DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1900 str. 4     <-- 4 -->        PDF

— 644 —


b) Stanovnike, koji su u obdini rodjeni ili u savez obdine
primljeni, te u obćini stalno stanuju.
e) Posjednike, koji u obćini posjeduju nepokretninu, ali u
istoj obćini ne živu


d) Nestalne, koji po svom zanimanju ili službi privremeno
obćini prinadleže, bez da su primljeni u svezu obćinsku. Svi
oni, koji nisu ovdje navedeni, smatraju se kao strani.


Obćinarstvo, kao i uprava, nadzor i t. d. uredjeno je obćinskim
zakonima. Pošto smo imali u Hrvatskoj dva diela —
Krajinu i Provincijal — to su i obćinski zakoni raznoliČni.
Princip im je ali isti.


Idemo promotriti:


a) Obćinski zakon u Krajini.


T. ZV. »Gemeinde-Gesetz vom Jahre 1862. fur die k. k.
Militar-Grenze« jeste uredjivao odnošaje naših obćina.
Ovim zakonom odredjuje se: »Obćine, koje su do sada
kao sela, trgovišta, mjesta, gradovi ili pod inom mjestnom
oznakom, jednu mjestnu obćinu sačinjavale i kao takove
upravljane, imadu i nadalje kao takove ostati. Svaka obćina
zadržaje si naslov: Grad, trgovište, selo i t. d.


U koliko ovaj zakon utiče na našu razpravu, donieti ćemo
njekoje zakonske ustanove.


§, 39. glasi: »Vlastnost svake obćine, koja se prema svojoj
uporabi imade smatrati kao obćinska imovina ili obćinsko
dobro, imade se točno čuvati, neumanjena uzdržati i pomno
upravljati«. Ovo se ne odnosi samo na pokretnine, već i na nepokretno
dobro svake vrsti. Da se pod »nepokretnim
dobrom« imadu smatrati šume i pašnjaci, suvišno nam je i
dokazivati.


{;. 40. odredjuje, da se za cielokupno dobro mora osnovati
inventar, koji svakom članu obćine na uvid stoji.


§. 41. odredjuje pravila glede uprave obćinskog dobraimovine, te medju inim propisuje: »Nastojati ima uprava, da
obć. imovina nosi što veću dobit u koliko je to moguće uz