DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1900 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 592 — Velike štete nanašaju tamošnjim šumama takodjer i silue paljevine, nastavše ne samo s neopreznosti, već prečesto i spuke objesti. Veličinu pehare takovih požara možemo najbolje razabrati iz primjera, što ga je još g. 1825. opisao Gifford - Pinkot , kad no je za 9 satih tim načinom bilo oko 600.000 ha. šume do kraja uništeno. Uza sve to imade Kanada ipak još i dan danas ogromne šumske sastojine u zaKlii, ali dakako da im to blago ma biloi ogromno — ipak nije neizcrpivo. Nu ono de moguće ipak još kojih 50 godina dosizati, da bar Englezku i Sjeverne sjedinjene države obskrbljuje potrebnim im drvom. S Kanadom svršismo podjedno i niz onih zemalja, koje još izkazuju višak drvne zalihe. Mnogi će si ipak možda pri tom staviti i pitanje: a gdje onda ostaju još Sibirija, Južna Amerika, Afrika, Australija? Pokušat ćemo stoga, da u she- dećem opišemo u kratkim crtama još i tamošnje šumarske prilike. Što se prije svega tiće centralne i južne Amerike, ta vidimo, da se meksikanske šume u obće ne mogu u svjetsko) trgovini ni u račun uzeti, jer nedosižu ni za podmirenje vlastitih potreba zemlje, dokaz tomu, da se je već za posljednjih godina u Meksiku uvezlo poprečno drva u vriednosti od 2 milijuna franaka. U ekvatorialnoj Americi, imade doduše još uvjek obsegom ogromnih prašuma, naročito u porečju rieke Amazonke, koje su uz to i raznimi vodenimi putovi njekim dielom i pristupačne, nu uza sve to one ipak nemogu imati za svjetsku šumsku trgovinu važnosti, i to ne samo zato, što je poznato, da prašume u obće ne proizvadjaju osobitu drvnu gromadu, te što su sječa a još više i izvoz u tim krajevima skopčani osobitimi potežkoćama, već još više s toga, što tim šumama a obće manjka trgovačka roba. Tamošnje su sastojine bezdvojbeno po svakoga botaničara od velikoga interesa i znanstvene vriednosti, jer često na jednom hektaru tla ni dva isto vrstna stabla ne ćemo naći, nu šumski |