DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1900 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 591 — Što se spomenutog uvoznog viška od 2,500.000 kub. metra tiče, valja iztakuuti, da se isti odnaša izključivo na Englezku, a podmiruju se drvljem iz Sjeverne Amerike. U Europi se i dan danas manje više obćenito drži, da u Sjevernoj Americi još uvjek imade obilje reservah na drvu, koje čekaju na eksploitaciju. U istinu tomu medjutim ipak nije tako. Velika krčenja šumah, provedena tečajem posliednjih trijuh stoljeća u svrhe namaknuda kulturnog tla, uništiše već odavna i te negdašnje prašume. Ova su krčenja uz to, najmanjim dielom uzsliedila posječom odnosnih šuma, jer se dotičnici obično voliše poslužiti jeftinijem a i radikalnijim sredstvom, a to bje vatrom. Da se je pako takovim palenjem često i više šume popalilo, nego li bje prvobitno i namjenjeno krčitbi, jasno je. Ovomu se palenju šumah danas pridružila još i u velikoj mjeri preotevša sječa šumah, i to načinom, koji se ni opisati ne da. Uz to nema nigdje ni 0 kakovom šumarskom zakonarstvu kao ni racionalnom šumskom gospodarenju tako rekši ni traga. U dokaz tome iztaknuti ćemo samo kako i sam F e r n o v, taj svestrani poznavalac šumarskih odnošajah u Sjedinjenim državama, priznaje, da vlastita potreba drva u Sjedinjenim državama danas već znatno nadmašuje normalnu proizvodnju drva u zemlji. U Kanadi počele su se šume izrabljivati u vrieme t. z. kontinentalne zabrane. Do onda su tamošnje šume bile još prilično uzčuvane, i to stranom sbog slabe napučenosti, a stranom i zato, što naseljenici u obće nisu dalje od St. Laurenta u zemlju ni prodirali. Danas se medjutim već i ti odnošaji na skroz promieniše. Kanadske šume, koje većim dielom samu crnogoricu sadržavaju, budu li se sadanjim načinom i dalje sjekle i izrabljivale, takodjer su izvrgnute bezuvjetnoj propasti. Izrabljivanje istih ravno je uništivanju u uajgorjem smislu rieči. Na sječinama se neostavljaju ni isti sjemenjaci, već se sve drveće posječe do gola, bez obzira na vrst drvlja i dobu, a niti se itko skrbi za novo pomladjenja tako izsječenih površina. |