vade sva stabla hrpe II., izuzev. mjesta, gdje se moraju ostaviti sbog zaštite tla; 2) Drugi stepen, gdje se vade povrh stabala hrpe II., ´još i" stabla hrpe I, 2. Sve ove napred navedene metode, koje diele stabla u razrede, imaju tu glavnu manu. da se malo obaziru na pravilni razmještaj stabala vladajude sastojine^ pak se s toga i pro-" ređjivanjem po tim metodama postizava veznom ne pojednako ve6 hrpimien o razmještenje stabala. Najbolja metoda je ona od Krafta, jer azimlje najveći obzir na razvoj krošanja. Ona je i u praksi najviše razširena, a prihvatile su je i šumarske pokusne´postaje u Austriji. Kod-same provedbe prorede zahtjeva Kraft, da se ostave, najslabija stabla, ako se nalaze na praznim mjestima, ili ne priece susjedna stabla u razvoju, ´ a naročito neka se to čini kod onih vrstih drveća, koja dobro zasjenu.podnašaju. |