DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1900 str. 6 <-- 6 --> PDF |
-- 590 — Spomenuti je samo još i to, da je kod prispodabljanja vriednostiti izvezenog materijala Austrija polučila najvišje ciene, po čemu bi se dalo neizravno zaključiti, da ona u pogledu kakvode i najboljii robu na trg donaša. Kruto bi se medjutim varao, koji bi mislio, da bi netom spomenute zemlje bile u stanju, da iztaknuti izvozni višak na drvu takodjer i potrajno izvažaju i proizvadjaju. Norvežka imade svoju sadanju vanrednu pi´oizvodnju na drvu jedino toj obstojnosti zahvaliti, da je tamo do 8G postotaka sveukupnih šuma u rukama privatnih šumoposjednika, koji uz to nisu nikojimi zakonskimi stegami u uživanju tih svojih šumah ograničivani, pak s toga sada baš lahkounmo tu svoju glavnicu izcrpljuju. i´iolje su prilike već u švedskoj, u koliko tamo, bar za sjeverne krajeve, postoji propis, po kojemu se u privatnim šumama u obće ne smiju u prodajne svrhe sjeći stabla, koja 5 stopa iznad zemlje još barem promjer od 8 palaca ne pokazuju. S toga i nalazimo tamo predhodno još i liepih šumskih zaliha, nu ove zato ipak ne će s obzirom na sveudilj rastuće potrebe na drvu u samoj zemlji po svoj prilici dozvoljavati povišenje izvoza. Što se šumarskih odnošaja u Austro-Ugarskoj tiče, to su nam ovi i onako dostatno poznati, ne može pako biti dvojbe 0 tom, da na kakovo trajno rastenje drvne proizvodnje u nas već ni pomisliti ne možemo, u koliko je i ovdje, obćenito govoreći, veći dio šumah u posjedu privatnikah. Preostaje nam dakle jedino još Rusija. Šumarski odnošaji ove zemlje omogućuju još sveudilj povećanje proizvodnje na drvu, a to još i tim prije, što u mnogim krajevima ogromne te države, šume u obće još ni dostatno pristupne nisu. Nu uzmemo li na um, da se sada već i Rusija sve više kao industrijalna zemlja razvija, to se ne možemo oteti uvjerenju, da će rečenoj rastućoj proizvodnji na drvu, stojati nasuprot i opet sveudilj rastuća vlastita potreba, tako, da se ste strane drvo trošeće zemlje mogu nadati prije umanjenju, nego li povećanju exporta na drvu. |