DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1901 str. 12 <-- 12 --> PDF |
..,-12 — c) uštrkam i prerasle metke vrsti drveda ^brezu, topolu, ivu) valja pustiti, da postigau njihovu uporabivu debljinu samo u toliko, u koliko to nije od štete po glavnu sastojinu. f) tamo, gdje je nuždno, da mlada sasfcojina što prije ojača i bude sposobna za naravno pomladjivanje, mora se proreda protegnuti i na slabija dominirajuea stabla, što doduše prouzrokuje gubitak na prirastu. U svojim pravilama o izvadjanju proredjivanja, uvadja Heyer te novosti, što zahtjeva, da se ova u početku opetuje u kraćem, a posije u dužem razdobju. Njegovo je glavno pravilo, da se proredjuje rano, često i umjereno. — Pri tom zahtjeva uvjek očuvanje podpunoga sklopa krošanja. LeopoM Grrataer i dr. Karlo, pl. Fisclibacli.": Osobito zanimiv u tom pogledu jest L. Grabner, kojemu se pridružuje i lischbach (Baur Centralblatt 1884,,str. 426 i 1885. str. 466 i 553)/ ´, . U svojem djelu : »Die Forstwirthschaftslehre« 3- izdanje, str. 451. navadja Grabner: »Za glavni prihod šuma jest dakle od neposrednog dojma i.važnosti samo ona drvna zaliha^ što što ju predstavljaju stabla u sjeČivnoj dobi sastojina. Samo taj broj stabala sačinjava zu pravo trajn u glavnu, sastojinu, samo ono povećanje drvne zalihe, koje se na tim stablima iz godine u godinu sbiva, sačinjava ili predstavlja nam zakon, po kojem se umnožaje drvna zaliha.« Fischbach na to nadovezuje: Naše prihodne skrižaljke sastavljene su na drugi način. One ne čine razliku izmeđju podpune sastojine (VoUbestand), i sječivne sastojine (Abtriebsbestand), te ne predočuju razvitak ove potonje. , Navodeči Fischbach u tom pogledu njeke brojčane primjere (»Centrallblatt fiir das gesammte Forstwesen 1885«),, nastavlja dalje: »Glavni zaključak, koji se odtale izvesti može, jest taj, da naše gusto sklopite sastojine usuprot njihovoj većoj drvnoj zalihi mnogo manje produciraju, nego |