DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1901 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 10, -. ne čini. Stoje li dva stabla jedno uz drugo, tad valja takodjer slabije stablo posjeći. 16. Nakon toga valja odstraniti ine vrsti drvlja. 16. Čim je sastojina u jacem sklopu uzrasla i čim se kasnije započme sa prvim proredjivanjem, to se mora tim opreznije postupati. Isto vriedi i za šume, koje nisu premašile kul^ minaciju prirasta u visinu. 17. Isto se tako postupati ima i tamo, gdje se je bojati štete od sniega, kitine i vjetra, 18. U nekadašnjih prebornih šumah mora se kad i kada kod proredjivanja izvaditi najstarije drvlje, naročito a^.o prevladjuje mladji dobni ra-zred 19. Vanjski rub šume ima se tek kasnije i slabo prorediti. 20. Izmedju raznih vrsti drveća zahtjevaju; . ^ a) smreka, jela i jasen — sbog njihovoga vitkoga uzrasta i slabih grana — najslabiju proredu; : b) bukva, grab, briest, javor i joha traže slabu proredu c) bor i ariš zahtjevaju u starijoj dobi jaču proredu; d) hrast ljubi u starijoj dobi takodjer slobodniji položaj; nu obzirom na to, što se on uzgaja ponajvedma za gradju, valja da se uzdrži u sklopu do u kasnija dobu. 21. Ne samo visoke, nego i nizke i srednje šume valja da se proredjuju po ovih pravilih. 22. Pr´oređe mogu se izvadjati u svako doba godine, nu najshodnije jest, da izvadjaju u doba kada se drvlje ne nalazi u soku, .´ . Kod uzgoja mješovitih Šuma, naročito u smjesi hrasta, I bukve, preporuča Gmnner, da se hrastu podaje´ više svietla te veli: »upravo^ time, što je u mješovitih šumah propuštena nuždna njega hrasta, postalo je to drvo u mnogih predielih vrlo riedkim. Kako se vidi Gwinner je u mnogom razširio nauku Got-, tinu, te većina njegovih pravila još i danas vriedi. |