DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1900 str. 5 <-- 5 --> PDF |
- 589 -^ Vidimo dakle, da je položaj jur vrlo osbiljan, zaslužujući ne samo svu pažnju sumarah po zvanju, ved ne manje i onu državnika, narodnih gospodara kao i cielokupnog naroda. A već i površni pregled stanja izvozne kao i uvozne trgovine s drvom, kod najvažnijih drvo trošedili i proizvadjajueih zemalja, dokazuje nam, da ovo što netom rekosmo, u istinu nije ni najmanje pretjerano. Još se u razmjerno najpovoljnijem položaju nalazi Europa. Tuj zapremaju šume i danas još kojih 30 postotaka od ukupne povi´šine tla, a isto se tako ovdje može obcenito i samo šumsko gospodarenje označiti dobrim. Pa ipak i ovdje već uvoz drva uadmašuje izvoz za kojih 25 milijuna kub. metara u okruglom. Na čelu drvo trošećih zemalja vidimo Englezku, sa viškom uvoza od kojih 12 milijuna kubičnih metara drva. Neznatnost šumske površine, zapremajuće tek 4 postotka tla, uz neizmjerno razvijenu industriju, a ne manje i ogromni ugljevnici u zemlji, razjašnjuju nam to nerazmjerje. U drugom redu dolazi onda odmah Njemačka, sa viškom uvoza na drvu od 7´3 milijuna kubičnih metara. Slično vidimo onda još i u Francezkoj i Belgiji, koje takodjer 2*3 odnosno 1"5 milijuna kubičnih metara drva uvažaju, ter gdje taj manjak takodjer u savezu sa razvitkom industrije stoji. Ostatak ukupnog uvoznog viška Europe od kojih 2"5 milijuna kub. metara podieljuje se onda na sliedeće zemlje, Dansku sa 660.000, Grčku sa 60.000, Italiju sa 700.000, Nizozemsku sa 360.000, Portugal sa 60.000, Srbiju sa 20.000, Švajcarsku sa 230.000 i Španiju sa 300.000 kubičnih metara drva. Višak na drvnoj proizvodnji izkazuju jedino Rusija, Austrougarska, Norvežka i Švedska. Na čelu svijuh stoji gledom na ogromuost površine Ruska, sa skoro 10 milijuna kubičnih metara više proizvodnje; zatim sliedi Švedska, sa 6-4 milijuna, Austro-Ugarska sa 6-3 milijuna i napokon Norvežka sa 1-5 milijuna kub. metara izvoznog viška na drvu. |