DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1900 str. 20 <-- 20 --> PDF |
- (J04 - Ozou djeluje jako oksidativno, te u roku od pol dana oksidira sasvim smole, ulja i t. d., koje se nalaze u cievčicama drva. Prvi je slične pokuse izveo prof. Tuppi, a liene u Stettiau ih je usavršio i patentirao. O tom, kako možemo sličnim procesima i druge fizikalno kemičke promjene u drvu izvesti, progovoriti ćemo drugom kojom sgodoni. Još koju sa izložbe u Parizu. Piše Dr. Aug. LiiTiglioffer. Imao sam prilike i sam vidjeti šumarski dio svjetske izložbe u Parizu te zato mislim, da neće biti suvišno, ako se još svratim na nekoje toČke poučne te izložbe. Životinje šumske poredane su tu u hrpama koje prikazuju sliku života a ne monotone zbijene hrpe mumija. Svu grozotu bujice i napredak znanosti pokazuje panorama »Torrent de la Grollaz (Savoie).« Od dviju velikih slika prikazuje jedna sHka groznu tu bujicu prije uredjeuja a druga umjetno uredjenu bujicu, koju je ljudski um učinio bezazlenom. Kako su te slike u neko doba i umjetnim svjetlom Ijepo razsvjetljene, dobivaju znatno na efektu. Zavod »Ecole national des eaux et forets« izložio je veliku seriju komada drva u obliku knjige. Kraj toga je stalak sa 49 stakla mikroskopskih prereza drva »section micro8Copique de bois«. Svako staklo ima 3 prereza i to 1 poprječan a 2 uzdužna. Velika je zbirka sjemenja smještena u 2 velika ormara: u jednom je crnogorica a u drugom je nastavak i bjelogoi´ica. Sjemenje smješteno je u oveće škatulje, a češeri i krupniji plodovi smješteni su u ormarima na posebnom mjestu. Vidio sam tu i zbirku ptičjih jaja a uz to i cijeli niz ptičjih gnjezda, većinom bar sa pojedinim jajima. |
ŠUMARSKI LIST 11/1900 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 605 - Obilni atlasi fotografija prikazivali su pojedine šumske predjele i predmete. Bilo je tu i pisanih opisa pojedinih šumskih predjela, a i tu su se koristili modernom fotografijom, da priljepljenim zgodnim snimcima razjasne tekst. Zid je bio načičkan raznim orudjem šumskog rada i raznim drvenim predmetima. Poučna je zbirka drva sa raznim osobitostima u rastu. Upliv sječe, klimatskih odnošaja, bledji godovi unutar tamnijih, crvotočine i ini pojavi bili su tu prikazani na zgodnim primjerima a dodani opis tumačio je pojav i upućivao na prikladan postupak. Soba sa strane »produits des Industries forestiers« označivala je već sa napisi nad prolazom, da tu ima svega i svačesa: drva za izradnju, gorivo, bojadisanje, pluta, obrta sa drvom. Glavna množina piljenog drva i izpiljenih debla bila je izvan zgrade, ali i tu unutri bilo je par debla poprječno te uzdužno razpiljenih i kovinskim sponama stegnutih Ijepo čisto uredjenih. Eksotična stabla bila su poprječno a mjestimice i uzdužno polirana. Od hrasta plutnjaka vidio sam na metre duge ploče. Bilo je izloženo i predmeta iz drva i drvenine: pleteri i posude, a bilo je i raznih predmeta iz pluta. Družtvo »Societe d´ importation de chene,« i kod nas dobro poznato, prikazalo je svietu Ijepe svoje izložke. Napis a Agram (Cro- I atie) a, Normanci veli, da imaju svoje pile »scieries mecamque a Vrbanja (Sla- I vonie). Krasna debla već su prodana tvrdci G. Rachet u Parizu. To isto družtvo ima u ostalom i pred palačom, blizu glavnog ulaza komad hrastovog stabla, kojemu je, kako veli ceduljica, na debljem kraju objam od 5 metara potiče iz Normana ´a a prodano je takodjer Rachet-u. Bilo je u izložbi i šumi štetnih kukaca. Tvrdka »Les fils d´ Emile Deyrolle« iz Pariza izložila je medju inim šietue |
ŠUMARSKI LIST 11/1900 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 606 — kukce za stabla i štetne šumske kukce. U hrpi školstva bilo je ove vrsti izložaka. »Station entomologique de Pariz« izložilo je medju inim 6 škatulja raznih hrastovih šišaka, 2 škatulje kukaca crnogorice. »Ferme ecole de la Hourre pres Auch (Gers)« izložila je uz ine razne predmete škatulju štetnih kukaca na stablima. U paviljonu grada Pariza izložila je škola »Ecole d´ Horticulture de Villepreux« i škatulju šumi štetnih kukaca. Glede Eusije dodao bi, da je sa Ijepom promišljenom i pomno složenom izložbom uspjela svratiti na se pozornost. Vidio sam obilnu strukovnu literaturu, nama za Čudo tudju, jer mi crpimo u tom pogledu vedinom preko njemačke litelature naše informacije. Tu sam dobio katalog, koji upućuje u rusko šumarstvo. Prema tome ima eur. Rusija 189 milijuna desjatina šuma (1 desjatina= 1.092 ha), pošumljena površina imaša 397o. Kavkaz ima 7 168.118 desjatina a Sibirija kakvih 35 milijuna desjatina šume. U tom katalogu, bolje rekuć zgodnom vodicu, govori se o šumarskoj upravi, šumarskoj obuci, šumskim kulturama, eksploataciji šuma, industriji drva. Da i ruske šume imaju stara stabla pokazuju izložci. Tu je ariš, (Larix sibirica) sa 190 godina, koji je imao 32 m. visine, 054 m. u promjeru iz guvernementa Archangelsk; limba (Pinus cembra) sa 170 godina, 20 m. visine i 0´39 m. u promjeru iz guv. Perm; bor (Pinus silvestris) sa 205 godina, 33 m. visine, 0.81m. u promjeru iz guv. Kiev ; bukva (Fagus silvalica) sa 195 godina 32 m. visine, 0.59 m. u promjeru iz guv. Keletzk; grab (Carpinus betulus) sa 155 godina 24 m. visine 0.37 m. u promjeru iz guv. Keletzk; javor. (Acer pseuda platanus) sa 190 godina, 30 m. visine i 0.41 m. u promjeru takodjer iz guv. Keletzk; jasen (Fraxinus excel8ior) sa 150 godina, 24 m. visine i 0.48 m. u promjeru iz guv. Grodno; tisa (Taxus baccata) sa 300 godina, 20 m. visine i 0.54 m. u promjeru iz guv. Kutais u Kavkazu, a uz ina stabla i šimšir (Buxus sempervirens) sa 266 godina 13 m. visine 0.27 m. u promjeru. |
ŠUMARSKI LIST 11/1900 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 607 — Ako već ovi brojevi dosta kažu, nehotice zaustavi se oko na komadu hrastovog debla, koji je bio smješten vani, jer pripada hrastu lužniku (Quercus pedunculata) sa 485 godina 29 m. visine a 1.67 m. u promjeru a potječe iz guv. Simbirsk. »Index bibliographique des principaux artieles contenus dans le Journal forestier, periode des 28 annees 1871.—1898.« ima razprave tog razdoblja šumarskog lista svrstane u 26 hrpa prema predmetu, te pokazuje obsežan i raznoličan rad. Raspra vica drž. savjetnika St. pl. Rojnovskj-a »Societž moscovite d´ economie forestiere« veli, da je to družtvo utemeljeno g. 1882. od preuzv. L. pl. Poliakoff-a, koji je ujedno predsjednikom. Društvo ima 20 domena sa plohom od 225,470 ha od kojih je 175,410 ha pošumljeno. Raspravlja o sastojinama šuma, njihovom uspjevanju, eksploataciji i postupku kod tog posla, 0 glavnom tržištu u Moskvi, o načinu prevoza, o predmetima, koji se dobivaju. Iskazao se je Japan. I o tom je već bilo govora, a ja bi još dodao neke stvari. Japanci imaju za šume sada 32 con8ervateur- a, 230 pristava i računarskih činovnika (adjoints et comptables), 980 »agents d´exploitation« i 780 »gardes forestiers- a«. Upravu šumarstva sačinjava; 1. Šumarsko ravnateljstvo n ministarstvu poljodjelstva i trgovine. 2. 16 »conservations«. 3. 313 »inspections«. 4. 1916 »sous-inspections«. — Premn, statistici od g. 1897. imaju oni državnih šuma kakvih 8,390.000 ha od kojih je 100.000 ha branjevina a ostalo se eksploitira. Na svako nadzorničtvo dodje kakvih 27.000 ha, svaki lugar ima paziti po prilici na 7000 ha. Uz to im:ija i inih šumah, koje prema vlasničtvu pripadaju: 8 390.000 ha državi 2,240 000 ha kruni 8,400.000 ha obćinam, crkvi i privatnicima. Svega ukupno 19,030.000 ha. Ako se ukupna površina računa sa 38,596.000 ha tad pripada šumi 49% površine. Tu nisu uračunane šume u Hok |
ŠUMARSKI LIST 11/1900 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 608 — kaido, na otocima Riukiu i Formosa, gdje ima 10,760.000 ha šuma, u kojima vode upravu i nadzor guverneri. Kako su klimatski odnošaji usljed položaja povoljni, šume brzo uspievaju. Eksploataciju otešdava pomanjkanje željeznica i pogibelj zasipavanja zemljom i pjeskom, te poplave. U crnogoričnim šumama sade svagdje stabla Crjptomeria japonica i Chamaecvparis obtusa radi uporabe za graditeljstvo i pokućtvo; Cliamaecyparis je najbolje drvo Japana. Od Gingko biloba, što ga tu i tamo i kod nas sade, ima stablo u hramu Mur^^oin u Koishikawa Tokio 16 m. visine a 2´ 2 m. u promjeru. Kadju se i višja stabla, ali ne tolikog promjera. Kamfornjaka bilo je nekada veoma mnogo na sve strane, nu kako se razvijao obrt kamfora, mnoga su stabla posjekli, pa su se veća stabla samo u hramovima sačuvala. Veliki kamforujak hrama Dazaifu u Chikuzen Kinshtu koji nije od najvećih, ima 1 m. u promjeru a 25 m. visine: Phyllostachys Quilivi je najveći Bambus, dosegne 20 cm. u promjeru a bude do 15 m, visok. Veoma je rezistentan, veoma elastičan te se u razne svrhe mnogo upotrebljava. Kako su uvjeti za rast šumskoga drveća povoljni, pokazuje i to, što gora Skinkozao na otoku Formosa ima u visini od 3600 m. šumu od Abies Mariesii. Japan je izložio i sjemenje raznog svog bilja a bila je tu izložena liepa zbirka raznih domaćih vrsti bambusa, raznih bojom i debljinom, a iz raznih predjela. U 4 škatulje smjestili su 40 vrsti štetnih šumskih kukaca, od kojih su nekoji i naši n. pr. Spondvlis buprestoides i Ocneria dispar; nekoji su naši samo po rodu, ali ne po vrsti n. pr. Pissodes obscuriis, Hoplia obdacta, Apoderus lloelofsi, Leucoma auripes, Anomala puncticolhs, Melolontha japonica, dočim većina kukaca pripada .Japanu, a da ih mi nemarna. Tablice razjašnjuju prirast nekojih stabala u razdobjima od 10 do 10 godina i to u kubičnim metrima, u promjeru i u visini. Izložba je imala u Vincennes-u svoj »annexe« a tu je bio otvoren muzej šumarski složen ukusno i poučno a jednostavno. |
ŠUMARSKI LIST 11/1900 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 609 — Zgrada je složena i obložena od drva sa korom u razne likove. Svjetlo dolazi zgora kroz stakleni krov a predmeti su poredani dole u sredini i na okolo, te na hodnicima, a u katu na galeriji. Jelen, vepar, divokoza, razne ptice više su tu ures i štafaža, nego zbirka divljači. Razne vrsti drva prikazane su tu prerezi stabala, daskama i predmetima. Naravno da ima tu i omašnih prereza stabala: Quercus pedunculata 210 godina iz Vosges, Qu. robur 250 god. Marne; Qu. pedunculata 267 god. iz sjev. Franeezke; Pinus Laricio 350 god. Aitone dep. de la Corse; Abies pectinata 250 god. Jonx dep. Jura. Od eksotičnih stabala spominjem Cedrus Libani 260 god. iz Algier- a i Pinus Lambertiana, komad ogromnog stabla, prema godovima 735 godina iz Californije, i 1 komad kakvib 10 m. dug i kakva 2 m. u promjeru, dar gradu od Southern Pacific Compagnie. Daske raznih vrsti drva bile su piljene a pojedine i polirane. Predmeti su bili grupirani za svaku vrst drva napose. Bile su pojedine vrsti stabala i u manjim komadima kao veća knjiga cijeli niz, gdje je u svakoj dole bio pregradak za lišde i plod. Bila je tu i zbirka gljiva, produkti destilacije cr nogorice, ozledjeno bilje od kukaca, razno orudje. Kroz paviljon zbirke protiče potočić a taj je zgodno upotrebljen za štafažu panorame, koja predstavlja torento Rion Bourdoux u Alpama (Basses Alpes). Svaki pi-edmet svojom ceduljicom označuje državnu svojinu, jer nosi na čelu krasne rieči: »liberte, egalite, fraternite«. HiIST-A-KI- Osobne viesti. Imenovanja i promaknuća. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije obnašao je imenovati: šum. pristava imovne obćine brodske Nikolu Abramović a kot. šumarom, a kr. šum. vježbenika kod kr. kot. oblasti u Sisku Zlatka Derenčin a šumarskim pristavom, obojicu |