DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1901 str. 12     <-- 12 -->        PDF

..,-12 —


c) uštrkam i prerasle metke vrsti drveda ^brezu, topolu,
ivu) valja pustiti, da postigau njihovu uporabivu debljinu samo
u toliko, u koliko to nije od štete po glavnu sastojinu.


f) tamo, gdje je nuždno, da mlada sasfcojina što prije ojača
i bude sposobna za naravno pomladjivanje, mora se proreda
protegnuti i na slabija dominirajuea stabla, što doduše prouzrokuje
gubitak na prirastu.


U svojim pravilama o izvadjanju proredjivanja, uvadja
Heyer te novosti, što zahtjeva, da se ova u početku opetuje u
kraćem, a posije u dužem razdobju. Njegovo je glavno pravilo,
da se proredjuje rano, često i umjereno. — Pri tom zahtjeva
uvjek očuvanje podpunoga sklopa krošanja.


LeopoM Grrataer i dr. Karlo, pl. Fisclibacli.":


Osobito zanimiv u tom pogledu jest L. Grabner, kojemu
se pridružuje i lischbach (Baur Centralblatt 1884,,str. 426 i
1885. str. 466 i 553)/ ´, .


U svojem djelu : »Die Forstwirthschaftslehre« 3- izdanje,
str. 451. navadja Grabner: »Za glavni prihod šuma jest dakle
od neposrednog dojma i.važnosti samo ona drvna zaliha^ što
što ju predstavljaju stabla u sjeČivnoj dobi sastojina. Samo taj
broj stabala sačinjava zu pravo trajn u glavnu, sastojinu, samo
ono povećanje drvne zalihe, koje se na tim stablima iz godine
u godinu sbiva, sačinjava ili predstavlja nam zakon, po kojem
se umnožaje drvna zaliha.«


Fischbach na to nadovezuje: Naše prihodne skrižaljke sastavljene
su na drugi način. One ne čine razliku izmeđju podpune
sastojine (VoUbestand), i sječivne sastojine (Abtriebsbestand),
te ne predočuju razvitak ove potonje.


, Navodeči Fischbach u tom pogledu njeke brojčane primjere
(»Centrallblatt fiir das gesammte Forstwesen 1885«),,
nastavlja dalje:


»Glavni zaključak, koji se odtale izvesti može, jest taj,
da naše gusto sklopite sastojine usuprot njihovoj
većoj drvnoj zalihi mnogo manje produciraju, nego