DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 506 — Bistvo šume čuvati glavna je namjera svuda ! A to je polučeno propisima, označenim u §. 3. š. z.; uz tadanju strogost. Državne šume bile su obterećene služnostima seljaka — krajišnika. Obd. šume — sela, mjesta i. t. d- služile su takodjer za pokriće potreba na drvu. To je uredjeno u §. 9. š. z. — a glasi: »Sume, koje su otegoćene pravom drvarenja (tako — zva nimi šumskimi služnosti) imadu se ne samo uzdržavati, nego i neprestano nastojavati primjerenim načinom. »U drž. šumah vojne Krajine (§. 1. a.) koje su obterećene služnostima, jesu iste ustanovljene u §. §. 18 i 19. Previšnjeg patenta od 5. svibnja 1850. (novi temeljni zakonik — spomenut najprvo u onoj raspravi). — Način i veličinu šumskih užitaka, ustanovljuje gospodarstvena osnova, temeljeći se na »potrajnom gospodarenju «. »Način i veličinu užitak ah u ostalih šumah (§. l.b. c.) valjatakodjer osnovatinanačelu »potrajnog gospodaren j a«, na zahtj e v suo vlas teni k ah (Berechtigten) i onih koje tereti služnost (Belasteten) . Osnovu ima sastaviti šumski ured bataillona ili regimente, a potvrdjuje istu »Comanda« regimente ili magistrat obćine (Comunitaten). Načelo »potrajnog gospodarenja« propisano je dakle i za sve obćinske šume, drvom obrasle pašnjake i ostala šumska tla u bivšoj voj. Krajini. Samovolju i haračenje šuma prepriečio je zakon još prije 40 godinah. Nije dakle istinita sadašnja tvrdnja, ma došla s´koje strane, da su zemljišta označena u §. 1. toč. b.) šum. zak. bila slobodna i bez nadzora; i nije istina, da su se mogla sječi i haračiti po volji, na uštrb samoga bitstva i obstanka šume i šum. tla. Naprotiv istina je, da sve šume, pašnjaciina šum. zemljišta (tla) današnjih zemljištnih |