DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1901 str. 14 <-- 14 --> PDF |
- 14 — koliko 6e po prilici biti stabala na površini u dobi sječe. — Izmedju ovili biljka neka se u svrhu zaštite tla posadi dvostruko toliko biljka od iste ili druge vrsti, od jednake iH različite dobe, (po Fischbachu »misera plebs«), koje bi se imale kod proredjivanja svojedobbo postepeno vaditi, ali tako »dopunjuje Fischbach, da sjecivna stabla »mogu svoj privilegirani položaj bez svake borbe uzdržati.« U koliko su ovi predloži zanimivi, u toliko još nisu izve denim pokusima utvrdjeni. Max Rolbert Pressler. E. M, Pressler (»ForstL Hilfsbuch 1886. str. 1.74) označuje kao dvostruku svrhu proredjivanja: »racionalnu njeg u glavnog prirasta i sađanji užita k medjutimnog prirasta sječom medjutomne sastojine.« Stabla, koja se imaju posjedi, dieli on : L u k o r i s t n a, t. j , takova, koja đoprinašajuci k nuždnom sklopu i štitedi tlo pospješuju glavnu svrhu, II. u indiferentna, t. j. takova, koja ili se posjekla ili ostavila na prirast ne uplivajUj III. u škodljiv a t. j , ona, koja sastojinu čine pregustom ili koja na prirast tako nepovoljno djeluju, da de se njihovim, odstranjenjem postotak prirasta na vriednosti ostajude glavne sastojine podići modi,« Kod izvadjanja prorede, ne može gotovo nikada dođi u pitanje sjeća k o r i s t n i h» stabala, jer usljed toga nastali gubitak na glavnom prirastu ne može nikako nadomjestiti eventualni prirast na nuzgrednoj sastojini. — Indiferentn a stabla valja tada sječi, kada im je postotak prirasta na vriednosti spao izpod ustanovljenog gospodarstvenog postotka. — Stabla štetna " ne- mogu se pako dosta rano i dosta cesto proredjivati, — Pod takovim uvjetima dopustiva su i ona proredjivanja, gdje troškovi premašuju prihod, , te se takovi izdatci imaju uračunati u gojitbene troškove;. |