DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 50     <-- 50 -->        PDF

— 550 —


dalmatinskom diljkom od hvata duljine i čvrstim zavinutim
graničarskim nožem, poduzimlje on česte i daleke lovove. U
Velebitskom i Plišivičkom gorju ima nuz nekoliko čreda divokoza
vrlo mnogo srna, a prigorju često i zečeva. Od peradi
naći je tetrieba, kamenicu (Steinhuhn), Ijestarku i trčku, pak
šljuku i divlju patku.


Broj grabfcžljivaca takodjer nije malen i pravi divljači
mnogo štete; nuz medjeda i vuka mnogo ima lisica, kuna i
divljih mačaka, te se često u lovu sa domaćimi kopovi po
4—6 lisica ubije.


Mudrom brigom naše vlade, i sada provedenom reorganizacijom
šumarske upravne službe, učinjen je početak, kojim če
se moći ovo šumsko blago pravo cieniti, izrabljivati i uzčuvati.
Mi svim marom težimo da opreznim postupkom taj cilj polučimo«.


Kratki pregled razvitka šumarstva u Japanu.


Preveo: Gr. ]Venadi<5, stud. far.


Pod gornjim naslovom izišao je članak u uglednomu njemačkomu
časopisu Dankelmannovom : »Zeitschrift fiir Forst- u. Jagdwesen
«, svez. VII. za mjesec srpanj 1900. u kojem je Japanac prof.


L. Matzuno razvio lijepu sliku, kako se šumarstvo tamo razvilo,
te tako liepo usavršilo, da se danas može uporediti s onim
ostalih kulturnih naroda.
Mislimo, da ćemo ugoditi cijenjenim čitateljima, ako bar
u kratkim crtama donesemo sadržaj tog članka, da se čuje,
kako se šumarstvo na krajnjem istoku razvija i napreduje.


Pošto je pisac svršio šumarske nauke u Njemačkoj, i to
u šumarskoj akademiji u Eberswaldu, to je razumljivo, zašto
on u glavnom prispodablja prihke i uvjete pod kojimi se razvilo
šumarstvo u njegovoj domovini, s onim u Njemačkoj.


Slično kao što u Njemačkoj, razvijalo se šumarstvo i u
Japanu. Carevi su više ili manje posvećivali mara i truda oko
razvitka i unapredjenja šumarstva. U početku su žali bože oni