DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 547 — Od istoka vanredno prieti u budude ovoj Bastojini pjeskulja od kojih 200 rali, koja u nju zadire. Pokušalo se je doduše prije nekoliko godina vezati tu pjeskulju ogradami od pletera i priečiti joj da se dalje ne širi, ali žalibože ta se mjera nije dostatnom pokazala, te je piesak segnuo i preko pletera. Spomenut ću način kojim sam ja pokušao, da s boljim uspjehom tu pjeskulju vežem. Od sredine pjeskulje dao sam postaviti u obliku kružnog luka ograde od pletera, a pod kutem proti vladajućim vihrovima, da slome moć istih. U ove velike kružne osječke a počev od vrha kuta dao sam zabosti pirike (Feldquecken) koje je iz obližnjih polja lahko dosta dobiti moći i nekoliko palaca duboko položiti. Već sliedeće godine pojavila se je .trava, a tad je daljna zadaća šumara da sjetvom ili sadnjom šumskoga drveća ovu pjeskulju pofeumi. Upotriebi li se sjetva, to je najbolje omaške posijati brezovo sjeme, jer će takova brezova sastojina, kad uspije, svojim rastom daljnjem širenju pieska sjegarno na put stati. Hoće li se pošumljivanje sadnjom provesti, tad je najbolje saditi borove i brezove sadjenice polag Buttlarovog načina, no svakako valja što gušće saditi. Polag vlastitog izkustva velim, da je dobro nuz borove i brezove sadjenice upotriebiti i ključiće kanadske topole s ovima u smjesi, i to s toga, jer će se ovako mlada sastojina prije sklopiti a po tom i prije proredjivati moći. Spomenuti još valja, da se je jesenska sadnja pokazala mnogo boljom od proljetne. Ostale većinom čiste bukove rastline u ovoj kumpaniji, koje zapremaju prašuma od preko 12 rali i 6 tisuća drvom obraslih pašnjaka, služe za namirenje onih nepriličnih prava služnosti naime za namirenje graničarskih potreboća na drvu, pak za namirenje potreba za obćinske i erarijalne gradjevine. Sume mojeg drugog kotara, naime one u kumpaniji perušićkoj a koje zapremaju površinu od 10 tisuća rali, već su prijašnjih godina, sjekuć bez ikakove osnove, gotovo sasvim devastirane, jer leže tik nuz dalmatinsku cestu; poštedjene ostadoše samo neke izolirane čestice, pak mnogobrojna prezrela stabla |