DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 53.2 — ,
do 72 postotaka odpadaju na crni bor, 10 postotaka na smrjeku,
7 postotaka na ariž, 3 postotka na druge vrsti crnogorica, 6
postotaka na bagrem i 2 do 4 postotka na ine vrsti listača.


Ova potrieba na sadjenicama mogla bi se u budude na
11 do 12 miliona podidi.


U području je Krasa nadalje od postanka šumarskih nadzorničtva
(1870) o´zasadjenih pašnjaka oblastnim odredbama (zasadjenjem, zabranjivanjem
itd.) na naravni način šumskoj kulturi povraćano i
privedene (osim toga 2700 ha u eocan-formaciji) a poboljšano
je oko 8000 ha njekadanjih obćinskih pašnjaka usljed radiobe
i pretvorbe u višu vrst kulture (šume, livade i oranice).


Povrh toga predvidjeno je raznim oblastnim gospodarskim
mjerama, da se uzdrže i polagano regeneriraju pronadjene više
manje propadajuće šume, a uz to se nastoji da se mnoge malo
vriedne šume pretvore u mješovite koristnije šumske sastojine
tim, što se sadi crnogorica.


Ova i za naše ođnošaje osobito važna brošura dobiva se
u njemačkom i talijanskom izdanju i komissionalnoj nakladi


F. H. Schimpff u Trstu.
0 katastru pravoužitnikah.


Napisao Manojlo Divjak.


Temelj je svakomu valjanomu gospodarenju sa šumama
dobro sastavljena gospodarstvena osnova, po kojoj se odnosno
gospodarstvo voditi ima.


Kako treba da bude ta osnova sastavljena, to odvisi koliko
od same potrebe, toliko i o imućtvenim odnošajima šumovlastnika,
pa i o uvjerenju i spremi onoga, koji ju. sastavlja.


Glavno je, da svi sastavni dielovi njezini budu valjano i
točno izvedeni, jer samo tako ćemo dobiti i valjanu osnovu,
na temelju koje možemo bez bojazni gospodariti.


Pa pošto gospodarstvene osnove imadu odista veliku važnost
kod racionalnoga gospodarenja sa šumama, tako da se bez




ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 33     <-- 33 -->        PDF

- r)33


njih sa malo većim šumskim posjedom nikako gospodariti niti
upravljati ne može, to i svi šumski zakoni propisuju, da se
za šume imadu sastaviti valjane gospodarstva osnove, na temelju
kojih ima se gospodarenje u šumama u budude voditi.


Pa kao što u svima ostalima šumskim zakonima, tako
vidimo i u naputku B) za provedbu zakona od godine 1881.,
kojim se razjasnjuju odnosno preinačuju neke ustanove zakona
od godine 1873. o imovnih obćina u hrvatsko - slavonskoj
Krajini, ustanovu, da se i sa tima imovnim šumama ima gospodariti
na temelju točnoga uredjenja gojitbe.


No moja namjera nije sada baviti se sastavljanjem tih
osnova u obće, nego sam namislio, da se dotaknem samo jednoga
sastavnoga diela gospodarstvenih osnova kod krajiških
imovnih obćina.


Taj sastavni dio, o komu ću u ovomu članku govoriti,
jest, kao što se iz samoga naslova razabire, katastar pravoužitnikš,.


Oni, koji služe u šumama, koje nisu obterećene nikakovim
služnostmi i neznadu kolike potežkoće čine ti servituti samomu
gospodarenju, ne će ni vjerovati, da je kataster pravoužitnika
jedan od vrlo važnih dielova elaborata o uredjenju šumskoga
gospodarstva.


Iz njega možemo viditi, što smo sve dužni iz šumah podmirivati,
koliko imamo izdavati drva za gorivo, koliko za gradju,
koliko marve na popašu puštati i t. d.


Zato nalazimo pod §.51. citiranoga naputka, koji nabraja
sastojine uredjajnog elaborata šumskoga gospodarstva, da se
isti ima, osim onih sastavnih dielova, sastojati i od skrižaljka
zašumljenja pravoužitnika, uz imenik o prebivalištih zašumljenika.


Pa obzirom na tu njegovu važnost, morao bi isti, kao i
ostah dieiovi gospodarstvene osnove, vrlo tačno sastavljen biti.


Spomenuo sam već, da servituti čine poteškoće slobodnom
i valjanom gospodarenju u obće. jer se uvjek moi-amo obazirati
na njihova prava, no te potežkoće su tim manje, kad je popis
tih ovlaštenika tačan i njihova prava na šiime tačno propisana.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 534 —


Prava, koja naši pravoužitnici iia šume imadu, tačno su
ustanovljena zakonskim ustanovama i o tome nema nikakova
spora, nego da vidimo kako stojimo sa popisom tih ovlaštenika
i mjerom u kojoj pojedinci imadu ta prava uživati, naime sa
katastrom pravoužitnika.


Sam kataster pravoužitnika kod krajiških imovnih obćina,
jest, kao što znamo, popis svih onih zadruga, odnosno obitelji^
koje imadu pravo po §. 1. naputka A) za provedbu ij. 4. zakona
od god. IbTl., na uživanje užitaka iz šumah imovnih
obdina.


U svrhu sastava njegova imale su u svoje vrijeme gruntovne
oblasti popisati sve one krajiške obitelji, koje su do


8. lipnja 1871. god. u zadružnoj vezi živile, kao i one, koje
pravu krajišku zadrugu sačinjavale nisu, ali su u pogledu davanja
vojnika, krajiškim dužnostima udovoljavale — odnosno
tadanje gruntovne posjednike svih onih selišta, koja su kao
krajiške zadruge uknjižena bila; zatim sve tadanje posjednike
onih selišta, koja su diobom navedenih selištah posije godine
1871. nastala.
Ovako sastavljeni izkazi bili su konačno preizpitani i dati
na javni uvid, pa nakon što su se eventualni prigovori protiv
njih razmrsili i riešili, odposlati su gospodarstvenim uredom,
radi sastavka pravoužitničkoga katastra.


Sve ove pravoužitnike imao je gospodarstveni ured, sastavljajući
katastar, razvrstati u četiri razreda, piama veličini
njihovog nepokretnog posjeda (oranica i livada), dodieliv im
pravo uživanja sa cijelim selištem, ^4, V4 i V4 selišta, kao što
je to u §. 7. naputka A) propisano.


Istodobno sa predradnjama gruntovnice, imalo je posebno
povjerenstvo ustanoviti potrebu za *U, V4, ´´U i V* selišta, kako
drva za gradju i gorivo, tako i potrebni broj konja, goveda,
ovaca i svinja, te odrediti prosječnu godišnju potrebštinu drva
za nove gradnje i uzdržavanje gradjevinah, i ustanoviti novčanu
vrijednost cjelokupne potrebštine drva onim načinom, kako je
to sve potanko u naputku A) sadržano i razjašnjeno.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 535 —


Ovo povjerenstvo nakon što je svoj rad dovršilo, razišlo
se je, a sve skupljene podatke i sastavljene skrižaljke odpremilo
je gospodarstvenom uredu, koji je na temelju tih podataka,
kao i onih dobivenih od gruntovnih oblasti, sastavio katastar
pravoužitnika onako, kao što to propisuje obširno §. 12. ved
spomenutoga naputka.


Taj kataster trebao je biti sastavljen u dva primjerka, od
kojih je jedan imao ostati kod gospodarstvenog ureda, a drugi
primjerak imale su dobiti odnosne gruntovne oblasti, koje su
takodjer svaku promjenu, koja je nakon sastavka katastra eventualno
nastupila, imale u svoj primjerak uvesti, nakon što je
ista uvedena kod gospodarstvenog ureda.


Sve naime promjene, koje su posije sastavljenoga katastra
bilo diobom, bilo kupoprodajom ili ma kojim drugim načinom
nastale, imala su obadva ureda tacno u evidenciji voditi.


Pa kad bi odista bio taj kataster sastavljen tako, kao
što sam ja to ovdje u kratko opisao i kao što to obširno i
jasno propisuje već spomenuti naputak A), imao bi on do danas
u sebi pogrešaka. Jer kroz 20 godina njegova obstanka, bilo
je toliko dioba, toliko kupoprodaja, ovršnih prodaja, doseljenika
iz drugih imovnih obćina, izumrlih zadruga i raznih drugih
promjena, koje sve iz raznih uzroka imovnoj obdini prijavljivane
nisu, da je taj kataster i ako je u svom početku najtačnije i
najsavjestnije sastavljen, morao do danas netačan i nepodpun
postati.


Sve te pogreške bile bi od manje važnosti i dale bi se
donekle izpravkom katastra odstraniti; ali katastar imovne
občine petrovaradinske, na koga se čitav ovaj članak i odnosi,
ima u sebi takovih pogrješaka, koje će se moći samo obnovom


t.
j . sastavkom sa svim novoga katastra odstraniti.
Katastar imovne obćine petrovaradinske je još u svom
temelju pogrešno sastavljen. Neka mi ne zamjere ona gospoda
koja su taj katastar godine 1882. sastavljala, što sam to tako
smjelo uztvrdio, ali kad pročitaju čitav članak, uvjerit će se
da
sam imao podpuno pravo.
39




ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 36     <-- 36 -->        PDF

— 536 —


Ja ne mogu drugačije shvatiti te pogriješke, nego da do-
tičnici nisu dobro shvatili §. 7. naputka A) za provedbu §. 4.
zakona od 8. lipnja 1871. godine.


Isti §. jasno od rijeci do riječi izmedju ostaloga kaže:
»u brodskom i petrovaradinskom pukovnijskom kotaru iznosi
izmjera cijeloga selišta 34 rali, trijuh četvrtina selišta 25 Va rali,
dvijuh četvrtina selišta 17 rali i jedne četvrtine selišta 8V» rali
oranica i livada«.


Pa da li je tako sastavljen katastar pravoužitnika imovne
občine petrovaradinske!


Kad sam otvorio prvu stranu toga katastra, našao sam
odmah na prvom mjestu zadrugu D kbr. 3. iz I . . . .
33 jutra 629n sa jednim cijelim selištem, zadrugu I . . . . kbr. 1.
iz J . . . . 17 jutara 1504n hv. sa Vi selišta. Gledao sam
dalje, misleči da su to slučajne pogriješke, ali ne, čitav katastar
je tako sastavljen; svaki i pojedini ima veče selište nego što
mu to po §. 7. spomenutoga naputka pripada.


Pogrješnim naime shvaćanjem rečenoga §., uvršteni su svi
oni pravoužitnici, koji posjeduju od 1 do 8*/2 jutara u rubriku
sa V4 selišta oni od 8´/.^ do 17 jutara sa ^4 selišta, od 17 do
25 Va jutara sa % selišta, a od 25´Ai do 34 jutra i više sa
jednim cijelim selištem. Kao što se dakle vidi, taj je kataster
već u početku svome iz temelja pogriješno sastavljen.


Kod ovako pogriješno sastavljenoga katastra, dala je imovna
obdina pravoužitnicima razmjerno veće pravo, nego što im pripada,
izdala je kroz 20 godna više ogrijevnoga drva nego što
bi to učinila kod valjano sastavljenoga katastra, dala je pojedincima
naročito onima, koji su pogriješno uvršteni sa V4 selišta
više gradjevnoga drva nego što im pripada, na uštrb ostalih
pravoužitnika. isto tako davala je pojedincima vede svote za
čamovu grad ju, u svrhu podizanja i opravljanja kuda, nego
što je to trebala činiti.


Sve ovo pokušat du kratkim daljnim razlaganjem da
dokažem.
Predaleko bi me dovelo i suviše vremena stajalo, kada bi
sbrajao sva ona selišta, kojima je data veda kompetencija i kad




ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 537 —


bi tako sravnio koliko je imovna obdina na gorivu vise izdala,
nego što bi to kod valjano sastavljenog katastra učinila bila.
Primjera radi ipak ću navesti dva sela, koja se ne mogu
ubrojiti niti u najveda niti U najmanja.


Uzeti ću jedno selo, koje je ušumljeno u II. razred a jedno
u I. razred; pa kad znamo da imovna obdina ima 60 pravoužitničkih
sela, moći demo si lahko stvoriti približnu sliku,
koliko je imovna obdina samo ogrievnih drva više izdala.


Katastralna obdina Jarak spada u II. razr. ušumljenja t. j .
pravoužitnici, pošto se nalaze pravo rekud u samim šumama,
dobivaju na *U selišta 9 pr. metara ogrievnog drva, na ´/i selišta
7 pr. met., na ^U selišta 5 pr. met. a na ´A 3 pr. met.;
tako malo za to, jer si manjak mogu lako kupljenjem suhadi
iz obližnjih šuma namaknuti.
Po katastru ima ta obdina 25 obitelji sa cielim selištem,
29 sa ^4 selišta, 48 sa % selišta i 39 sa ´U selišta, a po §. 7.
prije spomenutoga naputka, uzev u obzir njihov posjed, trebalo
bi da ima sa cielim selištem samo 7 obitelji, sa ^U selišta 18,
sa % selišta 29, a sa ´/* selišta 87 obitelji.


Kada sad sravnimo selišta sa pripadajućom kompetencijom,
tada vidimo, da je imovna obdina izdavala godišnje 785 prost,
metara ogrievnoga drva, a kad bi kataster bio dobro sastavljen,
imala bi da izda samo 695 prost, metara. Izdavato je dakle
90 prost. met. više nego što je to moralo biti, što čini kroz
20 godina, od kako taj kataster postoji, 1800 prost, metara.


Mnogo je veda ta razlika kod većih sela, osobito kod onih
koja su uvrštena u I. razred ušumljenja, t. j . koja radi velike
udaljenosti od šuma dobivaju na cielo selište 15 -pr. metara,
na ^U selišta 13 pr. met., na ´´/^ selišta 11 pr. met. a na ´U
selišta 9 pr. met.; —- Tako n. pr. katastralna obdina Belegiš
ima po katastru 51 obitelj sa cijelim selištem, 71 obitelj sa
´U , 77 obitelji sa "u 13 2 obitelji sa V4 selišta, a trebalo bi
da ima sa */* selišta samo 19 obitelji, sa ^/4 selišta 32, sa
V* selišta 71 i sa ´U 109 obitelji.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 538 —


Sravnimo li ovdje kao što smo kod pre navedenoga sela
učinili, selišta sa pripadajućom im kompetencijom, dobit demo
da je imovna obdina izdavala godišnje 2823 pr. metra goriva,
a da je broj selišta valjano ustanovljen bio, izdala bi samo
2463 pr. metra, dakle je godišnje 360 pr. metara više izdavala,
što opet čini kroz 20 godina 7200 pr. metara, I tako
vidimo, da su samo ova dva sela za vrieme obstanka toga katastra,
na ogrievnom drvu izvukla do blizu 10.000 pr. metara
više nego što im pripada.


A kako tek stojimo sa mnogo većim selima, nego što su
ova dva, jer kao sto sam spomenuo, primjera radi navedena
sela ne mogu se ubrojit kao veća sela, šta više Jarak bi
prije spadao medju najmanja sela, koja pod imovnu občinu
podpadaju.


Sto se tiče gradjevnoga drva, tu doduše nije štetovala
imovna obćina, ali se je pojedinac koristio na štetu drugoga.


Običaj je kod imovne obdine da se sva za gradju sposobna
drva, koja se u godišnjem šestaru nalaze, podijele pravoužituicima,
sa V4 i "U selišta dobivaju po 4 m^, a oni sa
Vi i VJ selišta po 2 m \ Pošto tih drva nema toliko, da se
godimice mogu svi pravoužitnici podmiriti, to jednu godinu
dobivaju jedni, druge drugi itd. Kad bi pako kataster valjano
sastavljen bio, mogli bi godišnje muogo više pravoužituika
sa gradjom podmiriti, jer bi svi oni koji danas uživaju pravo
od */4 selišta a pripada im odista samo ´^/4, dobivali 2 m´ u
mjesto 4 m* što dobivaju danas.


Slično tomu je i sa djelenjem novca za kupovanje čamove
gradje, u svrhu podizanja novih i opravljanja već postojećih
kuća.


Za svaku katastralnu obćinu opredieljena je stanovita svota,
koja se ima godimice razdieliti medju one pravoužitnike, koji
de te godine kudu odnosno štalu praviti ili popravljati.


Ista svota ima se porazdieliti prama selištnoj pripadnosti
tako, da pravoužitnik koji uživa cielo selište dobije 320 K.,
onaj sa % selišta 240 K., na V4, selišta 160 K. i na V4 se




ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 539 —


lista 80 K. — I tu dakle dobiva onaj pravoužitnik, koji je
po današnjem katastru uvršten pogrjesno na ^U, ´/* ili na
^4 veću svotu, nego što bi dobio kod valjano sastavljena katastra,
a to je takodjer na uštrb drugih pravoužitnika, jer bi
se inače opredieljena svota medju više njih podieliti mogla.


Sve ovo što sam dosada naveo velika je pogrieška katastra
petrovaradinske imovne obdine, te bi se isti samo toga
radi morao iz temelja obnoviti.


Osim toga ima taj kataster još jednu omašnu pogrielku,
koja je doprinjela, da mnoge promjene, koje su se poslie njegova
sastava dogodile, nisu u njega unesene.


Kao što sam već prije naveo, kaže §. 12. naputka A. izrično,
da se, za svaku u području imovne obćine nalazeću
gruntovnu oblast, ima po jedan izvorni primjerak katastra sastaviti
i istoj na gruntovnu porabu priposlati. Isto tako po §.


14. rečenoga naputka ima se svaka molba za promjenu odnosno
diobu nakon što se ista kod gospodarstvenog ureda provede,
gruntovnoj oblasti odpraviti, da i ona u svom primjerku katastra
promjenu zabilježi.
Izgleda na prvi pogled, da to, i ako je pogrieška, ne može
uplivisati na valjavost katastra, jer i tako svaku promjenu mora
najprije gospodarstveni ured provesti, a onda tek gruntovna
oblast, te da neprijavljene promjene, nebi ni onda u obzir došle,
kad bi i gruntovnica jedan primjerak katastra imala.


No po momu shvaćanju nije tako. Abstrahirajući diobe,
spomenut ću jednu veliku pogriešku, koja se je u katastar
uvukla samo za to, što gruntovne oblasti katastra ne imadu.
Naredbom visoke kr. zem, vlade od 18. prosinca 1889. godine
broj 32.2999 po toč. 6. i 9. potomci bivših krajiških zadruga,
koji su se lišili svoga zadružnoga posjeda, ne participiraju na
pravu uživanja užitaka iz imovnih suma.


Takovih pravoužitnika, koji su sav svoj posjed razprodali
i živu danas kao tud je sluge i nadničari, ima u tom katastru
dosta, a pored njihova imena, nalazi se zabilježen i posjed,
koji je več davno razprodan. Ima ih šta više i takovih, gdje




ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 40     <-- 40 -->        PDF

- 540 —
je Čitava zadruga izumrla, a u katastru se još uvjek u evidenciji
vodi, pa na takove zadruge primaju drva njihovi daljni
rodjaci i komšije. Obdinska poglavarstva, ne će da prijavljuju
takove slučajeve gospodarstvenomu uredu iz različitih razloga,
a ovaj opet ne imajud nikakove prijave, nema na temelju česa
da ih briše.


Kad bi medjutim imale gruntovne oblasti svoj primjerak
katastra, kao što bi ga imati morale, onda do takovih slučajeva
ne bi moglo dođi. Jer, akoprem svaku promjenu ima najprije
provesti gospodarstveni ured u svomu promjerku katnstra,
pak tek onda dojaviti istu gruntovnoj oblasti, ipak gruntovna
oblast, kojoj je svaka prodaja i odtudjenje posjeda poznato,
javljala bi gospodarstvenom uredu ureda radi svakoga onoga
pravoužitnika, kojemu je posjed razprodan, kao i one pravoužitniČke
zadruge, kojima su svi članovi izumrli, jer ne bi mogla
voditi u evidenciji pravoužitnika sa nekom selištnom pripadnošću,
kad pozitivno zna, da dotični nikakova posjeda nema,
ili šta više, da ni njega nema medju živima.


Samo tim načinom dalo bi se zapriečiti, da se u katastru
imovne obdine ne vode u evidenciji kao pravoužitnici tudje
sluge, bezkućnici, nadničari i izumrle zadruge, na čija imena
se izdaje drvo sasvim desetim osobam.


Doznačujući činovnik ne može tomu u trag ući, jer svaki
koj na doznaku dodje izkaže se izkaznicom, da je zaista pravoužitnik
(svaki pravoužitnik dobije čim je u kataster uvršten
izkaznicu) a prisutni narod i ako mu je poznato, da dotičnik
neima nikakova posjeda, neće da ga oda doznačujućemu činovniku,
a u mnogo slučajeva i ne smije, bojeći se osvete takovog
bezkućnika.


Eto to su dva glavna razloga, da se kataster imovne
obćine petrovaradinske ne izpraviti, nego iz temelja preinačiti,
odnosno sasma novi katastar sastaviti mora. Jer kao što se
do sada iz navedenoga razabire, taj kataster ima u sebi dosta
takovih pravoužitnika, koji na uživanje užitaka iz imovnih
šuma ne imaju nikakova prava, a većina, koji to pravo imadu,




ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 541 —


uvršteni su u njega sa vedom selištnom pripadnošću, nego što
im to prama veličini njihova posjeda pripada, a to ne bi smjelo
da bude.


Sada da vidimo, kako smo stajali sa tim ved u početku
pogriešno sastavljenim katastrom, od dana njegova sastava pa
do danas.


Uzmimo najprije diobe, koje su kod nas tako učestale.
da je potreban jedan činovnik, Samo za provadjanje tih dioba
i drugih promjena u katastru.


§. 14 i 15. nap. A izriČno propisuje, da je djelivost dielova
selišta ograničena, pa je u svoje vrieme bio nastao od
nekih imovnih obćina prigovor, da se ustanova §. 14. ne može
točno u praksi provesti.


Visoka kr. zem. vlada, je svojom naredbom od 19. rujna
1888. broj 23.530. ct. 887. kojom tumači neke ustanove nap.


A. razjasnila §. 14. i primjerima dokazala, da se dade u svakom
slučaju provesti. Da je tomu tako, ne može se poreci, ali provadjajud
rečeni §. nastaju u praksi na neki način nepravde.
Ima naime zadruga koje, imajući po 100. jutara zemlje i po
20 i više zadružnih članova, uživaju pravo od cijeloga selišta.
Na jednom izdijeli se iz takove zadruge, što se često puta
dešava, jedan član, koji izašav samo sa svojom ženom, odnese
vrlo malo nepokretnoga posjeda, što zadruga i ne osjeća, nosi
uz to i V4 od */4 selišta, što samoj zadruzi već teže pada. Isto
to učini posije par godina i drugi zadružni član, pa tako najednom
ostaje zadruga skoro sa istim nepokretnim posjedom i
istim brojem duša, ali sa uživanjem samo ´Ai od *U selišta.
Sa tima diobama došli smo već tako daleko, da ima slučajeva
gdje po 6 grana uživa zajedničko pravo na *U selišta,
šta više i na ´´4, selišta, a te grame dijelit će se u buduće još
dalje. Tako ima mnogo njih gdje po dvojica i trojica moraju
dieliti kompetenciju od 3. pr. m. Ne samo da je to suviše
malo, nego i činovnici kod doznake imadu sa takovima strankama
velike neprilike. Kad je šuma sitna, tomu se dade još
kako tako doskočiti, jer im sam činovnik podieli pripadajuću




ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 542 —


kompetenciju, ali kod debljih stabala to je nemoguće, nego im
mora dati zajedno, a onda običoo dodje do svadje pa i do
tučnjave, jer su to običuo ljudi, koji se i onako medjusobno
neslažu, pa su se zato i podielili. Pokušalo se je i takovim
načinom, da oni drvo izrade a dotični činovnik ili lugar da
diobu obavi, no ni na taj način nije se moglo uspjeti jer jedan
radi sam a drugi sa družtvom (braćom i sinovima).


Zato bi se imali prigodom obnove katastra i svi oni, koji
danas uživaju dielove od cieloga, ^U, ´V4, kao i oni koji zajednički
neki stanoviti dio uživaju, uvrstiti prama njihovom nepokretnom
posjedu sa ^U, ^U odnosno V4, jer ako i nadalje
ostanu na zajedničkom uživanju ili na dielovima, doći ćemo
konačno silnim diobama u katastru do absurduma, jer ćemo
imati i takovih, gdje će njih petorica i šestorica morati dieliti
3 m. drva.


Ovomu bi se dalo na drugi način doskočiti, kako se ne bi
povisio pronadjeni broj cielih V4, % i ´U selišta, jedino tako,
da se kompetencija povisi, no na taj način izdali bi još više drva
nego na prije navedeni način, a povisili bi kompetenciju i onima,
kojima to za sada nije nuždno, jer uživajući sami cielo selište
^li, % i V4 imadu dovoljno drva za namiriti svoje potrebe.


Ovo upravo i nije pogriješka katastra, jer je uslied dioba
kod svakoga katastra dotle doći moralo, pa i kod najtačnije
sastavljenoga doći će vremenom opet dotle, da će više stranaka
na jednom dielu morati prava uživati, no tomu će se od vremena
do vremena izpravkom katastra moći doskočiti.


Imovna obćina ne će nikada gubiti uslied toga, što će pojedincima,
kojih više na jednom dielu uživa, dati posebno razmjerno
selište; time će se istina broj pronadjenih V4 i %
umnožati, ali će se zato znatno smanjiti broj *´|^ i *U; osim
toga će mnoge izumrle zadruge kao i one, koje su svoj posjed
razprodale, biti brisane, a uz to će se znatno pomoći onim
pravoužitnicima, koji u katastru ostanu, a olakšat će se posao
činovnicima prigodom doznačivanja drva, jer ih ne će narod
saletati molbama, da im zajednički dio razdiele.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 43     <-- 43 -->        PDF

— 543 —


Prije same obnove katastra valjalo bi biti na čisto sa
raznim slučajevima, koji kod katastra dolaze, kako ne bi oni,
koji ga sastavljali budu, dolazili kod pojedinih slučajeva u
dvoumicu kako da ih rieše, te moguće shvativši krivo ovaj ili
onaj slučaj, opet pogrieške u katastar unesu.


Tako mi je, izmedju ostaloga spomenuti slučaj; koji se vrlo
često dogadja, a to je podjela pravoužitničkoga prava onima,
koji su se iz drugih imovnih obdina doselili; glede tih postoji
doduše u naredbi kr. zemalj. vlade od 18. prosinca 1889.
broj 32.299. pod toč. 5. riešenje, da im se to pravo, kad iz
jedne imovne obćine u drugu presele, uzkratiti ne može. Nigdje
pako ne stoji, u kojoj mjeri da im se to pravo podieli. Njima
se podieljuje ovdje pravo samo u toliko, u koliko im isto pripada
po §. 1. si. e) nap. A) k zakonu od 1881. godine, izuzam
slučaja, da dotični i ovdje sačinjava krajišku zadrugu.


Taj način, da im se bezobzirno daje pravo iz naslova toč. e)
ne čini mi se najpravedniji, jer i kod njihova doselivanja ima
različitih slučajeva.


Postoje n. pr. slučajevi, gdje je pojedinac izdjeliv se iz
zadruge, svoj izdieljeni dio prodao i doseliv ovamo kupio
zemlju. Ima opet i takovih, koji su svoj zadružni dio natrag
zadrugi prodali, te je takova zadruga i u buduće uživala prvobitni
dio selišta, a on doselio ovamo, kupio drugi posjed i zatražio
pravoužitničko pravo. Nadalje ih ima, koji su jednostavno
iz zadruge izstupili i ovdje se nastanili, a konačno i takovih,
koji su još i dan danas zadružni članovi koje zadruge u gornjoj
Krajini, a ovdje su kao samovlastnici posjed stekli.


Osim ovih slučajeva doselivanja ima i različitih slučajeva
drugih odnošaja koji se kod katastra dešavaju i koje bi sve
trebalo razčistiti i razjasniti, no ja ih ovdje ne ću da nabrajam
prvo, što mi to ovim člankom nije namjera, a drugo, što u te
sve slučajeve niti upućen nisara, pa bi me predaleko odvelo,
kad bi sad išao pojedine slučajeve iztraživati.


Te druge eventualne slučajeve razbistrit će sigurno oni,


koji novi katastar sastavljali budu, jer će to radi lahkoće posla




ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 544 —


biti u njihovom interesu, a same eventualne slučajeve dobit de
od voditeljah katastra, kojima su isti dobro poznati.


Da je pako obvova katastra pravoužitnika kod imovne
obćine petrovaradinske neobhodno potrebna, držim da sam i
sa ovo nekoliko redaka dovoljno dokazao, jer kad ne bi niti
bilo više pogriešaka, osim ovdje navedenih, bile bi i one dovoljan
razlog za obnovu.


Glas 0 šumama i šumarstvu u gornjoj Krajini
prije 40 godina.


u godišnjaku češkoga šumarskoga družtva »Verejnsschrift
fiir Forst, Jagd- und Naturkunde« od g. 1860., nalazi se od
tadanjega c. kr. krajiškoga kot. šumara E. Reichela u Perušiću
članak, u kojem je govor o šumama i šumskomu gospodarstvu
gornje Krajine, koji je, držimo, vrlo zanimiv za naše mladje šumarsko
pokolenje, navlastito pako one stručnjake koji danas u području
bivše otočke pokovnije službuju. Donosimo toga radi
taj glas iz minule dobe doslovce po riječima spomenutog E.
Reichela, koji veli: »Moj šumsko-upravni kotar nalazi se u
otočkoj pukovniji. Isti prostire se diljem trijuh šumovitih kumpanija,
a jer se iz juga monarkije malo što čuje, odlučio sam,
da u kratko o tih odnošajih koju našim ostalim stručarima rečem.


Gorski mi kosami u svakom smjeru izpresjecan, nalazimo
ovdje jedan dio Dinarskih alpa duž morske obale pod imenom
»Velebit-gorja«. Ovo tvori izključivo vapnenac kamen, a to
gorje pruža se pukovnijom smjerom od juga prama sieveru a
sastoji se dielom od pustih i golih prostranih gorskih kosa,
gdje će ovdje vladajuča silna bura onom kukavnom grmlju,
koje se još često nalazi, doskora zemlju odnieti. Kad bude i
zaduji ostatak vegetacije uništea, stvorit će neizbježivo gola
strahovita pustoš u svoj veličini — a sviet će imat i opet za
jedan Kras više!


Duboko potresen od ovih užasnih slika, upire šumar svoj
pogled u te površine i rado se povraća u gustu tamu šuma.