DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 53.2 — , do 72 postotaka odpadaju na crni bor, 10 postotaka na smrjeku, 7 postotaka na ariž, 3 postotka na druge vrsti crnogorica, 6 postotaka na bagrem i 2 do 4 postotka na ine vrsti listača. Ova potrieba na sadjenicama mogla bi se u budude na 11 do 12 miliona podidi. U području je Krasa nadalje od postanka šumarskih nadzorničtva (1870) o´ itd.) na naravni način šumskoj kulturi povraćano i privedene (osim toga 2700 ha u eocan-formaciji) a poboljšano je oko 8000 ha njekadanjih obćinskih pašnjaka usljed radiobe i pretvorbe u višu vrst kulture (šume, livade i oranice). Povrh toga predvidjeno je raznim oblastnim gospodarskim mjerama, da se uzdrže i polagano regeneriraju pronadjene više manje propadajuće šume, a uz to se nastoji da se mnoge malo vriedne šume pretvore u mješovite koristnije šumske sastojine tim, što se sadi crnogorica. Ova i za naše ođnošaje osobito važna brošura dobiva se u njemačkom i talijanskom izdanju i komissionalnoj nakladi F. H. Schimpff u Trstu. 0 katastru pravoužitnikah. Napisao Manojlo Divjak. Temelj je svakomu valjanomu gospodarenju sa šumama dobro sastavljena gospodarstvena osnova, po kojoj se odnosno gospodarstvo voditi ima. Kako treba da bude ta osnova sastavljena, to odvisi koliko od same potrebe, toliko i o imućtvenim odnošajima šumovlastnika, pa i o uvjerenju i spremi onoga, koji ju. sastavlja. Glavno je, da svi sastavni dielovi njezini budu valjano i točno izvedeni, jer samo tako ćemo dobiti i valjanu osnovu, na temelju koje možemo bez bojazni gospodariti. Pa pošto gospodarstvene osnove imadu odista veliku važnost kod racionalnoga gospodarenja sa šumama, tako da se bez |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 33 <-- 33 --> PDF |
- r)33 njih sa malo većim šumskim posjedom nikako gospodariti niti upravljati ne može, to i svi šumski zakoni propisuju, da se za šume imadu sastaviti valjane gospodarstva osnove, na temelju kojih ima se gospodarenje u šumama u budude voditi. Pa kao što u svima ostalima šumskim zakonima, tako vidimo i u naputku B) za provedbu zakona od godine 1881., kojim se razjasnjuju odnosno preinačuju neke ustanove zakona od godine 1873. o imovnih obćina u hrvatsko - slavonskoj Krajini, ustanovu, da se i sa tima imovnim šumama ima gospodariti na temelju točnoga uredjenja gojitbe. No moja namjera nije sada baviti se sastavljanjem tih osnova u obće, nego sam namislio, da se dotaknem samo jednoga sastavnoga diela gospodarstvenih osnova kod krajiških imovnih obćina. Taj sastavni dio, o komu ću u ovomu članku govoriti, jest, kao što se iz samoga naslova razabire, katastar pravoužitnikš,. Oni, koji služe u šumama, koje nisu obterećene nikakovim služnostmi i neznadu kolike potežkoće čine ti servituti samomu gospodarenju, ne će ni vjerovati, da je kataster pravoužitnika jedan od vrlo važnih dielova elaborata o uredjenju šumskoga gospodarstva. Iz njega možemo viditi, što smo sve dužni iz šumah podmirivati, koliko imamo izdavati drva za gorivo, koliko za gradju, koliko marve na popašu puštati i t. d. Zato nalazimo pod §.51. citiranoga naputka, koji nabraja sastojine uredjajnog elaborata šumskoga gospodarstva, da se isti ima, osim onih sastavnih dielova, sastojati i od skrižaljka zašumljenja pravoužitnika, uz imenik o prebivalištih zašumljenika. Pa obzirom na tu njegovu važnost, morao bi isti, kao i ostah dieiovi gospodarstvene osnove, vrlo tačno sastavljen biti. Spomenuo sam već, da servituti čine poteškoće slobodnom i valjanom gospodarenju u obće. jer se uvjek moi-amo obazirati na njihova prava, no te potežkoće su tim manje, kad je popis tih ovlaštenika tačan i njihova prava na šiime tačno propisana. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 534 — Prava, koja naši pravoužitnici iia šume imadu, tačno su ustanovljena zakonskim ustanovama i o tome nema nikakova spora, nego da vidimo kako stojimo sa popisom tih ovlaštenika i mjerom u kojoj pojedinci imadu ta prava uživati, naime sa katastrom pravoužitnika. Sam kataster pravoužitnika kod krajiških imovnih obćina, jest, kao što znamo, popis svih onih zadruga, odnosno obitelji^ koje imadu pravo po §. 1. naputka A) za provedbu ij. 4. zakona od god. IbTl., na uživanje užitaka iz šumah imovnih obdina. U svrhu sastava njegova imale su u svoje vrijeme gruntovne oblasti popisati sve one krajiške obitelji, koje su do 8. lipnja 1871. god. u zadružnoj vezi živile, kao i one, koje pravu krajišku zadrugu sačinjavale nisu, ali su u pogledu davanja vojnika, krajiškim dužnostima udovoljavale — odnosno tadanje gruntovne posjednike svih onih selišta, koja su kao krajiške zadruge uknjižena bila; zatim sve tadanje posjednike onih selišta, koja su diobom navedenih selištah posije godine 1871. nastala. Ovako sastavljeni izkazi bili su konačno preizpitani i dati na javni uvid, pa nakon što su se eventualni prigovori protiv njih razmrsili i riešili, odposlati su gospodarstvenim uredom, radi sastavka pravoužitničkoga katastra. Sve ove pravoužitnike imao je gospodarstveni ured, sastavljajući katastar, razvrstati u četiri razreda, piama veličini njihovog nepokretnog posjeda (oranica i livada), dodieliv im pravo uživanja sa cijelim selištem, ^4, V4 i V4 selišta, kao što je to u §. 7. naputka A) propisano. Istodobno sa predradnjama gruntovnice, imalo je posebno povjerenstvo ustanoviti potrebu za *U, V4, ´´U i V* selišta, kako drva za gradju i gorivo, tako i potrebni broj konja, goveda, ovaca i svinja, te odrediti prosječnu godišnju potrebštinu drva za nove gradnje i uzdržavanje gradjevinah, i ustanoviti novčanu vrijednost cjelokupne potrebštine drva onim načinom, kako je to sve potanko u naputku A) sadržano i razjašnjeno. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 535 — Ovo povjerenstvo nakon što je svoj rad dovršilo, razišlo se je, a sve skupljene podatke i sastavljene skrižaljke odpremilo je gospodarstvenom uredu, koji je na temelju tih podataka, kao i onih dobivenih od gruntovnih oblasti, sastavio katastar pravoužitnika onako, kao što to propisuje obširno §. 12. ved spomenutoga naputka. Taj kataster trebao je biti sastavljen u dva primjerka, od kojih je jedan imao ostati kod gospodarstvenog ureda, a drugi primjerak imale su dobiti odnosne gruntovne oblasti, koje su takodjer svaku promjenu, koja je nakon sastavka katastra eventualno nastupila, imale u svoj primjerak uvesti, nakon što je ista uvedena kod gospodarstvenog ureda. Sve naime promjene, koje su posije sastavljenoga katastra bilo diobom, bilo kupoprodajom ili ma kojim drugim načinom nastale, imala su obadva ureda tacno u evidenciji voditi. Pa kad bi odista bio taj kataster sastavljen tako, kao što sam ja to ovdje u kratko opisao i kao što to obširno i jasno propisuje već spomenuti naputak A), imao bi on do danas u sebi pogrešaka. Jer kroz 20 godina njegova obstanka, bilo je toliko dioba, toliko kupoprodaja, ovršnih prodaja, doseljenika iz drugih imovnih obćina, izumrlih zadruga i raznih drugih promjena, koje sve iz raznih uzroka imovnoj obdini prijavljivane nisu, da je taj kataster i ako je u svom početku najtačnije i najsavjestnije sastavljen, morao do danas netačan i nepodpun postati. Sve te pogreške bile bi od manje važnosti i dale bi se donekle izpravkom katastra odstraniti; ali katastar imovne občine petrovaradinske, na koga se čitav ovaj članak i odnosi, ima u sebi takovih pogrješaka, koje će se moći samo obnovom t. j . sastavkom sa svim novoga katastra odstraniti. Katastar imovne obćine petrovaradinske je još u svom temelju pogrešno sastavljen. Neka mi ne zamjere ona gospoda koja su taj katastar godine 1882. sastavljala, što sam to tako smjelo uztvrdio, ali kad pročitaju čitav članak, uvjerit će se da sam imao podpuno pravo. 39 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 536 — Ja ne mogu drugačije shvatiti te pogriješke, nego da do- tičnici nisu dobro shvatili §. 7. naputka A) za provedbu §. 4. zakona od 8. lipnja 1871. godine. Isti §. jasno od rijeci do riječi izmedju ostaloga kaže: »u brodskom i petrovaradinskom pukovnijskom kotaru iznosi izmjera cijeloga selišta 34 rali, trijuh četvrtina selišta 25 Va rali, dvijuh četvrtina selišta 17 rali i jedne četvrtine selišta 8V» rali oranica i livada«. Pa da li je tako sastavljen katastar pravoužitnika imovne občine petrovaradinske! Kad sam otvorio prvu stranu toga katastra, našao sam odmah na prvom mjestu zadrugu D kbr. 3. iz I . . . . 33 jutra 629n sa jednim cijelim selištem, zadrugu I . . . . kbr. 1. iz J . . . . 17 jutara 1504n hv. sa Vi selišta. Gledao sam dalje, misleči da su to slučajne pogriješke, ali ne, čitav katastar je tako sastavljen; svaki i pojedini ima veče selište nego što mu to po §. 7. spomenutoga naputka pripada. Pogrješnim naime shvaćanjem rečenoga §., uvršteni su svi oni pravoužitnici, koji posjeduju od 1 do 8*/2 jutara u rubriku sa V4 selišta oni od 8´/.^ do 17 jutara sa ^4 selišta, od 17 do 25 Va jutara sa % selišta, a od 25´Ai do 34 jutra i više sa jednim cijelim selištem. Kao što se dakle vidi, taj je kataster već u početku svome iz temelja pogriješno sastavljen. Kod ovako pogriješno sastavljenoga katastra, dala je imovna obdina pravoužitnicima razmjerno veće pravo, nego što im pripada, izdala je kroz 20 godna više ogrijevnoga drva nego što bi to učinila kod valjano sastavljenoga katastra, dala je pojedincima naročito onima, koji su pogriješno uvršteni sa V4 selišta više gradjevnoga drva nego što im pripada, na uštrb ostalih pravoužitnika. isto tako davala je pojedincima vede svote za čamovu grad ju, u svrhu podizanja i opravljanja kuda, nego što je to trebala činiti. Sve ovo pokušat du kratkim daljnim razlaganjem da dokažem. Predaleko bi me dovelo i suviše vremena stajalo, kada bi sbrajao sva ona selišta, kojima je data veda kompetencija i kad |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 537 — bi tako sravnio koliko je imovna obdina na gorivu vise izdala, nego što bi to kod valjano sastavljenog katastra učinila bila. Primjera radi ipak ću navesti dva sela, koja se ne mogu ubrojiti niti u najveda niti U najmanja. Uzeti ću jedno selo, koje je ušumljeno u II. razred a jedno u I. razred; pa kad znamo da imovna obdina ima 60 pravoužitničkih sela, moći demo si lahko stvoriti približnu sliku, koliko je imovna obdina samo ogrievnih drva više izdala. Katastralna obdina Jarak spada u II. razr. ušumljenja t. j . pravoužitnici, pošto se nalaze pravo rekud u samim šumama, dobivaju na *U selišta 9 pr. metara ogrievnog drva, na ´/i selišta 7 pr. met., na ^U selišta 5 pr. met. a na ´A 3 pr. met.; tako malo za to, jer si manjak mogu lako kupljenjem suhadi iz obližnjih šuma namaknuti. Po katastru ima ta obdina 25 obitelji sa cielim selištem, 29 sa ^4 selišta, 48 sa % selišta i 39 sa ´U selišta, a po §. 7. prije spomenutoga naputka, uzev u obzir njihov posjed, trebalo bi da ima sa cielim selištem samo 7 obitelji, sa ^U selišta 18, sa % selišta 29, a sa ´/* selišta 87 obitelji. Kada sad sravnimo selišta sa pripadajućom kompetencijom, tada vidimo, da je imovna obdina izdavala godišnje 785 prost, metara ogrievnoga drva, a kad bi kataster bio dobro sastavljen, imala bi da izda samo 695 prost, metara. Izdavato je dakle 90 prost. met. više nego što je to moralo biti, što čini kroz 20 godina, od kako taj kataster postoji, 1800 prost, metara. Mnogo je veda ta razlika kod većih sela, osobito kod onih koja su uvrštena u I. razred ušumljenja, t. j . koja radi velike udaljenosti od šuma dobivaju na cielo selište 15 -pr. metara, na ^U selišta 13 pr. met., na ´´/^ selišta 11 pr. met. a na ´U selišta 9 pr. met.; —- Tako n. pr. katastralna obdina Belegiš ima po katastru 51 obitelj sa cijelim selištem, 71 obitelj sa ´U , 77 obitelji sa "u 13 2 obitelji sa V4 selišta, a trebalo bi da ima sa */* selišta samo 19 obitelji, sa ^/4 selišta 32, sa V* selišta 71 i sa ´U 109 obitelji. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 538 — Sravnimo li ovdje kao što smo kod pre navedenoga sela učinili, selišta sa pripadajućom im kompetencijom, dobit demo da je imovna obdina izdavala godišnje 2823 pr. metra goriva, a da je broj selišta valjano ustanovljen bio, izdala bi samo 2463 pr. metra, dakle je godišnje 360 pr. metara više izdavala, što opet čini kroz 20 godina 7200 pr. metara, I tako vidimo, da su samo ova dva sela za vrieme obstanka toga katastra, na ogrievnom drvu izvukla do blizu 10.000 pr. metara više nego što im pripada. A kako tek stojimo sa mnogo većim selima, nego što su ova dva, jer kao sto sam spomenuo, primjera radi navedena sela ne mogu se ubrojit kao veća sela, šta više Jarak bi prije spadao medju najmanja sela, koja pod imovnu občinu podpadaju. Sto se tiče gradjevnoga drva, tu doduše nije štetovala imovna obćina, ali se je pojedinac koristio na štetu drugoga. Običaj je kod imovne obdine da se sva za gradju sposobna drva, koja se u godišnjem šestaru nalaze, podijele pravoužituicima, sa V4 i "U selišta dobivaju po 4 m^, a oni sa Vi i VJ selišta po 2 m \ Pošto tih drva nema toliko, da se godimice mogu svi pravoužitnici podmiriti, to jednu godinu dobivaju jedni, druge drugi itd. Kad bi pako kataster valjano sastavljen bio, mogli bi godišnje muogo više pravoužituika sa gradjom podmiriti, jer bi svi oni koji danas uživaju pravo od */4 selišta a pripada im odista samo ´^/4, dobivali 2 m´ u mjesto 4 m* što dobivaju danas. Slično tomu je i sa djelenjem novca za kupovanje čamove gradje, u svrhu podizanja novih i opravljanja već postojećih kuća. Za svaku katastralnu obćinu opredieljena je stanovita svota, koja se ima godimice razdieliti medju one pravoužitnike, koji de te godine kudu odnosno štalu praviti ili popravljati. Ista svota ima se porazdieliti prama selištnoj pripadnosti tako, da pravoužitnik koji uživa cielo selište dobije 320 K., onaj sa % selišta 240 K., na V4, selišta 160 K. i na V4 se |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 539 — lista 80 K. — I tu dakle dobiva onaj pravoužitnik, koji je po današnjem katastru uvršten pogrjesno na ^U, ´/* ili na ^4 veću svotu, nego što bi dobio kod valjano sastavljena katastra, a to je takodjer na uštrb drugih pravoužitnika, jer bi se inače opredieljena svota medju više njih podieliti mogla. Sve ovo što sam dosada naveo velika je pogrieška katastra petrovaradinske imovne obdine, te bi se isti samo toga radi morao iz temelja obnoviti. Osim toga ima taj kataster još jednu omašnu pogrielku, koja je doprinjela, da mnoge promjene, koje su se poslie njegova sastava dogodile, nisu u njega unesene. Kao što sam već prije naveo, kaže §. 12. naputka A. izrično, da se, za svaku u području imovne obćine nalazeću gruntovnu oblast, ima po jedan izvorni primjerak katastra sastaviti i istoj na gruntovnu porabu priposlati. Isto tako po §. 14. rečenoga naputka ima se svaka molba za promjenu odnosno diobu nakon što se ista kod gospodarstvenog ureda provede, gruntovnoj oblasti odpraviti, da i ona u svom primjerku katastra promjenu zabilježi. Izgleda na prvi pogled, da to, i ako je pogrieška, ne može uplivisati na valjavost katastra, jer i tako svaku promjenu mora najprije gospodarstveni ured provesti, a onda tek gruntovna oblast, te da neprijavljene promjene, nebi ni onda u obzir došle, kad bi i gruntovnica jedan primjerak katastra imala. No po momu shvaćanju nije tako. Abstrahirajući diobe, spomenut ću jednu veliku pogriešku, koja se je u katastar uvukla samo za to, što gruntovne oblasti katastra ne imadu. Naredbom visoke kr. zem, vlade od 18. prosinca 1889. godine broj 32.2999 po toč. 6. i 9. potomci bivših krajiških zadruga, koji su se lišili svoga zadružnoga posjeda, ne participiraju na pravu uživanja užitaka iz imovnih suma. Takovih pravoužitnika, koji su sav svoj posjed razprodali i živu danas kao tud je sluge i nadničari, ima u tom katastru dosta, a pored njihova imena, nalazi se zabilježen i posjed, koji je več davno razprodan. Ima ih šta više i takovih, gdje |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 40 <-- 40 --> PDF |
- 540 — je Čitava zadruga izumrla, a u katastru se još uvjek u evidenciji vodi, pa na takove zadruge primaju drva njihovi daljni rodjaci i komšije. Obdinska poglavarstva, ne će da prijavljuju takove slučajeve gospodarstvenomu uredu iz različitih razloga, a ovaj opet ne imajud nikakove prijave, nema na temelju česa da ih briše. Kad bi medjutim imale gruntovne oblasti svoj primjerak katastra, kao što bi ga imati morale, onda do takovih slučajeva ne bi moglo dođi. Jer, akoprem svaku promjenu ima najprije provesti gospodarstveni ured u svomu promjerku katnstra, pak tek onda dojaviti istu gruntovnoj oblasti, ipak gruntovna oblast, kojoj je svaka prodaja i odtudjenje posjeda poznato, javljala bi gospodarstvenom uredu ureda radi svakoga onoga pravoužitnika, kojemu je posjed razprodan, kao i one pravoužitniČke zadruge, kojima su svi članovi izumrli, jer ne bi mogla voditi u evidenciji pravoužitnika sa nekom selištnom pripadnošću, kad pozitivno zna, da dotični nikakova posjeda nema, ili šta više, da ni njega nema medju živima. Samo tim načinom dalo bi se zapriečiti, da se u katastru imovne obdine ne vode u evidenciji kao pravoužitnici tudje sluge, bezkućnici, nadničari i izumrle zadruge, na čija imena se izdaje drvo sasvim desetim osobam. Doznačujući činovnik ne može tomu u trag ući, jer svaki koj na doznaku dodje izkaže se izkaznicom, da je zaista pravoužitnik (svaki pravoužitnik dobije čim je u kataster uvršten izkaznicu) a prisutni narod i ako mu je poznato, da dotičnik neima nikakova posjeda, neće da ga oda doznačujućemu činovniku, a u mnogo slučajeva i ne smije, bojeći se osvete takovog bezkućnika. Eto to su dva glavna razloga, da se kataster imovne obćine petrovaradinske ne izpraviti, nego iz temelja preinačiti, odnosno sasma novi katastar sastaviti mora. Jer kao što se do sada iz navedenoga razabire, taj kataster ima u sebi dosta takovih pravoužitnika, koji na uživanje užitaka iz imovnih šuma ne imaju nikakova prava, a većina, koji to pravo imadu, |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 541 — uvršteni su u njega sa vedom selištnom pripadnošću, nego što im to prama veličini njihova posjeda pripada, a to ne bi smjelo da bude. Sada da vidimo, kako smo stajali sa tim ved u početku pogriešno sastavljenim katastrom, od dana njegova sastava pa do danas. Uzmimo najprije diobe, koje su kod nas tako učestale. da je potreban jedan činovnik, Samo za provadjanje tih dioba i drugih promjena u katastru. §. 14 i 15. nap. A izriČno propisuje, da je djelivost dielova selišta ograničena, pa je u svoje vrieme bio nastao od nekih imovnih obćina prigovor, da se ustanova §. 14. ne može točno u praksi provesti. Visoka kr. zem. vlada, je svojom naredbom od 19. rujna 1888. broj 23.530. ct. 887. kojom tumači neke ustanove nap. A. razjasnila §. 14. i primjerima dokazala, da se dade u svakom slučaju provesti. Da je tomu tako, ne može se poreci, ali provadjajud rečeni §. nastaju u praksi na neki način nepravde. Ima naime zadruga koje, imajući po 100. jutara zemlje i po 20 i više zadružnih članova, uživaju pravo od cijeloga selišta. Na jednom izdijeli se iz takove zadruge, što se često puta dešava, jedan član, koji izašav samo sa svojom ženom, odnese vrlo malo nepokretnoga posjeda, što zadruga i ne osjeća, nosi uz to i V4 od */4 selišta, što samoj zadruzi već teže pada. Isto to učini posije par godina i drugi zadružni član, pa tako najednom ostaje zadruga skoro sa istim nepokretnim posjedom i istim brojem duša, ali sa uživanjem samo ´Ai od *U selišta. Sa tima diobama došli smo već tako daleko, da ima slučajeva gdje po 6 grana uživa zajedničko pravo na *U selišta, šta više i na ´´4, selišta, a te grame dijelit će se u buduće još dalje. Tako ima mnogo njih gdje po dvojica i trojica moraju dieliti kompetenciju od 3. pr. m. Ne samo da je to suviše malo, nego i činovnici kod doznake imadu sa takovima strankama velike neprilike. Kad je šuma sitna, tomu se dade još kako tako doskočiti, jer im sam činovnik podieli pripadajuću |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 542 — kompetenciju, ali kod debljih stabala to je nemoguće, nego im mora dati zajedno, a onda običoo dodje do svadje pa i do tučnjave, jer su to običuo ljudi, koji se i onako medjusobno neslažu, pa su se zato i podielili. Pokušalo se je i takovim načinom, da oni drvo izrade a dotični činovnik ili lugar da diobu obavi, no ni na taj način nije se moglo uspjeti jer jedan radi sam a drugi sa družtvom (braćom i sinovima). Zato bi se imali prigodom obnove katastra i svi oni, koji danas uživaju dielove od cieloga, ^U, ´V4, kao i oni koji zajednički neki stanoviti dio uživaju, uvrstiti prama njihovom nepokretnom posjedu sa ^U, ^U odnosno V4, jer ako i nadalje ostanu na zajedničkom uživanju ili na dielovima, doći ćemo konačno silnim diobama u katastru do absurduma, jer ćemo imati i takovih, gdje će njih petorica i šestorica morati dieliti 3 m. drva. Ovomu bi se dalo na drugi način doskočiti, kako se ne bi povisio pronadjeni broj cielih V4, % i ´U selišta, jedino tako, da se kompetencija povisi, no na taj način izdali bi još više drva nego na prije navedeni način, a povisili bi kompetenciju i onima, kojima to za sada nije nuždno, jer uživajući sami cielo selište ^li, % i V4 imadu dovoljno drva za namiriti svoje potrebe. Ovo upravo i nije pogriješka katastra, jer je uslied dioba kod svakoga katastra dotle doći moralo, pa i kod najtačnije sastavljenoga doći će vremenom opet dotle, da će više stranaka na jednom dielu morati prava uživati, no tomu će se od vremena do vremena izpravkom katastra moći doskočiti. Imovna obćina ne će nikada gubiti uslied toga, što će pojedincima, kojih više na jednom dielu uživa, dati posebno razmjerno selište; time će se istina broj pronadjenih V4 i % umnožati, ali će se zato znatno smanjiti broj *´|^ i *U; osim toga će mnoge izumrle zadruge kao i one, koje su svoj posjed razprodale, biti brisane, a uz to će se znatno pomoći onim pravoužitnicima, koji u katastru ostanu, a olakšat će se posao činovnicima prigodom doznačivanja drva, jer ih ne će narod saletati molbama, da im zajednički dio razdiele. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 543 — Prije same obnove katastra valjalo bi biti na čisto sa raznim slučajevima, koji kod katastra dolaze, kako ne bi oni, koji ga sastavljali budu, dolazili kod pojedinih slučajeva u dvoumicu kako da ih rieše, te moguće shvativši krivo ovaj ili onaj slučaj, opet pogrieške u katastar unesu. Tako mi je, izmedju ostaloga spomenuti slučaj; koji se vrlo često dogadja, a to je podjela pravoužitničkoga prava onima, koji su se iz drugih imovnih obdina doselili; glede tih postoji doduše u naredbi kr. zemalj. vlade od 18. prosinca 1889. broj 32.299. pod toč. 5. riešenje, da im se to pravo, kad iz jedne imovne obćine u drugu presele, uzkratiti ne može. Nigdje pako ne stoji, u kojoj mjeri da im se to pravo podieli. Njima se podieljuje ovdje pravo samo u toliko, u koliko im isto pripada po §. 1. si. e) nap. A) k zakonu od 1881. godine, izuzam slučaja, da dotični i ovdje sačinjava krajišku zadrugu. Taj način, da im se bezobzirno daje pravo iz naslova toč. e) ne čini mi se najpravedniji, jer i kod njihova doselivanja ima različitih slučajeva. Postoje n. pr. slučajevi, gdje je pojedinac izdjeliv se iz zadruge, svoj izdieljeni dio prodao i doseliv ovamo kupio zemlju. Ima opet i takovih, koji su svoj zadružni dio natrag zadrugi prodali, te je takova zadruga i u buduće uživala prvobitni dio selišta, a on doselio ovamo, kupio drugi posjed i zatražio pravoužitničko pravo. Nadalje ih ima, koji su jednostavno iz zadruge izstupili i ovdje se nastanili, a konačno i takovih, koji su još i dan danas zadružni članovi koje zadruge u gornjoj Krajini, a ovdje su kao samovlastnici posjed stekli. Osim ovih slučajeva doselivanja ima i različitih slučajeva drugih odnošaja koji se kod katastra dešavaju i koje bi sve trebalo razčistiti i razjasniti, no ja ih ovdje ne ću da nabrajam prvo, što mi to ovim člankom nije namjera, a drugo, što u te sve slučajeve niti upućen nisara, pa bi me predaleko odvelo, kad bi sad išao pojedine slučajeve iztraživati. Te druge eventualne slučajeve razbistrit će sigurno oni, koji novi katastar sastavljali budu, jer će to radi lahkoće posla |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 544 — biti u njihovom interesu, a same eventualne slučajeve dobit de od voditeljah katastra, kojima su isti dobro poznati. Da je pako obvova katastra pravoužitnika kod imovne obćine petrovaradinske neobhodno potrebna, držim da sam i sa ovo nekoliko redaka dovoljno dokazao, jer kad ne bi niti bilo više pogriešaka, osim ovdje navedenih, bile bi i one dovoljan razlog za obnovu. Glas 0 šumama i šumarstvu u gornjoj Krajini prije 40 godina. u godišnjaku češkoga šumarskoga družtva »Verejnsschrift fiir Forst, Jagd- und Naturkunde« od g. 1860., nalazi se od tadanjega c. kr. krajiškoga kot. šumara E. Reichela u Perušiću članak, u kojem je govor o šumama i šumskomu gospodarstvu gornje Krajine, koji je, držimo, vrlo zanimiv za naše mladje šumarsko pokolenje, navlastito pako one stručnjake koji danas u području bivše otočke pokovnije službuju. Donosimo toga radi taj glas iz minule dobe doslovce po riječima spomenutog E. Reichela, koji veli: »Moj šumsko-upravni kotar nalazi se u otočkoj pukovniji. Isti prostire se diljem trijuh šumovitih kumpanija, a jer se iz juga monarkije malo što čuje, odlučio sam, da u kratko o tih odnošajih koju našim ostalim stručarima rečem. Gorski mi kosami u svakom smjeru izpresjecan, nalazimo ovdje jedan dio Dinarskih alpa duž morske obale pod imenom »Velebit-gorja«. Ovo tvori izključivo vapnenac kamen, a to gorje pruža se pukovnijom smjerom od juga prama sieveru a sastoji se dielom od pustih i golih prostranih gorskih kosa, gdje će ovdje vladajuča silna bura onom kukavnom grmlju, koje se još često nalazi, doskora zemlju odnieti. Kad bude i zaduji ostatak vegetacije uništea, stvorit će neizbježivo gola strahovita pustoš u svoj veličini — a sviet će imat i opet za jedan Kras više! Duboko potresen od ovih užasnih slika, upire šumar svoj pogled u te površine i rado se povraća u gustu tamu šuma. |