DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1900 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 666 —


nevolja, pa treba mnogo pažnje i opreznosti da se otkloni, a
naročito u sadanje vrijeme, kada se stare hrastove sastojine
rapidno sijeku. X.


Opazka uredničtva. U ovom se članku raspravlja
vrlo važno pitanje o najboljem načinu pomladjivanja naših povodnih
hrastika, pa bi nam drago bilo, da i još s koje strane
0 tom koju čujemo, kako bi se konačno uglavili najbolji načini
pomladjivanja naših šuma, navlastito naših hrastika, tih naših
najvriednijih šuma. U obće članci, koji se odnose na »uzgoj šuma« za
nas su od najveće važnosti, jer kako se mnoge stare i prestare
šume sieku, smatramo punim pravom najvažnijom zadaćom
šumara u Hrvatskoj nastojanje oko što uspješnijeg i svrsishodnijeg
pomladjivanja šuma. Ovim bi se dielom šumarske znanosti
i prakse naši — naročito vanjski — šumari u prvom
redu što intenzivnije baviti morali.


Opis šuma zemljištne zajednice „Ravnagora".


(K ovogođišnoj ekskursiji hrv.-slav. šumarskoga družtva).


Sume zem. zaj. Ravnagora bijahu nekoč vlastnost knezova


Frankopana, te su svojedobno prošle u vlastnost državnog


erara (fiska) a tek segregacijom, provedenom god. 1896. izmedju


drž. šum. eraia i obćine Ravnagora, a vlastnost potonje t. j .


sadanje zemlj. zajednice.


Sume sve sačinjavaju sjevero-iztočni ogranak Velike Ka


pele (Julske Alpe) u visini od 800 — 1300 met. nad morem


odnosno sriednje visine 1100 met.


Tlo jeste vapnenac, kraške formacije, pokriven malom iz


nimkom (kao u Skrbastomu vrhu) plikom naslagom pjesku-


Ijaste ilovače i humozne crnice.


Što se štetnih vjetrova tiče, to su južn i vjetrovi po re


čene sastojine od važnosti, te imade obzirom na plitkost tla


zadosta vjetroizvala a i vjetroloma.




ŠUMARSKI LIST 12/1900 str. 27     <-- 27 -->        PDF

- 667 —
Šume ove sačinjavaju malom iznimkom suvislu površinu
od 1934 r. 179n*´, dočim ukupna površina segregacijom u ime
šumske i paševinske pripadnosti izlučnih dielova iznaša 2034 r.
1790" od koje površine odpada 100 rali na razne čistine i
omanje pašnjake.


Vladajuda vrst jeste jela pomješana sa bukovinom a
umetnuto dolazi bieli javor (gorski, Acer pseudoplatanus), smreka
i gdjekoji briesti.


Nalaze se i čiste jelove sastojine, nasuprot imade i predjela,
gdje je bukovina vladajuda.
U glavnom jeste razmjer izmedju vladajuće vrsti drva
sliedeći: jela 0*8
bukva 0"2. — a obrast jest ^1*0.


U šumi ovoj visokog uzgoja zastupani su obzirom na
dosele vodjenu neredovitu prebornu sječu svi debljinski razredi
i to u sliedećem razmjeru:


I. debljinski razred od 20— 40 cm. = 0"1
II. » . » » 40— 60 » = 0-2
III. » » » 60— 80 » = 0-2
IV. » » » 80—100 » = 0-3
V. » » » 101 i preko » ^02
Drvna gromada uzima se obzirom na obavljene izmjere
pokusnih ploha u susjednih državnih šumah po rali popriečno:
mehkog 211"7 m´*
tvrdog 23´5 m´´
ili ukupno 235 2 m´* Nu imade pojedinih sastojina, gdje u velike
prevladjuju najstariji razredi, koji imadu i do 400 m" po rali.


Prema rečenom dolazi na cielu šumsku površinu od


1034 r. 179D": mehkog drva 409 566 m´


tvrdog drva 42.453 m´*


ukupna drvna gromada 452.019 m´


Obzirom nadalje na dosta povoljne klimatičke kao i stojbinske
odnošaje, može se uzeti popriečni prirast po jutru i to za
mehko drvo sa 3*15 m´
tvrdo drvo sa 0-28
ili ukupno sa 3 43 m^ što bi odbacivalo godišnju sječnu




ŠUMARSKI LIST 12/1900 str. 28     <-- 28 -->        PDF

- 668 —
drvnu gromadu od ukupno 6634 in´ koja kolikoća imala bi
ujedno privremeno predstavljati redoviti godišnji prihod zem.
zajednice Ravnagora.


Prihod ovaj služi ponajprije za pokriće redovitih godišnjih
izdataka za porez, kulture, cestogradnje, upravuošum. osoblje i t. d.
koji troškovi iznašaju za sada godišnje popriečno 4000 forinti
ili 8000 kruna, a nadalje i za pokride potrebština ovlaštenika
na gorivnu i gradjevnu drvu.


Ovlaštenicko pravo razdieljeno je na 205V2 selišta (jedno
selište 16 rali posjeda) a svakom takovom selištu pripada godišnje
20 prm. ogrieva.


drva 2877´0 m´


a gradjev drva 3"0 ra´´ 6160 m´´


Ukupno dakle 3493-0 n?


Sravniv ovu kolikoću sa redovitim ukupnim godišnjim
prihodom, ostaje jošte uviek 3141 m^ /a unovčenje t. j . da se
tim novcem mogu pokriti uvodno rečeni upravni i t d. troškovi,
te bi time i glavna svrha svih šumskih sastojina po
njezinog vlastnika t. j . z, z. Ravnagora i postignuta bila. Nu
obzirom na znatni preostatak od 3141 m´, koji unovčen daje
puno više, nego li iznašaju redovite godišnje potrebe uprave i
gospodarstva, ostao bi svake godine znatan novčani suvišak
na razpolaganje z. z.


Od štetnih zareznika naći je nu u vrlo maloj kolikoći
amrekovog pisara i jelotoča, a u svim predjelima ponješto liestvičara,
po pučanstvu »mušica« zvanim.


Sto se uporabivosti tiče, to je tehnička uporabivost ciele
gromade 0´757o dočim na nezdravo i za gorivo 0´25°lo odpada


— razlog da ove šumske sastojine, pošto vrlo malo izcrpljene,
reprezentiraju za z. z. Ravnagora uzev samo cienu od 6 kruna
po m^ popriečno liepu vriednost od 2,712.114 kruna.
Popriečna ciena od 6 l^runa po tek. m´ jest obzirom na
dobre izvozne šumske ceste, zemaljske ceste, kao i blizinu željezničke
pruge, odnosno postaje, sasvim opravdana.


Udaljenost svih šumskih sastojina iznosi od želj. postaja




ŠUMARSKI LIST 12/1900 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 669 —


Skrad 11 kim.
Delnice 14 kim,
Vrbosko 15 kim.
nove postaje Sušica 9 kim.


Za sve šumske sastojine neobstoji jošte posebna gospodarstvena
osnova, te je šumar-upravitelj prinužden predbježno po
nekom provizornom programu da radi, u koju svrhu su te šume
obzirom na obrast, vrst i dobu drveća razdjeljene u 3 glavna
šumska diela i 12 odjela (ili okružja) i to kako sliedi:


I. Glavni dio.
1. odjel Debela kosa:
Jela 0-7 do 300 god.


Bukva
0-2 do 80 god.
Jayor O´l do 100 god.
2. odjel Tisova kosa:
Bukva 0-7 do 100 god.
Jela 0-3 do 200 god.


3. odjel Smr ečje :
Jela i smreka 0´8 do 200 god. i preko.
Bukva 0-2 do 60 god.


II. Glavni dio.
4. od j el Sr binah:
Jela i smreka 0´7 do 400 god. i preko.
Bukva 0 2 do 200 god.
Javor 0-1 do 200 god.


5. odjel Suhi vrh—Plan diš te —Po d šk rbin ah :
Jela 0-9 do 200 god.
Bukva O´l do 40 god. (hrpimice).




ŠUMARSKI LIST 12/1900 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 670 —


6. odjel Za Gmajnom:
Cista jelovina l´O do 200 godina.


7. odjel lio vica:
Jelovina 0-6 do 200 g. i preko.
Bukva 0´4 i do 160 g.; starija bukovina izcrpljena jeza
vrieme državne uprave za ugljenarenje.


8. odjel Su hi vrh;
Smreka 3 god. sadjeno godine 1900.


Ovaj odio izgorio je nazad blizu 60 godina sasvim, te
podpunoma ogolio. Posadjeno je ove godine do 25 rali površine ;
sadnja obavit de se sa konačno joste za 3 — 4 godine.


III. Glavni dio.
9. odjel Jasen:
Jela 0´5 do 200 god. i preko.
Bukva 0-5 do 100 god.


10. odjel za Jasen:
Bukva 0-7 do 60 god. proreda.
Jela 0-3 do 120 god.


11. odjel pod Višnjevicom:
Jela 0-7 do 160 god
Bukva 0-3 do 100 god.


12. odjel Višnjevica velika:
Bukva 0-6 do 200 do 200 god.
Jela 0-3 do 200 god.


Javor 0-1 do 100 god.


Daljna razdioba u odsjeke nije provedena obzirom na provizorni
značaj čitavog privremenog uredjajnoga elaborata. (Možda
nije ni uuždna. Op. ured.).




ŠUMARSKI LIST 12/1900 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 671 —


Kako je već rečeno, gospodarilo se je obzirom na visinu
položaja, te vrsti drva dosele neredovitim priebornim sjekom,
vaded mjestimice prezrela i sječi davno dorasla smrekova i
jelova stabla bez ikakvog stalnog poredjaja sječina.


God. 1898. počelo je u toj šumi stanovitim redom sjeći
i to najprije u odjelu 1 i 12. s razloga, što se je imalo paziti
na okolnost, da ovlaštenici obzirom na udaljenost njihovih kuća,
uzmognu laglje i brže obskrbiti se potrebitim drvom.


Sastav stalne gospod. osnove, odnosno konačno uredjenje
tih šuma, uzsliediti će tek nakon izdanja za to potrebitog naputka
po visokoj kr. zemaljskoj vladi i nakon što bude — u
opisu priredjenom za izletnike već spomenuta — prodaja veoma
debelih stabala dovršena.


Pravac ekscursije označen je u pregledniku — uručenom
svakom skupštinaru-izletniku — crtom, te počima na medji
šuma vlastelinstva Sušičkog (pl. Neubergera) pod šum. predjelom
»Debela kosa«.


Odavle prodjoše izletnici putem vodećim preko gorskih
livada na Pizentov laz. Idući tim putem vide se lievo šumske
sastojine državnog šum. erara sa glavnim visočiuama:
Biela kosa 1289 met. visine
Nukovica 1253 met. visine
Kameniti vrh 1138 met. visine kao i šuma z. z. Ravnagora i
Škrbasti vrh 1117 met.


Prošavši Pizentov laz udjoše izletnici u šumski predjel
»Smrečje«, koji je vrlo liepa jelova sastojina sa uštrkanom mladom
bukovinom.


Upozoreni su izletnici na stabla konsignirana za II. partiju
veleprodaje u Eavnogorskih šumah.


Veleprodaja ova provadja se dozvolom visoke kr. zemalj.
vlade počam od g. 1899. temeljem zaključka skupštine Ravnogorskih
ovlaštenika od god. 1898., da se prodade 12000 jelovih,
smrekovih i javorovih stabala za sječu zrelih i prezrelih




ŠUMARSKI LIST 12/1900 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 672 —


te bolestnih, za da se osnuje nepotrošiva šumska glavnica od


160.000 for., kojom bi se imao dalnji obstanak šuma za svagda
osjegurati; od ovih 12000 stabala prodana bje god. 1899. javnom
dražbom I. partija od 3000 stabala uz cienu od poprečno
4 for. 27 Vg nč. po tek. m^ tehnički sposobnog drva.
Dostala je iste tvrdka Feliks pl. Neuberger i sin na Rieci.


Pošto jošte nije sve drvo izradjeno i premjereno, nezna se
još točno novčani uspjeh, nu predmjevati je, da će ovih 3000
stabala dati nešto preko 35.000 forinti.


U ovom predjelu t. j . u Smrečju obavljena je zadnja sječa
jelovine (izim bukovine koja je davana u ime ogrieva) prije 40 g.
kadno je obstojala parna pila drvotržaca Škarpe i Cuculića u
Mrkoplju kraj Ravnegore.


Ovdje se osobito liepo iztiču razni dobni razredi, a tlo je
dobro i liep prirast koli u visinu toli u debljinu.


Prešav ovaj predjel, pa došav do šumske kolibe, počima
predjel »Skrbivrh«. To je najstarija sastojina ciele površine,
mjestimice baš prašuma, gdje dosele jošte sječeno bilo nije.


Do 450 godina stara jelova stabla većim djelom suhovrha
i bolestna 60—160 cm. promjera u prsnoj visini sa duljinom
od 20 — 40 mt. te poprečnim kubič. sadržajem od 4—20 m*.


Sjeverni obronci ovog predjela pokazuju vrlo liep i bujan
podmladak, te sve debljinske razrede; osobito se iztiču ovi od
20—40 cm.


Iduć putem od kolibe na novu šumsku cestu, upozoreni
su izletnici takodjer na mlada smrekova stabla oštećena po
vjevericam, prstenasto oguljena, tako, da je za preprečiti veliko
razplodjivanje istih a i oštedivanje mladih stabala z, z. uvela
izplatu taglie za svaku ubijenu vjevericu u iznosu od 10 nvč.


Prolazeć ki oz sastojinu Podškrbivrh vide se i ovdje stabla
opredjeljena za veleprodaju, kao i već provedena izradba I. partije.
Po tom i dodjoše izletnici na novu šum. cestu, koja vodi počani
od predjela »Gmajna« kroz šumu u predjel »Skrbivrh«. Cesta
je ova gradjena većim djelom bivšim starim šumskim putem sa
shodnim preloženjem na pojedinim mjestima.




ŠUMARSKI LIST 12/1900 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 673 -
Izgradjeno je do 3 kim. puta sa troškom od 2 krune po
tek. metru, duljine, odnosno sa 50 filira po [jmet. jer bo je širina
ceste 4 met


Na ovu cestu pada 1000 rali šume t. j . izvoz drva sa
te površine obavlja se ovom cestom.


Izgradnjom ove šumske ceste u veliko se povisila vriednost
cielih šumskih predjela, osobito »Škrbastog ´vrtia«, kojega je
dosada eksploitacija i novčivost tako rekud nemoguća bila,
akoprem su se u istom najljepša i najjača stabla nalazila, a
radi pomanjkanja puta neunovčena propadala.


Zanimiva je takodjer i okolnost, da je prigodom gradnje
toga puta naišao šumar na slojeve kamena ugljena, koji slojevi
bi obzirom na formaciju tla (gnjila sa škriljavcem) mogli biti
dosta jaki, da bi se eventualno kopanje istog ugljena izplatilo
tim više, što izdanci (Auslaufer) istog imadu 0 5 m. ispod
površine zemlje debljinu od skoro 0"5 metra,´


Pokušano po šumaru loženje štednjaka u šum. kolibi
imalo je sasvim povoljan uspjeh, jer je taj ugljen sasvim izgorio
ostavljajue za sobom pepeo, nipošto poznatu trosku.


Ostaviv ovaj šumski put i udariv sjeveroiztočnim pravcem
prama Plandištu, prodjoše izletnici kroz šumski predjel pod
»Suhi vrh«, dijelom kroz odraslu jelovu jednoličnu sastojinu,
dielom pako kroz mladu mješovitu jelovu i bukovu od
20 — 40 god. staru.


Osobito se ovdje iztiče bukovina, koja je u smjesi sa jelovinom
postigla sa potonjom istu visinu, nu zaostala u debljini,
a radi toga i dosta trpi od pritiska sniega, što se baš u tom
priedjelu liepo vidjeti može.


Napredujuć istom »vlakom« (put za izvlačenje drva) dodjoše
izletnici do predjela »Plandište« zvanog, gdje je svoje doba
nalazio se šumski razsadnik.


U istomu, u koliko se jošte opaža, uzgajala se smreka,


ariš i crni bor.


Sa plandišta dolazi se kroz čistu jelovu do 140 godina


staru sastojinu, koja se odlikuje osobito visinom i dobrim




ŠUMARSKI LIST 12/1900 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 674 —


sklopom. Iz ovog predjela izlučena su veleprodajom sva bolestna


te natrula stabla.


Odavle dolazi se šumskim putem u predjel »Suhi vrh«.


Zapadna strana ovog predjela izgorjela je jošte nazad


jedno 60 godina nu zapuštena tako, da se je od istog stvorio
tako rekuć goli Kras.


Izgorjela površina iznaša približno do 100 rali. Od ove
posadjeno bi svog proljeća blizu 25 rali sa troškom od 750 for.
uračunav u to ujedno dobavu i transport biljka.


Posadjeno bje 140.000 trogodišnjih ve6im dielom presadjivanje
smrekovih biljka nabavljenih od šumarnika Kretinsetia
iz Kandie u Kranjskoj.


Uspjeh ove, obzirom na stojbinu neredovite sadnje, kako
se uvidja veoma je dobar, što se imade pripisati dobrim i
krepkim biljkam kao što i pomno izvedenoj sadnji.


U sasvim škrapovitim mjestim dovažao se čisti šumski
humus, te u nj biljke postavile tako, da je uspjeh sadnje takovih
biljka podpunoma osjeguran.


U prilog tomu uspjehu bile su takodjer i ceste proljetne
kiše, koje su u obde i na ine kulturne površine veoma dobro
djelovale.


Ciena biljkam bila je po hiljadi 5 kruna. —
Ovo bi bio u glavnim crtama opis objekta, koji je ove
godine hrv.-slav. šumarsko družt-^o posjetilo.


Kolihaš.


Nešto 0 sječi i izvozu drva u Lici.


Piše: Petar Petrovi«^, stud, for.


Uza sve nevolje i nedaće, koje su našem i onako jadnom
i siromašnom narodu narinule težak jaram na vrat, tare ga
još i jedna okolnost, a ta je mučno dobavljanje i težak izvoz
drva. Ako bi toj okolnosti tražili temeljit razlog, mogli bi
reći, da je tomu kriva nejednakost terraina, i skoro nepristupačnost
mjesta, gdje mu često šumski organi odrede nekoliko