DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1900 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 591 —


Što se spomenutog uvoznog viška od 2,500.000 kub.
metra tiče, valja iztakuuti, da se isti odnaša izključivo na
Englezku, a podmiruju se drvljem iz Sjeverne Amerike.


U Europi se i dan danas manje više obćenito drži, da u
Sjevernoj Americi još uvjek imade obilje reservah na drvu,
koje čekaju na eksploitaciju. U istinu tomu medjutim ipak
nije tako. Velika krčenja šumah, provedena tečajem posliednjih
trijuh stoljeća u svrhe namaknuda kulturnog tla, uništiše već
odavna i te negdašnje prašume.


Ova su krčenja uz to, najmanjim dielom uzsliedila posječom
odnosnih šuma, jer se dotičnici obično voliše poslužiti jeftinijem
a i radikalnijim sredstvom, a to bje vatrom. Da se je pako
takovim palenjem često i više šume popalilo, nego li bje prvobitno
i namjenjeno krčitbi, jasno je. Ovomu se palenju šumah
danas pridružila još i u velikoj mjeri preotevša sječa šumah,
i to načinom, koji se ni opisati ne da. Uz to nema nigdje
ni 0 kakovom šumarskom zakonarstvu kao ni racionalnom
šumskom gospodarenju tako rekši ni traga.


U dokaz tome iztaknuti ćemo samo kako i sam F e r n o v,
taj svestrani poznavalac šumarskih odnošajah u Sjedinjenim
državama, priznaje, da vlastita potreba drva u Sjedinjenim
državama danas već znatno nadmašuje normalnu proizvodnju
drva u zemlji.


U Kanadi počele su se šume izrabljivati u vrieme t. z.
kontinentalne zabrane. Do onda su tamošnje šume bile još
prilično uzčuvane, i to stranom sbog slabe napučenosti, a stranom
i zato, što naseljenici u obće nisu dalje od St. Laurenta u
zemlju ni prodirali. Danas se medjutim već i ti odnošaji na
skroz promieniše.


Kanadske šume, koje većim dielom samu crnogoricu sadržavaju,
budu li se sadanjim načinom i dalje sjekle i izrabljivale,
takodjer su izvrgnute bezuvjetnoj propasti. Izrabljivanje
istih ravno je uništivanju u uajgorjem smislu rieči. Na sječinama
se neostavljaju ni isti sjemenjaci, već se sve drveće
posječe do gola, bez obzira na vrst drvlja i dobu, a niti se
itko skrbi za novo pomladjenja tako izsječenih površina.