DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 527 — »ligali« kod Malog Lošinja (Lussinpiccolo), al raste ipak na nizkih položajih, koji buri nisu jako izvrgnuti, mnogo bržje od crnoga bora. Na koncu brošure dodana je pregledna karta, koja djelokruga povjerenstva približno označuje. Iz spomenute brošure donašamo medju inim sliedede podatke i momente, koji pružaju svjedočbu koristnog i svrsi shodnoga djelovanja spomenutih povjerenstva i sudjelujućeg šumarskog osoblja, a uz to pružaju dokaz, da se primorski Kras obsežnim preobraženjem kulturnih odnošaja tla, na blagoslov zemlje, mnogo boljoj budućnosti privadja. Od ukupne površine zemlje odpada: a) na Kras tvoredu formaciju kredu, jura i trias (pretežno Kras tvoreća vapna i dolomiti ; rhiitska formacija) 5662-81 km.´ = 7105 postotaka (od tog 921-20 km." alpinsko zemljište i 4721´58 km.^ područja koje nosi pravi kraški značaj); b) na eocan (pješčenjak, lapor i t. d.) 1613 km.^=-=20"24Vo i c) na aluvium (naplave, šljunak, piesak i diluvialna ilovača) 694-06 km." = 8-71»/o. Kras tvoreće formacije tvore jedan od S. Z. prema J. I. uz iztočnu medju pružajući se, cielu krunovinu uzduž obsižući, samo sa 7 do 9 km. dugom Vipavskom dolinom prekinuti a ostale dielove zemlje nadvisujući pojas, i zapremaju uz to skoro cielo kvarnersko otočje. Širina tog pojasa mnienja se izmedju 5 do 30 km. a pada riedko izpod 10 km. U izvještajima o poslovanju povjerenstva zapremaju kraški pašnjaci 140.497 ha, a kao »neplodne« u kataster unesene površine, koje su ipak više manje za uzgoj drvlja sposobne, 8125 ha — ukupno dakle 143.622 ha ih 57-42 postotaka — t. j . skoro polovicu ciele površine. Kako je mala, dapače neznatna sadanja plodnost kraških pašinaca, i kako je neobhodno nuždna što skorija melioracija istih, vidi se iz te okolnosti, da bar 90—95% ovih popriečni katastralni čisti prihod od samo 50 do 80 fil. (Istra 50 fil., |