DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1900 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 594 U Englezkoj Indiji, počeli su se ti odnošaji donjekle i opet poboljšavati, odkada su Englezi učinili kraj prijašnjoj devastaciji šuma nastojeć i oko uvedenja racionalnoga i konservativuoga šumskoga gospodarenja u zemlji. Nu učinjene pogreške što se u tom pogledu sada moraju popravljati, prevelike su, no da bismo se ste strane mogli nadati kakovom uplivu na svjetska drvna tržišta. Kina sama, takod.jer nema prostranih šumah, nu s obzirom na neznatne potrebe ondašnjeg pučanstva, kao: pomanjkanje industrije u europejskom smislu, to njoj u istinu ni netreba mnogo drva. U Japanu i opet vidimo da su šumarski odnošaji jur tako uredjeni, da se u svakomu pogledu mogu takmiti i s europejskimi. Ono 12 milijuna hektara šume u zemlji u najboljem je stanju, nu uza sve to prihod im na drvu ipak ne dosiže za pokriće potrebah, te gusto napučene a i industrijalne zemlje, pak je stoga već i Japan danas prisiljen uvažati drvo. U Sibiriji i opet nalazimo najveće protimbe. Jedan se dio te zemlje stere u obće sjeverno od svake vegetativne granice; dočim ostatak i opet sve do vrućeg pojasa siže — a tuj i opet nalazimo većinom same tek korovjem slabo obrasle stepe i golietine. Samo srednji je pojas Sibirije i u istinu dobro obi´ašten šumama. Za sada se medjutim na dovoz tamošnjih drvnih zaliha na svjetska tržišta ne može još ni pomisliti, jer naravni (vodeni) putovi izvoza vode svi u sjeverno ledeno more, ina moderna svjetska prometi]a pako, još posvuda manjkaju. Hoće li pako sada u gradnji se nalazeća transibirska željeznica u tom obziru stvoriti nove prilike, takodjer je dvojbeno, pošto će istodobno otvorena eksploitacija bogatih rudnika te zemlje, takodjer i opet zahtjevati velike množine drvlja. Europa se dakle na nikoji način ni odtuda nema mnogomu nadati, a to još i tim manje, što će se eventualni izvoz šumskih proizvoda iz Bibirije izplačivati i onako samo smjerom prema iztoku. |