DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 538 — Sravnimo li ovdje kao što smo kod pre navedenoga sela učinili, selišta sa pripadajućom im kompetencijom, dobit demo da je imovna obdina izdavala godišnje 2823 pr. metra goriva, a da je broj selišta valjano ustanovljen bio, izdala bi samo 2463 pr. metra, dakle je godišnje 360 pr. metara više izdavala, što opet čini kroz 20 godina 7200 pr. metara, I tako vidimo, da su samo ova dva sela za vrieme obstanka toga katastra, na ogrievnom drvu izvukla do blizu 10.000 pr. metara više nego što im pripada. A kako tek stojimo sa mnogo većim selima, nego što su ova dva, jer kao sto sam spomenuo, primjera radi navedena sela ne mogu se ubrojit kao veća sela, šta više Jarak bi prije spadao medju najmanja sela, koja pod imovnu občinu podpadaju. Sto se tiče gradjevnoga drva, tu doduše nije štetovala imovna obćina, ali se je pojedinac koristio na štetu drugoga. Običaj je kod imovne obdine da se sva za gradju sposobna drva, koja se u godišnjem šestaru nalaze, podijele pravoužituicima, sa V4 i "U selišta dobivaju po 4 m^, a oni sa Vi i VJ selišta po 2 m \ Pošto tih drva nema toliko, da se godimice mogu svi pravoužitnici podmiriti, to jednu godinu dobivaju jedni, druge drugi itd. Kad bi pako kataster valjano sastavljen bio, mogli bi godišnje muogo više pravoužituika sa gradjom podmiriti, jer bi svi oni koji danas uživaju pravo od */4 selišta a pripada im odista samo ´^/4, dobivali 2 m´ u mjesto 4 m* što dobivaju danas. Slično tomu je i sa djelenjem novca za kupovanje čamove gradje, u svrhu podizanja novih i opravljanja već postojećih kuća. Za svaku katastralnu obćinu opredieljena je stanovita svota, koja se ima godimice razdieliti medju one pravoužitnike, koji de te godine kudu odnosno štalu praviti ili popravljati. Ista svota ima se porazdieliti prama selištnoj pripadnosti tako, da pravoužitnik koji uživa cielo selište dobije 320 K., onaj sa % selišta 240 K., na V4, selišta 160 K. i na V4 se |