DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1900 str. 4 <-- 4 --> PDF |
- 588 — mašivali i samu vriednost odnosnog trgovačkog proizvoda, a naročito vriedilo je to i za drvo. Posljedica toga pako bijaše, da je i proizvodnja drva morala za onda računati samo sa manje više razvijenimi mjestnirai tržišti, krećuć se pri tom dakako samo u dosta čednim granicama. Zemlje, koje drvo proizvadjaju, bile su to doba jedna od druge neovisne, jer su mjeptne udaljenosti kao što i veličina prevoznih troskovah, onemogućivali svaku uspješnu konkurenciju. Svaka je njih prema tomu imala i svoja manje više stalna izvozna tržišta, koja se umanjivahu razmjerno sa udaljenošću od mora i prometnih središta. Danas su odnošaji ti posve drugi: Europa i Sjeverna Amerika izpresjecane su gustom mrežom željeznica i vodenih prokopa, koji uz razmjerno nizke prevozne cienike za drvo, omogućuju, da se takovo danas već i na velike udaljenosti odpremati može. Usljed kolosalnog napredka u svim granama obrti, poskočila je uz to u poshednje doba znatno i sama jiotrošba na drvu. Prispodobimo li podatke ma koje trgovačke statistike, koje od veliko industrijalnih zemlja poput Englezke, Njemačke, Belgije, Francezke ili Švajcarske, za razna razdobja, biti ćemo gotovo iznenadjeni, koje li je ogromne, a još i sveudilj rastuće količine dosegla potreba na gradjevnom i tvorivom drvu u tim zemljama. S druge strane opet vidimo, kako normaln a proizvodnja drva ne dosiže za trajno podmirenje te svedj rastuće potrebe, pošto s jedne strane šumarstvo u mnogim zemljama još uviek nije svrsishodno uredjeno, dok je s druge strane i opet često puta načeta već i sama šumska glavnica, i to sve bez obzira na budućnost. Prema tome, dalo bi se sadanje stanje šumarstva na zemlji najzgodnije označiti, kako sliedi: »Potrošba drva uadmašuje, u jur prometu otvorenim šumama, normalnu proizvodnju a manjak se taj danas pokriva tek devastacijom šuma«. |