DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 552 — Za cara Keika (71. posl. Hr.) kažu, da je prvi izdao zapovjed, da se nasipi i obale uzduž rijeka zasade trskom (bambusom). Njegov nasljednik Ojin (270. posl. Hr.), mnogo je koristnih naredaba izdao za svoju državu, dapače imenovao posebne šumske pospodare, koji su upravljali šumami, a na čelo im stavio svojega vlastitoga sina. Pod vladanjem cara Kimmei (640. posl. Isusa) širio se budizam iz Koreje i proširio se Japanom. Car im je dopustio graditi mnoge hramove, a za to potrebnu gradju dobivali su. iz okolnih šuma. Baš usljed toga štitili su šume ovi širitelji bnilizma, koji su i u tom stekli liepih zasluga. U toj velikoj, a šumom obilnoj državi, mogao je svaki imućniji državljanin prisvojiti šume koliko je želio. Dakako, da su se usljed toga seljaci tužili caru, kad su potrebno drvo morali skupo plaćati zemaljskoj gospodi. Na pravedne prigovore slabijega protiv sile jačeg izdao je nasljednik car Tenji (668. posl. Isusa) zapovjed, da nitko ne smije samovoljno prisvajati šumu, a da je seljacima slobodno potrebno drvo u vlastelinskim šumama sjeći, kao i svoje blago u njima pasti. Privatno vlastničtvo šume razvilo se u Japanu 100 godina kasnije nego li u Njemačkoj, jer se u Franačkoj državi govori o privatnom vlastničtvu šume već u drugoj polovici VI. stoljeća. Za vlade cara Saga (810. posl. Isusa) suvremenika Karla Velikog, bijahu šume kroz nerazumno i prekomjerno haranje tako izsječene, da su gorska vrela čak presušila, a korita rijeka bijahu suha. Uvidivši car, kolika se šteta nanjela, izda edikt u kojem se strogo zabranjuje dalnje haranje šuma, osobito onih u blizini rijeka i gorskih vrela Slično se gospodarilo sa šumom i u Franačkoj državi, dok mudri car Karlo veliki ne izda zakone, koji su spriečili daljnje haranje šume. Ti su zakoni poznati pod imenom »Capitulare Caroli Magni de villes«. |