DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 53.2 — , do 72 postotaka odpadaju na crni bor, 10 postotaka na smrjeku, 7 postotaka na ariž, 3 postotka na druge vrsti crnogorica, 6 postotaka na bagrem i 2 do 4 postotka na ine vrsti listača. Ova potrieba na sadjenicama mogla bi se u budude na 11 do 12 miliona podidi. U području je Krasa nadalje od postanka šumarskih nadzorničtva (1870) o´ itd.) na naravni način šumskoj kulturi povraćano i privedene (osim toga 2700 ha u eocan-formaciji) a poboljšano je oko 8000 ha njekadanjih obćinskih pašnjaka usljed radiobe i pretvorbe u višu vrst kulture (šume, livade i oranice). Povrh toga predvidjeno je raznim oblastnim gospodarskim mjerama, da se uzdrže i polagano regeneriraju pronadjene više manje propadajuće šume, a uz to se nastoji da se mnoge malo vriedne šume pretvore u mješovite koristnije šumske sastojine tim, što se sadi crnogorica. Ova i za naše ođnošaje osobito važna brošura dobiva se u njemačkom i talijanskom izdanju i komissionalnoj nakladi F. H. Schimpff u Trstu. 0 katastru pravoužitnikah. Napisao Manojlo Divjak. Temelj je svakomu valjanomu gospodarenju sa šumama dobro sastavljena gospodarstvena osnova, po kojoj se odnosno gospodarstvo voditi ima. Kako treba da bude ta osnova sastavljena, to odvisi koliko od same potrebe, toliko i o imućtvenim odnošajima šumovlastnika, pa i o uvjerenju i spremi onoga, koji ju. sastavlja. Glavno je, da svi sastavni dielovi njezini budu valjano i točno izvedeni, jer samo tako ćemo dobiti i valjanu osnovu, na temelju koje možemo bez bojazni gospodariti. Pa pošto gospodarstvene osnove imadu odista veliku važnost kod racionalnoga gospodarenja sa šumama, tako da se bez |