DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1900 str. 50     <-- 50 -->        PDF

— 634 —


Izvezeno Vagona po 10 m. cent.


g. IIIOO. g. 1899.
Prenos 56943 49280


Sindre 14 15


Kolja vinogradarskog 170 108


Šiba vrbovih . , 30 17


Volina 79 122


Ogrievnog drva 3704 3641


Ukupno T~7T~Tl509T0 53133


Izvoz drva digao se je i opet, te je u polovici o. g. izvezeno za
7807 vagona više nego u I polovici prošle godine. Znatno je porasao
izvoz u krasto vini, navlastito mnogo je više izvezeno hrastove piljene robe,
što se ima pripisati mnogim našim piljanama, koje su prošle i predprošle
godine podignute.


Polag statističkih službenih podataka izvezeno je od ukupne gore
izkazane množine god. 1900. 21.620 vagona u Austrijske zemlje (god.
1899., pako 21331 vagon) dakle po prilici Vg svega izvoza, do6im ostale
-/,j idu u inozemstvo.


Nasuprot povećanom izvozu umanjio se je uvoz, jer je uvaženo u
svem 16911 vagona — prošle godine 18490 vagona — dakle za 1579
vagona manje. Većinom uvaža se mekano drvo iz Austrije, jer od ćitavog
uvoza ide na uvoz iz Austrije u I. polugodištu ove godine 11734 (god.
1899. pako 13951 vagon); dakle i ovaj uvoz se je umanjio.


Različite viesti i sitnice.


Privatni tečaj za naobrazbu lugara u Topuskom. Primili smo
sliedeću ubaviest upravljenu „p. n. gg. kolegam i prijateljem zelene
struke" glede osnutka i obdržavanja ovoga tečaja.


Sa prvim prosincem o. g. otvaram privatni tečaj za naobrazbu lugara.
Svrha ovoga tečaja, koji će trajati do 3 mjeseca, imade biti da se
osobe koje se žele posvetiti zelenoj struci te kane postati lugarima, temeljito
izobraze.


Kome je poznato naše stanje lugarskog osoblja, mislim da će poželiti
sretan uspjeh tome podhvatu, jer je u našoj struci potreban kao
gladnom zalogaj kruha.


Da se pako uzmogne ovaj tečaj oživotvoriti, potreban mi je dovoljan
broj pitomaca, stoga se obraćam na p. n. gg. kolege i prijatelje zelene
struke, neka na ovaj tečaj upute one osobe, koje su željne stupiti u lugarsku
službu.




ŠUMARSKI LIST 11/1900 str. 51     <-- 51 -->        PDF

— 635 —


Naukovna osnova ovog tečaja jest ona, kojom vis. vlada traži lugarski
izpit.


Naukovinu će plaćati pitomac mjesečno, koja jošte za sada nije
ustanovljena, nu manja od 10 kruna ne može biti, ali veća od 20 kruna
neće biti, a to zavisi od većeg ili manjeg broja pitomaca. Svi pitomci
biti će nastanjeni u državnim zgradama kupališta Topusko i to tako, da
će dva po dva imati jednu sobu. Za stan ne plaća pitomac ništa, samo
je dužan sobom ponieti 4 plahte, ostalo sve dobije.


Svaki pitomac prije nego li će stupiti u ovaj tečaj, dužan će biti
pred menom položiti prijamni izpit iz čitanja, pisanja i računanja i dokazati,
da je svršio pučku školu, a to stoga, jer ne bi rado da sa slabim
materijalom započmem I. tečaj.


Kako vidite p. n. gg. kolege i prijatelji zelene struke, ovo je prvi
podhvat ove vrsti, a kako rekoh potreban kao gladnom zalogaj kruha,
te Vas stoga pozivam da ga prigrlite te mu podate života, a ja ću nastojati,
da Vam odgojim onakove lugare, kakvi su danas potrebni, te se
nadam, da mi ne će pasti mraz na obraz.


Prijave pitomaca primam do 1.5. studenoga 1900.


Topusk o 12. listopada 1900.


Sa veleštovanjem


P. Agjić,
šumar u miru i zakupnik kupališta Topusko.
Opazka uredničtva. Osim ove ubaviesti nije nam o tom lugarskom
tečaju sasvim ništa poznato, ne možemo se stoga za sada ni
potanje o tom tečaju izraziti, nu svakako je potreba takovog tečaja velika,
to će se njime pomoći doista osjećanoj potrebi.


Šume ti Fraiicezkoj. Polag najnovijih statističkih podataka objelodanjenih
po ,ravnateljstvu šuma i voda" prigodom ovogodišnje parižke
izložbe diele se šume u Francuzkoj polag kategorije posjeda površine na:
šume državne 1,140.000 ha.
šume obćinske i javnih zavoda, koje su pod osobitim
javnim nadzorom 1,930.000 „
šume privatnika i šume obćinske koje nisu pod osobitim
javnim nadzorom 6,480.000 ,


Ukupnolp´SO.OOO ha.
prema tom zapremaju sve šume u Francuzkoj oko 18% svekolike površine.
Od toga odpada na listnate šume ´^i a samo V4 na četinjave
šume. Godišnji prihod svih šuma iznosi do 26 milijuna m´, od toga se
računa da do 20 milijuna odpada na ogrievo i fašinu. Prihod državnih
šuma polag proračuna iznosi oko .HO mil franaka, a šuma koje stoje
pod osobitim javnim nadzorom oko 34 mil, franaka. Proizvodnja ogrievnih


46




ŠUMARSKI LIST 11/1900 str. 52     <-- 52 -->        PDF

— 636 —


šuma dostaje za domaću porabu, nu nije tomu tako kod šuma koje


davaju gradju i tvorivo, jer je u razdoblju od g. 1994—1898. uvezeno


na godinu gradjevnog i tvorivnog drva za poprieko 140,480.000 t´ran


dočim je izvezeno samo za 41,822.000 fran.


Inleruat za sinšatelje gospodarstva u Križevcih. Odkako je
naime šumarska nastava u kr. gospodarkom i šumarskom učilištu u Križevcih
koncem škol. god. 1898/9. prestala, te ona u obće prenesena na
novoustrojenu kr. šum. akademiju (šumarski odio mudroslovnoga fakulteta
kr. sveučilišta Franje Josipa I.) u Zagrebu, obnašla je vis. kr. zemalj.
vlada donekle preustrojiti još preostavši gospodarstveni odjel gore spomenutoga
učilišta. Tako je ustrojen početkom škol. g. 1900 1. a u agradi
bivše ratarnice internat za slušatelje gospodarstva u višem učilištnom
odjelu, koj se je već imao 1. listopada ove god. stvoriti, nu radi nedovršenih
radnja oko adaptacije same zgrade u kojoj se imao smjestiti,
odgodjeno je otvorenje na Ih. listopada.


Obumiranje jelovih stabala u sumi „Škaiunici" im. ob(5ine
ogulinske traje već dulje vremena, nu ove godine počela su se mnogogobrojna
stabla rapidno sušiti, pa je stoga gospodarstveni ured spomenute
im. obćine priposlao dielove jednog takovog stabla kr. šum. akademiji
u Zagrebu. U botaničkom-lizioložkom zavodu kr. sveučilišta to je
deblo iztraženo, nu nisu se mogli pronaći gribovi ---a od tih valjda
drva pogibaju — koji bi to sušenje protumačiti mogli. Ujedno je iztraživano
to deblo s entomoložkog gledišta po g. prof. A. k´orloviću, koji
je pronašao samo veliku množinu osa (Sirex juvencus), koje su deblo na
razne strane probušile, mi od toga nisu debla mogla uginuti, već će to biti
samo sekundarna pojava. Sad je opet priposlano jedno deblo — žalibože
i opet bez korienja — pa će se iztraživanja nastaviti, još i na samom
licu mjesta, da se konačno ustanovi pravi uzrok toj štetnoj pojavi.


Reorganizacija tehničke srednje škole u Sarajevu. Već smo
u našem listu donieli viest, da se kani ovaj zavod reorganizovati, pa
kako se iz pouzdane strane čusmo, već će se počam od ove školske godine
na znatno veći niveau staviti šumarski dio ove tehničke škole. Uvjeti
primanja povisit će se, ta će se od slušatelja šumarstva tražiti svršenih
6 razreda gimnazije ili realke, naučna osnova znatno proširiti s uvedenjem
novih predmeta, koji se dosele nisu predavali, niti su se prema cilju kojega
je taj odio imao predavati mogli.


Poučno putovanje slušača šumarstva kr. šumarske akademije
zagrebačke u gor. Krajinu i hrv. Primorje, koje se je kanilo još ovoga
ljeta poduzeti, poduzelo se je — s razloga već u ovom listu spomenutih —
u drugoj polovici pr. mj. Kod ovog putovanja udioničtvovali su samo
slušači III. tečaja (njih 10, nekolicina njih bijaše zapriečena) a glavna