DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1900 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 610 — kod im. obćine brodske; nadalje abiturijenta šumarstva Svetozara Radoj čiea privremenim kr. šumarskim vježbenikom extra statum kod kr. hrv. slav. dalm. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove. Kr. ugar. ministar za poljodjelstvo obnašao je imenovati u području kr. šum. ravnateljstva u Zagrebu, kr. šumar, vježbenicima sliedeće abituriente šum. akademije i to: Stefana Majerskog. Stefana Kubiczu, Gustava Mastića i Vilima Moldvaja, nudalje promaknuti kr. nadšumara Alberta Rosmauith a u 1. stepen IX., a kr. šum. kandidata Ivana Hohos a u 1. stepen XI. plaćevnog razreda. Umro. Primismo osmrtnicu, kojom se javlja, da je dne 2. pr. mj. preminuo u Rakošu u Ugarkoj kr. drž. šumar Gjula pl. F 6 1 d v a r y od Foldvara, upravitelj drž. šumarije u Ivanovom polju kraj Daruvara u Slavoniji i kr. ug. domobr. nadporučnik u pričuvi u mladjahnoj dobi od 33 godine. Pokojnik bio je višegodišnji član našega družtva. „Slava mu´* Družtvene viesti. Zapisnik sjednice upr. odbora hrv. slar. šumarskoga družtva, obdržavane dne 2./VIII. u Zagrebu u družtvenih prostorijah, pod predsjedanjem I. družtv. podpredsj. Yel. g. F. Zikmundovsky-a i u prisutnosti II. družtv. podpredsj. V. g. Josipa Havasa, te p. n. gg. družtvenih odbornikah H. Grunda, E. Rosipala, D. Laksara, B, Hajeka, I. Partaša i tajnika A. Borošića, Predmeti viećanja. Točk a 1. Čitanje zapisnika sjednice upr. odbora od 5. srpnja 1900. Nakon pročitanja bude zapisnik bez primjedbe ovjerovljen po p. n. gg, odbornicima E. Rosipala i I. Partaša. Točk a 2. Razprava glede obdržavanja ovogodišnje glavne skupštine. Izvješćuje se upr. odboru, da se je družtvena uprava obratila zbog izleta u Gorski kotar na vlastelinstvo F. pl. Neubergera u Sušicah, te zamolila kr. žup. šum. nadzornika u Ogulinu A. Kerna, da preuzme poslovodstvo za upitni izlet. Isti je predložio družtvu detailni program za izlet u Sušice, Rieku, Crkveniou i Novi. Isto tako je priobčilo vlastelinstvo Sušice, da je pripravno družtvene izletnike dočekati u Sušici te moli, da bi družtvo eventualno prije posjetilo i vlastelinstvo obitelji Neuberger Gairach u Štajerskoj. Konačno se predlaže upr. odboru nacrt programa za glavnu skupštinu, te isti moli, da se definitivno ustanovi dan za obdržavanje glavne skupštine. |
ŠUMARSKI LIST 11/1900 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 611 — Upr. odbor zaključuje, da se skupština obdržava na dne 23. rujna t. g. te istoga dana u večer odputuje u Vrbovsko, zatim da se 24. rujna pregledaju šume vlastelinstva Sušice i urb. obćina, te nakon toga izletnici istoga dana vrate svojim kućama. Ponuda obitelji Neuberger na posjet dobra Gairach odklanja se sa zahvalnošću obzirom na kratkoću vremena, koje se izletu posvetiti može. Družtvena uprava poziva se, da prema tomu daljnje korake preduzme. Točk a 3. Predlaže se upr. odboru na pretres poslovni red za glavnu skupštinu hrv. slav. šumarskoga družtva, sastavljen po uredniku družtv. časopisa i družtv. odborniku I. Partašu. Nakon poduljeg pretresa bude predloženi poslovni red sa njenim promjenama prihvaćen, te zaključeno, da se isti otisne u broju 8. S. lista i predloži na pretres i prihvat još ovogodišnjoj glavnoj skupštini. Točk a 4. Družtvena uprava izvješćuje, da se u smislu zaključka prošlogodišnje glavne skupštine imade podnieti ovogodišnjoj skupštini izvještaj o predloga družtv. člana A. Ugrenoviea, glede osnuća „uzgojne zaklade za djecu šumarskih činovnikah u Hrvatskoj i Slavoniji", koji je otisnut u broju 6. S. lista za g. 1899. Upravljajući odbor zaključuje, da se za proučenje toga predloga izabere posebni pododbor, koji će imati u budućoj odborskoj sjednici o tom predlogu izvještaj podnieti. U taj pododbor izabire se Vel. g. II. podpredsj. J. Havas, te p. n. gg. R. Pischbach, I. Partaš i tajnik A. Borošić. Točk a 5. Riešenje tekućih predmeta. 1. Izvješćuje se upr. odboru, da je od brodske im. obćine prispjela družtvu nova odplatna osnova za podignuti zajam od 70.000 fr. ili 140.000 K. Prema toj odplatnoj osnovi iznaša odplatni obrok na godinu 7.808 K, 36 f. na prema prijašnjih 8.400 K., a dugovna glavnica 124.120 K. Dospjeli obrok od 1. veljače i kolovoza 1900 izplaćen je brodskoj im. obćini, te je tako podmirena njena tražbina do 1. veljače 1901. Uzima se na znanje. 2. čita se odluka kr. sudbenog stola u Zagrebu kao gruntovne oblasti od 2/7. 1900. br. 3 795. kojom je na molbu kr. poreznog ureda u Zagrebu brisana biljegovna pristojba, uknjižena na šum. domu od 711 fr. 75 nč. Ova tražbina potekla je odtuda, što se je od družtva zahtjevala dvostruka biljegovna pristojba za podignuti zajam od brodske im. obć. Družtvena uprava uložila je utok na kr. ug. tin. upravno sudište u Budimpešti, ali je ipak do riešenja utoka moralo biljegovnu pristojbu podmiriti, pošto bi se inače bila zaplienila najamnina za Sum. dom. |
ŠUMARSKI LIST 11/1900 str. 28 <-- 28 --> PDF |
- 612 - Uzima se na znanje. Točk a 6. Predloži gg. odbornikah. Odbornik g. J. Partaš, kojemu je povjeren nadzor nad šum. muzejem moli, da za desinfekciju predmeta u šum. muzeju može upotrebiti prema potrebi pomoćnika uz dnevnicu od 2 krune. Predlog se usvaja. Nakon toga bude sjednica zaključena, a ovaj zapisnik u sjednici od 22/9. pročitan, podpisan i ovjerovljen. XXIV. redovita glarna skiipština hrvat.-slaT. šumarskoga družtva. Hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo obdržavalo je na dne 23. i´ujna 1900. svoju ovogodišnju redovitu glavnu skupštinu. Već u oči skupštine na dne 22. rujna sakupio se je veći broj učestnika skupštine n klubskoj dvorani svratiSta „k trim gavranom" na prijateljsku večer i spomenak, a medju inim dodjoše i oba družtvena podpredsjednika Vel. gg. kr. odsječni savjetnik F. Zikmundovsk v i i kr. šum. ravnatelj Josip H a v a s. Sutra dan na dne 23. obdržavana je u 10 sati prije podne u družtveuih pro.storijah ,Šumarskoga doma" glavna skupština. Pošto je družtveni predsjednik presvietli gosp. Marko grof B o m- b e 11 e s ml. bio zapriečen skupštini prisustvovati, predsjedao je skupštini I. družtveni podpredsjednik vel. g. Ferdo Zik m undovskv . Isti je ponajprije pozdravio sakupljene skupštinare sliedećim govorom: Slavna skupštino ! Veleštovana gospodo! Predsjednik našega družtva, presvietli gospodin Marko grof Bombelles zapriečen je prisustvovati našem ovogodišnjem družtvenom sastanku, te mi je s toga opet u dio pala čast, da Vas, veleštovana gospodo, u ime družtvene uprave pozdraviti i srdačni Vam „dobro mi došli" uzkliknuti mogu. Veleštovana gospodo ! Kako ste iz tajničkog izvještaja o djelovanju upravljajueeg odbora u netom minuloj godini razabrati mogli, kročili smo i ove godine u svakom pogledu napred, te puni snage stupamo na prag 2r)-godišnjeg života našega družtva. Upravljajući odbor nastojao je da i ove godine udovolji svojoj dužnosti naprama družtvu, a do Vas je veleštovana gospodo, da si izborom nove družtvene uprave, koji se danas obaviti ima, i napred osjegurate uspješni razvoj družtva, kako bi ono moglo na polju šumarstva u našoj domovini Hrvatskoj vršiti onu kulturnu misiju, koja mu je dosadašnjim njegovim radom opredieljena i družtvenim pravilima osječena. |
ŠUMARSKI LIST 11/1900 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 613 — Osim toga imati ćete veleštovana gospođo prilike, da na ovoj glavnoj skupštini uzmete u pretres njeka pitanja, odnoseća se na razvoj družtva i staliških interesah, te da ustanovite poslovnik za glavne skupštine hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva , Naposeb mi je iztaći, da se naumljeni i za ovu godinu odredjeni izlet u Bosnu nije preduzeti mogao s razlogah, koji su putem družtvenog organa objelodanjeni. Krivica u tom pogledu ne leži na družtvenoj upravi, pak ćemo taj izlet odgoditi na druga vremena. Veleštovana gospodo! Našu današnju skupštinu izvolješe svojim posjetom počastiti, odnosno po svojim izaslanicima zastupati se dati sliedeća družtva: Ugarsko šumarsko družtvo, koje ovdje zastupa velemožni gospodin kr. šumarski ravnatelj Josip Havas; i austrijsko šumarsko družtvo i kranjsko-primorsko šumarsko družtvo i slavonsko gospodarsko družtvo, koja imam čast ja ovdje zastupati, te galičko šumarsko družtvo, koje zastupa družtveni tajnik g. Borošić. Sva ova družtva izporučuju vam svoj bratski pozdrav, želeć vam uspješni napredak u Vašem radu. Još jednoč srdačno vas pozdravljam i proglasujem XXIV. redovitu glavnu skupštinu hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva otvorenom. Nakon toga zamolio je predsjednik skupštine kot. šumara g. Nikolu Abrarnovića da bi vodio zapisnik glavne skupštine. Prema dnevnom redu skupštine uzet je iza toga ponajprije u pretres „Poslovnik za glavnu skupštinu hrv. slav. šumarskoga družtva", što ga je priredio družtveni upravljajući odbor. Predloženi poslovnik prihvaćen je po glavnoj skiipštini prema redakciji odborovoj uz neznatne promjene, te je predsjednik skupštine vel. g. F. Z i k m u n d o V s k y´ proglasio, da poslovnik stupa odmah u kriepost. Kao druga točka dnevnoga reda bijaše izvještaj tajnika o djelovanju upravljajućeg odbora hrv. slav. šum. društva u g. 1899/1900. Pošto je upitni izvještaj jar otisnut u broju IX. i X. družtvenoga časopisa Sum. lista za mjesec rujan i listopad 1900. odustala je glavna skupština od čitanja izvještaja, te ga uzela na znanje. Isto tako uzet je na znanje izvještaj odbora ad hoc za preizpitanje družtvenog zaključnog računa za g. 1899. Nakon toga uzela je skupština u pretres družtveni proračun za g. 1901, te je isti prihvaćen nepromienjen, kako je po upravljajućem odboru družtva sastavljen i u broju VIII. š. lista priobćen. |
ŠUMARSKI LIST 11/1900 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 614 - Kao članovi odbora ad hoc za izpitanje družfcveaih računah za g. 1899. izabrani su p. n. gg. skupštinari kr. drž. nadšumar August Ružićka i kr. žup. šum. nadzornik Mirko Puk. Obzirom na to, što će hrv.-slav. šumarsko družtvo g. 1901. slaviti 25 godišnjicu svojeg obstanka, odlučeno je, da se buduća t. j . XXV. redovita glavna skupština družtva obdržava u Zagrebu. Pošto je nakon toga prema dnevnom redu imao sljediti izbor nove družtvene uprave prema novim družtvenim pravilima, to je predsjednik prekinuo skupštinu na 10 časaka, da se članovi u pogledu izbora sporazumjeti mogu, te zamolio p n. gg. skupštinare A. Eosmanitha i SI. Slapničara, da budu skrutatorima kod izbora nove družtvene uprave. Nakon predaje glasovnica i obavljenog skrutiranja proglasili su skrutatori izabranu novu družtvenu upravu i to: Presjednik : presv g. Marko grof Bombelles ml.; I. podpređsjednik : vel. g. kr. odsj. savjetnik zem. vlade Ferdo Zikmundovskj; II. podpređsjednik : vel. g. kr. šum. ravnatelj Josip Havas; Tajnik: Andrija Borošić, kr. žup. šum. nadzornik; Blagajnik : kr. rač. revident Leo Sipek. Za odbornike: p. n. gg. Ivan Csipkaj, kr. drž. nadšumarnik : Robert Fischbaeh, kr. zem. šum. nadzornik I. r.; Hugo Grund kr. šumarski savjetnik; Vinko Nag)´, kr šumarnik; Bogoslav Hajek st., šumarnik križev. im. obć,; Marina de Bona, kr. žup. šum. nadzornik I. r ; Dragutin Laksar, šumarnik gjurgj. im. obć.; Vinko Benak, šumarnik II. banske im. obć.; Stjepan Frkić, šumarnik slunjske im. obć.; Fran X. Kesterčanek, kr, profesor šumarstva na šum. akademiji; Ivan Partaš, kr. profesor šumarstva na šum. akademiji: Ante Kern, kr. žup. šum. nadzornik II. r.; Albert Rosmanith. kr. drž. nadšumar; Dragutin Trotzer, vlast, nadšumar; Slavoljub Slapuičar, nadšumar-procienitelj križevačke im. obć. Proglašenje izbora pozdravila je skupština sa srdačnim poklicima. Živili! Posije obavljenog izbora prešla je glavna skupština na posljednju točku dnevnoga reda t. j . razpravu predlogah, stavljenih po skupštinarima. Nu prije započete razprave, stavio je vel. g. F. Zikmundovskj predlog, da se iz skupštine pozdrave brzojavno Preuzvišeni gospodin ban Dra gutin grof K h u e n-H e d e r v a r y, kao dični pokrovitelj hrv.-slav. šumarskoga družtva, te odsutni družtveni predsjednik Presvietli gosi)odin Mark o grof Bombelles , što je skupština jednoglasno prihvatila i burnim živio pozdravila. Pošto je još od prošlogodišnje glavne skupštine ostao predlog družtvenog člana Aleksandra Ugrenovića, glede osnuća zaklade za uzgoj djece šumarskih činovnikah u Hrvatskoj i Slavoniji neriešen, te je bio ustupljen družtv. upr. odboru za proučavanje time, da imade ovogodišnjoj glavnoj skupštini o predlogu izvještaj podnieti, pozvao je |
ŠUMARSKI LIST 11/1900 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 615 predsjednik skupštine vel. g. Ferdo Zikmundovskj đružtvenog tajnika, da pročita izvještaj upr. odbora o upitnom predlogu. Taj izvještaj glasi: Slavna skupštino! Prema zaključku prošlogodišnje glavne skupštine je družtv. upr. odboru predan na točno proučavanje predlog družtv. člana g. protustavnika 2. banske im. obćine Aleksandra Ugrenovića o ustrojstvu ^uzgojn e zaklade za djecu šumarskih činovnika u Hrvatskoj i Slavoniji " i za koju je isti družtveni član i „osnovu pravila" sastavio i u br. 6. družtv. časopisa „Šumarski list" od god. 1899. objelodanio, časti se upr. odbor ovime sliedeće izvjestiti: Predlog družtv. člana g. Ugrenovića, da bi samo hrv -slav. šumarsko družtvo kao takovo ovakovu zakladu ustrojilo, ne može se zagovarati — prem je o velikoj vriednosti i koristi takove zaklade podpisani odbor podpunoma osvjedočen — i to stoga, što ne samo ustrojstvo, već samo poslovanje ovakove zaklade zahtjeva rad mnogih osoba, na koje družtvo ne bi kao takovo djelovati moglo, a da bi se taj rad onom točnošću viditi mogao, kako se to kod novčanog rada svagda zahtjeva; donosi k tomu mnogo i ta okolnost, što bi takov rad često pao i na osobe, koje niti su članovi družtva niti sa družtvom u svezi stoje. Najbolje to zasvjedočava rad oko takove „zaklade", koju je prije osam godina osnovalo vis. kr. ugar. ministarstvo za poljodjeljstvo. Statut ove zaklade, koji bi i za naše prilike bio najpodesniji, prilaže se ovime u prevodu i glasi: Statut podpore uzgojne zaklade za djecu državnih šumarskih činovnika podredjenih kr. ug, ministru za poljodjelstvo. §. 1. Naslov je zaklade: „Zaklada za pripomoć oko uzgoja djece državnih šumarskih činovnika podčinjenih kr. ugar. ministru za poljodjelstvo. 2. Svrhaje zaklade: redovita podpora oko uzgoja djece šum. činovnika. Na ovu podporu imaju pravo: činovnici držav. šumarske uprave; činovnici koji upravljaju obćinskimi sumarni, kojih je upravu preuzela država ; činovnici kr. šum. nadzorničtva; kr. šum. učilišta, pak činovnici knjigovodstva spadajućeg k šum. oblastima, bili oni u aktivnoj službi ili se nalazili u mirovini, a zaslužni su činovnici, pak njihove sirote. Ovakova podpora daje se takovim činovnikom odnosno sirotčadi, koja polaze srednje škole, bilo gimnazij ili realku s pravom javnosti, višu šumarsku školu, djevojačku školu ili žensku preparandiju. § 3. Vrela podporne zaklade su: a) Onih 0.2 */() (dvie desetine postotka) koji se kao pristojba ubiru nakon svakih 100 kruna napose i to od onih trgovaca, koji u državnih šumah kupuju drvo ili inaku robu; od-onih zakupnika, koji uzimlju u |
ŠUMARSKI LIST 11/1900 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 616 — zakup razne objekte ili prava drž. šum. erara; od onih dobavljača, koji dobavljaju bilo kakav material potreban u šum. gospodarstvu ; konačno svih onih poduzetnika koji za šumarsko osoblje ili radnike u drž. šumah dobavljaju opremu ili druge kakove predmete; b) onih 10 filira koje takovi plaćaju od onih svota koje iznose više od 10, a manje od 100 kruna; c) zakladi dobrovoljno poklonjeni darovi ili papiri; d) novčane globe kojima se globi osoblje drž. šum. uprave u službi; e) V5 (petina) godišnjeg prihoda, koj se svake godine pribije temeljnoj glavnici; nadalje kamati takovih glavnica ili ostavština, kojima je svrha ovu zakladu povećati; f) ona podpora koju će možebiti država svake godine ovoj zakladi podieliti; g) oni dohodci koji potiču od takovih prihoda zaklada, soji mogu nositi kamata. §4. Uprava, manipulacija i upotreba podporne zaklade. Uprava zaklade polag ovog statuta, pak kontrola vrhu imetka zaklade, povjerava se posebnom povjerenstvu stojećem pod nadzorom ministarstva za poljodjeljstvo. Predsjednik ovog povjerenstva je vrhovni zemalj. šumarski izvjestitelj ili njegov zamjenik, članovi su referenti onih 4 šumskih odsjeka u ministarstvu za poljodjelstvo, odnosno njihovi zamjenici. Dva člana imenuje ministar od strane činovnikah vanjskih šum. oblastih ili šum. nadzorništva od slučaja do slučaja, a na 3 godine, a 2 člana šalje u povjerenstvo zemalj. šum. đružtvo takodjer na 3 godine. Da može povjerenstvo stvarati zaključke, nuždno je, da budu osim predsjednika prisutna bar 3 člana. Zaključci stvaraju se većinom glasova, kod jednakog broja glasova onaj se predlog prihvaća, za koji je glasovao predsjednik. U sjednicah povjerenstva izvješćuje svake godine po jedan od stručnih referenata šum. odsjeka u ministarstvu za poljodjelstvo. Kao perovodja u sjednicama povjerenstva fungira jedan od činovnika centralne uprave, koji polag uputa vrhov. zemalj. šum. izvjestitelja ima obavljati i sve pisarničko poslovanje tog povjerenstva. Blagajničku službu i računarske poslove obavljaju šumske blagajnice i knjigovodstvo odnosnih šum. oblasti, a u smislu propisa valjanih za državne blagajnice i knjigovodstvo kao i posebnih propisa, koji će se još možda u tom pogledu izdati. Četiri petine (^/j) skupnih godišnjih prihoda ove zaklade imaju se upotriebiti za podporu oko uzgoja djece držav. šumar, činovnika tako, |
ŠUMARSKI LIST 11/1900 str. 33 <-- 33 --> PDF |
- 617 — da se od svih svota, koje su tečajem jedne kalendarske godine unišle, početkom škol. godine u budućoj godini podiele podpore u 10 jednakih mjesečnih obroka. Dvie trećine (´´/g) tih godišnjih podpora imadu se dječacima podieliti. Petina (´/rj svih godišnjih prihoda zaklade ima se temeljnoj glavnici pribiti i to u ugar. drž. papirih. §5. 0 djelovanju i djelokrugu podpornoga povjerenstva. Povjerenstvo drži polag potrebe sjednice, nu svakako ba,r jednu svake četvrt godine, a u roku i mjestu, gdje to predsjednik odredi. U srpnju svake godine razpravlja povjerenstvo o prispjelih molba za podporu za cielu buduću školsku godinu. Povjerenstvo stvori zaključak i podnese ga ministarstvu za poljodjelstvo u svrhu, da ono doznači podporu za buduću škol. godinu. U smislu ovoga stajiuta razredjuje povjerenstvo u svih stvarih tičućih se ove zaklade; ono kontrolira unišle prihode i zaračunavanje svih prinosa, koji u ovu zakladu teku. Povjerenstvo ima svoje posebno poslovno uredovanje i svoj pečat, nu sjedničke zapisnike ima najdulje 10 dana iza obdržavane sjednici podnieti na znanje ministarstvu za poljodjelstvo. Izvješće o godišnjem poslovanju zaklade ima izpitati referenat i dva člana povjerenstva; o tom vodi se razprava u budućoj sjednici, te se to izvješće sa svimi prilozi i spisi ima predložiti ministarstvu za poljodjelstvo, koje će ga izpitati i podieliti absolutorij. Povjerenstvo ima skrbiti, da se umnože prinosi ove zaklade. čitavo povjerenstvo, a i svaki pojedini član povjerenstva odgovoran je ministarstvu za poljodjelstvo za sve što je kao takav uradio ili propustio, pak za točno i savjestno vodjenje svih poslova ovoga povjerenstva u smislu samoga statuta. §6. 0 uvjetima pod kojim se podpore polučiti mogu. Podpore u uzgojne svrhe mogu se podieliti u smislu svoga statuta samo onim aktivno služećim ili umirovljenim šumarskim činovnikom, odnosno po smrti istih takovim činovničkim sirotam, koji su, odnosno kojih su roditelji za vrieme službovanja revno služili i uspješno službo vali, i koji su svoju službu vazda vjerno i uz priznanje vršili. Kod jednakih uslova na podieljenjo oni imadu prednost, koji su si u službi ili na literarnom polju osobitijih zasluga stekli ili su sirotčad takovih; nadalje dolaze u obzir oni, koji živu u slabijih materijalnih prilika nego li ostali molitelji; konačno imadu prvenstvo oni, koji u takovim mjestima službuju, gdje ne ima škola spomenutih u § 2. |
ŠUMARSKI LIST 11/1900 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 618 — činovniku daje se u pravilu podpora samo za jedno diete; dvoje djece ili u izvanrednih slučajevih troje djece može podporu dobiti samo onda, ako u prvom slučaju imaju najmanje četvero a u potonjem slučaju najmanje petero djece žive i koja su sva na brigi roditeljima. Od sirotčadi jednog te istog činovnika, može jedno diete, više njih, ili sva djeca eventualno podporu dobiti, ovisi o okolnostima a ravna se i polag razpoloživih sredstva zaklade Podpore za uzgoj dati će se takovoj djeci odnosno sirotčadi, koja mogu svojim svjedočbama dokazati, da bar iz polovice naučnih predmeta imadu ocjenu dobar i odličan. § 7. 0 podpori, koja se može od zaklade dobiti. Iz zaklade može se dobiti za jedno diete ili sirotu a za jednu godinu školsku 200 kruna. Oskudnim ili sirotam bez otca a možda i majke može se u izvanrednom slučaju dati 300—400 kruna na godinu, ako to broj molitelja ili dohodki same zaklade dozvoljavaju. Ako to imućstveno stanje i sjegurni dohodci zaklade dozvoljavaju, mogu se podpore primjereno i povisiti. § 8. 0 molbama za podporu i o trajanju podpora. Molbe pismene činovnika za podporu, pak sirota ili njihovih zakonitih tutora imadu se predati povjerenstvu spomenutom u § 1. Podpora daje se svagda za čitavu školsku godinu. Oni, koji su jedared već podporu dobili mogu takovu i za sliedeću godinu tražiti, u koliko su udovoljili § 6 , nu samo onda, ako su ponovno za nju molili. Molbe za podporu moraju biti obložene krstnim listom i škol. svjedočbom djeteta i izkazom o imućstvenom stanju roditelja odnosno vjerodajnicom sirotinjskoga odbora. U Budimpešti, 7. studena 1892. Grof Andrija Bethlen v. r. Sve kad bi se, prebrodiv mnoge potežkoće, u krilu samoga našega šumarskoga družtva ovakova zaklada ustrojila, drži upr. odbor, da bi´ se ona jedva mogla pravo uzdržati i u svojem poslovanju valjano i svrsishodno razvijati samo uz sredstva, kojima u moralnom pogledu družtvo razpolaže. Stoga obzirom na to, da je takova zaklada doista vrlo koristna i plemenita, te se samo želiti mora, da se ona što prije u život privesti i blagotvorno djelovati počne, predlaže upr. odbor, neka bi slavna skupština zaključiti izvoljela, da se hrv,-slav. šumarsko družtvo uteče pod okrilje vis. kr. hrv. slav. dalm. zem. vlade, pa da bi visoka ista, analogno kako je to učinilo vis. kr. ugar, ministarstvo za poljodjelstvo, sama u svoje ruke uzela ustrojstvo takove zaklade, osjegurav samom hrv.-slav. šumarskom družtvu onu ingerenciju na samu upravu te zaklade, koja |
ŠUMARSKI LIST 11/1900 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 619 — mu polag plemenitih intencija, s kojih je u život stupilo, i koja su mu u pravilima izražena, pristoji, tim više, što je ono i poprimilo inicijativu da se ta, tako koristna po naš šumarski stališ, zaklada u obće osnuje. Upr. odbor mnije, da se visoka kr. zem. vlada ovoj družtvenoj molbi oglušila nebi, već da bi takovu „zakladu za podporu djece kr. zemaljskih, imovno-obćinskih i urbarsko-obćinskih šumarskih činovnikah* u život privela s istih razloga, koji su sklonuli vis. kr. ugar. ministarstvo za poljodjelstvo, da za djecu kr. državnih šumarskih činovnika takovu zakladu osnuje, i koji u nas još u većoj mjeri postoje. Spomenuti je konačno, da bi se od blagodatih ove zaklade izključili kr. drž. gumarski činovnici službujući u Hrvatskoj i Slavoniji, a samo stoga razloga, što je ze njih u tom pogledu jur skrbljeno. Glavna skupština primila je izvještaj upr. odbora na znanje i usvojila jednoglasno predlog upr. odbora, da se vis. kr. zem. vlada umoli, da osnuće upitne zaklade u svoje ruke preuzme, te je pozvala družtvenu upravu da u tom pravcu dalnje nuždne korake pređuzme. — Dalnji predlog, koji je glavnoj akupštini podnesen, bio je onaj družtvenoga člana Mate K o V a č i n e, glede uporabe družtvene knjižnice. Taj predlog glasi kako sliedi: Slavno predsjedničtvo! U smislu §a 21. družtvenih pravila slobodan sam staviti slavnoj skupštini na pretres i prihvat sljedeći predlog: 1. Da slavni upravljajući odbor izvoli izdati i tekom ove godine jednomu broju Šumar, lista kao prilog dodati točan popis svih knjiga, časopisa i djela, nalazećih se kao imovima u družtvenoj knjižnici. 2. Da se na želju pojedinog člana družtva iz družtvene knjižnice posudjuje koje željeno djelo ili časopis na stanovito vrieme prema obsegu i veličini djela i vanjskim članovom na porabu. Ovaj svoj prvi i drugi predlog, koji su u savezu, slobodan sam u kratko obrazložiti sliedećim: Svima članovom šumar, družtva poznato je, da se svake godine, što darom, što u zamjenu i što sredstvi družtvenimi nabavljaju i dobivaju raznovrstna šumarska djela. Poznato je nadalje i to, da družtvena knjižnica broji liepi niz vrstnih djela, a vrlo mnogo i takovih, koja su i za samu praksu u vanjskih oda- Ijenih šumarija češće puta od prieke potrebe. Prigodom svake glavne skupštine čujemo iz izvješća tajnika družtva, da je nabavljeno X djela, — nu važnost tih djela, njihov sadržaj i praktičnu porabu za naše odnošaje ne možemo mi vanjski članovi saznati niti se praktičnom podukom tih djela okoristi. Razlog tomu je posve jednostavan. 45 |
ŠUMARSKI LIST 11/1900 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 620 — Vanjski članovi većim dielom su od glavnoga grada Zagreba dosta udaljeni, dapače velik broj članova i tako daleko, da ga samo prieka kakova potreba sili odvažiti se na put u Zagreb, koje putovanje je skopčano sa velikimi novčanimi žrtvami. Desivši se pako u Zagrebu, ne dotječe mu vremena, da se zanima i sa knjigom i da pojedino djelo proučava u prostorijab šumar. doma. Tomu treba vremena i troška, a toga od gg. sudrugova, specialno kod imovnib obeina bivše vojne Krajine, ne ima nijedan. Sve kad bi bilo, uzmimo slučaj, sredstva za putovanje i boravak na njekoliko dana u Zagrebu, tad stoji zaprieka, da se mora tražiti dopust, kojeg opet činovnik njekoliko puta tražiti ne može, jer se zahtieva navesti razlog u molbi. Dopuštam, da bi se možda i razlozi smogli, nu dali bi vazda istini odgovarali, drugo je pitanje. Da i mi vanjski članovi ipak dogodice do kojeg djela bez žrtava materijalnih, i ne trošeći vremena uzalud, laglje doći možemo, slobodan sam bio staviti gornji predlog — prvi zato, da iz popisa saznademo, kakovih djela i knjiga u družtvenoj knjižnici imade i da znademo dotično djelo točno radi lahkog traženja i odpreme citirati, drugi u tom smislu, da se jedno oveće djelo dostavi pojedinom članu poštom na vrieme recimo od 2—3 mjeseca ili više, a manje na mjesec dana. Glede sačuvanja djela i točnog povratka imao bi jamčiti dotični član družtva, a slavni upravljajući odbor bi opet za takove odpreme vodio knjigu sa oznakom djela koje se izdaje, vremena, na koje se izdaje, imena komu se izdaje i dan povratka. Tim načinom doprinjelo bi se znatno stručnim razpravam i razvitku stručne hrvatske literature, koja bi se tekom vremena podizala i popunjivala, a članovom vanjskim olahkotilo proučavanje djela kod kuće u vieme kad bi se od svog službenog zanimanja na čas otrgnuti mogli. Da bi pako pojedinac skupa djela o svom trošku nabavljao, ne može se pomisliti, jer zato treba kapitala, na kojem hvala Bogu m šumari dobrano oskudievamo. Ovo je u kratko obrazloženje i želja, da slavno predsjedničtvo ovaj predlog blagonaklono zagovoriti i na prihvat skupštini preporučiti blagoizvoli. U Sv. Ivanu Zabnom, 18. rujna 1900. Slavnog predsjedničtva i t. d. Matej Kovačina. šumar im, obć. križevačke. Skupština je ovaj predlog usvojila, te je obzirom na izjave pred sjednika vel. g. Ferde Zikmundovsky-a, da će se pitanje o porabi druž tvene knjižniee urediti posebnim „knjižničarskim redom" na predlog skupštinara um. kr. žup. šum. nadzornika Vilima Dojkoviea zaključila, |
ŠUMARSKI LIST 11/1900 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 621 — neka bi se w isti uvrstila ustanova, da se tnjige imaju bez svake odštete i posebnog osjeguranja družtvenim članovima na uporabu prepuštati. Pošto više nije bilo u smislu družtvenih pravila sastavljenihpredloženih prodloga, umolio je predsjednik skupštine vel. g. Ferdo Zikmundovskj p. n. gg skupštinare Bogana 8vobodu i Ivana Matica, da ovjerove sastavljeni zapisnik glavne skupštine. Nakon toga zaključio je predsjednik skupštinu, hvaleć skupštinarom na mnogobrojnom učestvovanju i želeć im sretan povratak kućama, dočim su skupštinari predsjednika skupštine vel. g. Ferd u Z i k m u n- d o V s k y-a pozdravili sa burnim Živio ! Ovogodišnjoj glavnoj skupšlini prisustvovala su ukupno 73 družtvena člana. izlet lu´T.-slav. šiiiuiirskoga driižtva prigodom XXIV. glavno skupštine vi Gorski kotar. Istoga dana, vlakom u 9 sati i 15 časova u noći, krenuše mnogi skupštinari put Vrbovskoga na poučni izlet u naš krasni „Gorski kotar". Stigav vlakom u V^rbovsko, bio je prvi cilj izletnika posjet poznate tamošnje tvornice za preradbu drva. Cim je svanulo uputiše se izletnici, vodjeni gospodom tvorničkim ravnateljem i podravnateljem u prostorija ove velike i zanimive tvornice u kojoj se ne samo gotovo sve vrsti domaćeg drva, već i više vrsti eksota prerađjuje, tako navlastito amerikanski crni orah, mahagoni drvo, i cedrovina, koje se vrsti uvažaju iz prekomorskih zemlja preko riečke luke, koja nije predaleko. Već u tom pogledu tvornica je vrlo zgodno situirana. Glavna roba, koja se toj tvornici proizvodi — nuz škatulje za cigare i neku tokarsku robu — to su furniri, koji se na tako zgodan način lupljenjem dobivaju, da odpadka tako rekuć ni ne ima. Osobito je to važno za uporabu eksota, kojih m^ i po 300 K. stoji. Interesantna je procedura za jalšovinom, koja se bojadiše, pa onda naliči cedrovini. Od takovih tananih daščica prave se tada škatulje za prostije cigare; tako se priredjuje drvo, kojega Niemci „falsehes Cedernholz" zovu. Tvornica ova izgorjela je prošle godine sasvim, no doskora ona je na novo podignuta, pa još i u većom obsegu nego li ga je prije imala. Za samo Vrbovsko ova je tvornica prava blagodat, jer većinom rade sve sami domaći ljudi i djeca, a to je sreća za ovaj kraj, koji za ratarstvo baš nikako prikladan nije. Poduzeće se ovo sve više razgranjuje, tako će se u toj tvornici doskora praviti i fini okviri polag mnogobrojnih uzoraka, koje su izletnici imali prilike viditi. U tvornici, koja je električki razsvietljena a prostrana i zračna, radi se danju i noćja: radi u njoj do 200 radnika a snabdjevena je sad nakon požara sve samimi najmodernijimi strojevi. Bilo bi za željeti, da se tvornica u toiu |
ŠUMARSKI LIST 11/1900 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 622 — kraju što više podigne, jer bi se time izseljivanju u strane zemlje, navlastito u Ameriku, najuspješnije na put stati moglo. Zahvaliv gg. tvorničkim činovnicima na trudu, krenuše skupštioari izletnici kolima, koja već spremna stajaše, krasnom cestom put Sušice, negda imanja grofova Nugent, sada vlastništvo p. n. g. Feliksa pl. N eub e r g e r a, chefa istoimene tvrdke, koja je u našem Gorskom kotaru i gor. Krajini ne samo drvotržcima, već gotovo i svakom žitelju zbog svojih velikih šumskih poslova — jer narod u tih krajevih najviše od šume žive — dobro poznata. Put do same Sušice vrlo je zanimiv zbog prirodnih krasota ovoga šumovitoga kraja, a uzpinjuć se sve više dobrom cestom — Sušica sama leži ,737 m. nad morem — otvara se svaki čas novi vidik na izokolne brdine obraštene većinom četinjavom šumom. Sred samim dvorom u Sušici dočekao je izletnike najljubeznije sam kućeomaćina g. F. pl. Neuberger, uveo ih u svoje gornje odaje, gdje su ]:redstavljeni mil.gdji kućedomaćici i pozvao ih, da prije daljnih napora, koji ih čekaju, doručkuju. Nakon kratkog odmora i okriepe krenuše skupštinai-i izletnici pod vodstvom samog g. kućedomaćine dalje, prolazeć vlastelinskom šumom u kojoj su starija stabla zadnjih godina prebiranjem izvadjena i u vlastelinskoj piljani u Sušici izpiljena. Sada je šuma što naravnim što ručnim načinom, sjetvom i sadnjom jelovine i smrekovine liepo pomladjena, pa kako je tlo vrlo dobro, biti će za desetak godina i opet u njoj stabala za sječu. Sam vlastnik g. pl. Neuberger razlagao je uspjeh kultivacije, navlastito upućivao na vrlo povoljne ogojne uspjehe sjetvom crnogoričnoga sjemena. U samoj šumi malo ima bukovine a niti se ista naročito ne goji, već se Sto veća pažnja posvećuje uzgoju četinjače, koja mnogo više vriedi. — Na medji ovog posjeda oprostiše se izletnici sa samim vlastnikom, obećav mu, da će se na povratku iz šume zem. zajednice Ravna gora opet pod njegov gostoljubivi krov navratiti. Na daljnjem putu vodiše izletnike mjestni poslovodja g. kr. žup. šumarski nadzornik A. K e r n, koji je svakomu izletniku već prije dao kratki nacrt i opis šuma, kojih je posjet bio cilj ovogodišnje ekskurzije krv.-slav. šumarskoga družtva i mjastni kr. kot. šumar g. M. K o 1 i b a š. U tom spisu sadržana je i kopia specijalne vojničke karte u mjerilu 1 :75000 oJnoseća se na ekskurzionalnu routu za laglje razumjevanje samoga opisa. Potanji opis svih objekata donieti ćemo u budućem broju našega lista, jer bi nam u ovom kratkom izvješću obširan potanki opis previše mjesta zapremio. Nakon daljnega hoda od kojih 20 minuta stigoše izletnici do same šume zemlj. zajednice Kavna gora i do lugarske kućice, koja je prošle L´ođine u samoj šumi sagradjena, da bude što bolji nadzor ovoga mnogo vriednoga objekta osjeguran. Pod ukusnom sjenicom tik kraj malene lu |
ŠUMARSKI LIST 11/1900 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 623 ~ garske kuće doSekaše skupštinare izletnike mnogobrojne honoraeije iz okolice, ponajviše iz Kavne gore same, s kojima se izletnici pozdravile, ugodno iznenadjeni ovim prijateljskim susretajem. Nu izletnici — jer prije malo vremena doružkovaše — krenuše odmah da razvide samu šumu ove zemljištne zajednice i to najstariji dio iste pod „Skrbastim vrhom". Onaj dio šume, stari jelik, gotovo je prašuma, u kojoj ima upravo orijaških jela, starih i preko 300 godina. Sad se ta stara stabla, koja su vać davno zrela i prezrela za sječu, sjeku, a ima ih koja i do 15 m^ gradjevnoga drva daju. Dimenzije od l^f^ m. u promjeru u prsnoj visini i 40—45 m, visine dosta su česte; uz to ima i mnogo stabala sredniih dimenzija, pa će još i nakon sječe starih stabala preostati znatna drvna gromada, u šumi. Vrativ se sa obilaženja po šumi, stigoše izletnici opet lugarskoj kućici, gdje je pod paviljonom već čekao prostrt stol, što ga prirediti dala zemljištna zajednica u čast skupštinarom izletnikom hrv.-slav. šum. družtva. Razvio se doskora animiran razgovor, jer je bio i krasni spol dobrano zastupan, a po tom kod ručka prvi ustane gospodin predsjednik zemlj. zajednice i pozdravi liepim riečima izletnike skupštinare. Prvu zdravicu izreče pokrovitelju družtva preuzv. g. banu Dragutinu grofu Kuhen-Hedervary-u član upr. odbora g, R. Fischbach — predsjednik bio je bolešću zapriečen već samoj skupštini predsjedati, a žalibože u zadnji čas zapriečeni bješe i družtveni podpredsjednici izletu prisustvovati — a po tom pod vještom npravom stola ravnatelja g. Laksara zaredaše zdravice sve dok nadodje skoro vrieme za odlazak. Čitavo dražtvo uputilo se je kroz šumu zemlj. zajednice drugim putem put Ravne gore, te su izletnici imali priliku vidjeti obaranje silnoga jelovoga stabla, koje je na panju puna 2 metra u promjeru mjerilo ; nadalje vidili su novu cesta koju upravo uz nemalen trošak pravi sama zemlj. zajednica na svoj račun, a samu gradnju vođi šumarski upravitelj g. kr. kot. šumar M. Kolibaš. Zanimivo je, da na toj cesti kao nadničari i vozari rade cigani, a vele, da su i marljivi kod tog posla. Daj Bože, da i oni već jednoć prestanu biti trutovi našega družtva. Na izlazku iz stare visoke šume a na strmom golom obronku licem prama Ravnoj gori izvedena je kultura smrekovim sadjenicami, a vanredno je dobro uspjela, jer su se gotovo sve zasadjene smrekove biljke primile. Tomu se je uspjehu tim više, radovati, jer je to površina na kojoj je šuma pred mnogo godina izgorjela, te je do sele pusta stojala. Sunce je zapadalo kad izletnici stigoše u Ravnu goru, gdje su ih kola čekala, pa oprostiv se srdačno sa domaćimi honoracijami i zahvaliv im na vrlo prijaznom i liepom dočeku, krenuše odmah dalje u Sušicu, gdje ih je opet sam vlastnik g. F. pl. Neuberger već dočekao i u krugu svoje vriedne porodice pravom |
ŠUMARSKI LIST 11/1900 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 624 — hrvatskom gostoljabivosti baš gospodskom večerom poJastio, to je samo žalio, kao što žališe i sami izletnici, da je boravak pod njegovim krovom samo kratak biti mogao, da se pravodobno k brzom vlaku stići može. koji polazi u D´/a sati iz Vrbovskoga. Zahvaliv prijaznom domaćini i domaćici na srdačnom dočeku, pa oprostiv se od njih, posjedaše izletnici u kola i prispješe sretno i u pravi čas k spomenutom vlaku, kojim se odvezoše put Zagreba, odakle se skupštinari — izletnici razidjoše k svojim kućama, ponesav ugodnu uspomenu na ovaj liepi izlet u našu „hrvatsku Sviću", a njezine su sekrasote to jače dojmile izletnika, što je vrieme služilo, da ne može bolje. Izletu su prisustvovala 33 skupšfcinara — polovica — a za čudo najmanje gg. drugova iz ravne Slavonije. Nacrt poslovnika za glavnu skupštinu hrv.-slav. šuniarskova družtva. § 1. Dnevni red za skupštinu opredieljuje predsjednik sporazumno sa tajnikom. Sa pismeno obrazloženim! predloži družtvenih članova popunjeni dnevni red, ima se dva sata prije otvorenja skupštine shodno izložiti. (§ 21.) ´. f^^-´´-^:´:. .-^ , .,"´ § 2. Skupštinu otvara i zatvara predsjednik, on rukovodi i razpravu, pazi na red i formulira pitanja, o kojih se ima glasovati, i imenuje perovodju za sastavak skupštinskog zapisnika. Predsjedniku pristoji dozvoljavati rieč i oduzeti je, kada bi govornik prekoračio granice pristojnosti, ili se odaljio od razpravnoga predmeta; isto mu tako pristoji pravo pojedine skupštinare pozvati na red, skupštinu odgoditi i za drugo vrieme ureći. § 3. Nalogom predsjednika oko uzdržavanja reda mora se skupština vazda pokoriti. § 4. Tajnik družtva skrbi se, da iudu predmeti, o kojima se v/eća kako treba pripremljeni. § 5. Glede pojedinih važnijih predmeta može predsjednik povjeriti izvjestiteljstvo pojedinim članovom skupštine § 6. Skupštinari želeći govoriti § predmetu imaju se za rieč prijaviti predsjedniku, koji im podieljuje rieč po redu, kojim su se prijavili. Tajnik upisuje one, koji se jave za rieč. 0 stavljenom predlogu rieč ima ponajprije predlagatelj za obrazloženje svoga predmeta, odnosno postavljeni izvjestitelj. Skupštinarom nije dozvoljeno više nego dva puta govoriti o istom predmetu. Predsjedniku, ostalim članovom predsjedničtva i izvjestitelju pripada rieč u svako vrieme. Konačno ide rieč: |
ŠUMARSKI LIST 11/1900 str. 41 <-- 41 --> PDF |
u 625 a) onoga, koji je stavio izpravak ili protupredlog; b) predlagatelja, napokon c) izvjestitelja. § 9. Predlagatelj može odustati od predloga, no ima to izjaviti svakako prije nego se o njem glasuje. Takav predlog može prihvatiti drugi skupštinar kao svoj, pa se tada o njem dalje razpravlja i glasuje. § 10. Osobnimi primjetbami izazvani mogu za svoju obranu zatraiti riež u svako vrieme, dok traje razprava o istom predmetu. § 11. Ako se razprava tiče vlastitih posala kojega skupštinara ili njegovih bližnjih rodjaka ne može on učestvovati i prisustvovati sjednici dok razprava traje. § 12. Ako nitko više ne želi govoriti ili ako skupština na predlog skupštinara to zaključi, predsjednik izjavljuje zazpravu dovršenom i stavlja pitanje o kojem će se glasovati. Pitanje neka bude tako formulirano, da se može na takovo odgovoriti sa „da" ili „ne". § 13. Najprije se glasuje o predlogu predlagatelja odnosno izvjestitelja, ako taj ne bude prihvaćen, glasuje se o izpravcih i protupredlozih onim redom, kako su najbliži predlogu. § 14. Na skupštinare, koji ne glasuju, ne uzima se kod brojenja nikakov obzir. Ako se glasuje poimence, družtveni tajnik poziva abecednim redom nazočue skupštinare, koji imaju u smislu § 7. družtvenih pravila pravo glasa i bilježi glasove. § 15. Kod izbora glasuje se glasovnicama. Predsjednik odredjuje dva skupštinara, koji primaju, otvarajubroje glasovnice, i bilježe glasove sa tajnikom. Iza glasovanja izriče predsjednik zaključak i proglašuje uspjeh glasovanja sa „jednoglasno", većinom glasova", ili ako se je poimence i sa glasovnicami glasovalo, sa označanjem broja, za zaključak glasovavših skupštinara, danih glasova. § 16. Skupštinski zapisnik vodi perovodja (§ 2. poslovnika) te treba, da su u tom zapisniku kratko i točno pobilježeni svi razpravljeni predmeti s odnosnimi zaključci. § 17. Skupštinski zapisnik ima se u istoj sjednici proglasiti i autenticirati, te po predsjedniku, perovodji i dvojici skupštinara ovjeroviti (§ 21. družtvenih pravila) i podpisati. §. 18. Skupštinski zapisnik ima se u sliedećem broju družtvenoga časopisa „Šumarskoga lista" otisnuti. |