DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1901 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 10, -.


ne čini. Stoje li dva stabla jedno uz drugo, tad valja takodjer
slabije stablo posjeći.


16. Nakon toga valja odstraniti ine vrsti drvlja.
16. Čim je sastojina u jacem sklopu uzrasla i čim se
kasnije započme sa prvim proredjivanjem, to se mora tim opreznije
postupati. Isto vriedi i za šume, koje nisu premašile kul^
minaciju prirasta u visinu.
17. Isto se tako postupati ima i tamo, gdje se je bojati
štete od sniega, kitine i vjetra,
18. U nekadašnjih prebornih šumah mora se kad i kada
kod proredjivanja izvaditi najstarije drvlje, naročito a^.o prevladjuje
mladji dobni ra-zred
19. Vanjski rub šume ima se tek kasnije i slabo prorediti.
20. Izmedju raznih vrsti drveća zahtjevaju; . ^
a) smreka, jela i jasen — sbog njihovoga vitkoga uzrasta
i slabih grana — najslabiju proredu;
: b) bukva, grab, briest, javor i joha traže slabu proredu
c) bor i ariš zahtjevaju u starijoj dobi jaču proredu;
d) hrast ljubi u starijoj dobi takodjer slobodniji položaj;


nu obzirom na to, što se on uzgaja ponajvedma za gradju,
valja da se uzdrži u sklopu do u kasnija dobu.


21. Ne samo visoke, nego i nizke i srednje šume valja
da se proredjuju po ovih pravilih.
22. Pr´oređe mogu se izvadjati u svako doba godine, nu
najshodnije jest, da izvadjaju u doba kada se drvlje ne nalazi
u soku, .´ .
Kod uzgoja mješovitih Šuma, naročito u smjesi hrasta, I
bukve, preporuča Gmnner, da se hrastu podaje´ više svietla te
veli: »upravo^ time, što je u mješovitih šumah propuštena
nuždna njega hrasta, postalo je to drvo u mnogih predielih
vrlo riedkim.


Kako se vidi Gwinner je u mnogom razširio nauku Got-,
tinu, te većina njegovih pravila još i danas vriedi.