DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 26     <-- 26 -->        PDF

- 526


gledni i sustavni način u obće o geoložkim klimatičnira i kulturnim
odnošajima tla pojedine Primorje sačinjavajuće formacije,
nadalje razpravlja se o narodno gospodarstvenoj važnosti našumljenja
Krasa i stanja istog prije valjanosti zakona o našumljenju
Krasa; ona razpravlja isto tako o sastavku, ustrojenju
1 djelokrugu povjerenstva za našumljenje Krasa o tehničkom
vodjenju i provadjanju kao i nadziradju radnja istih;
nadalje razpravlja o osnivanju kraškoogojne zaklade, o osnovanju
katastra za našumljenje Krasa i drugima s tim spojenima zadatcima
spadajudim u djelokrug i izvan djelokruga povjerenstva;
nadalje razpravlja o uzgoju biljka, o postavljanju zaštitnih
zidova, 0 kulturnim štetama i obranbenim sredstvima proti
istima.


Konačno razpravlja ista brošura ob onim mjerama, nastojanjima
i djelovanjima, koja su povrh šumsko ogojne djelatnosti
doprinjela i još doprinašaju k poboljšanju šumskih i gospodarstvenih
odnošaja u području Krasa.


Pri tom se u kratko nabrajaju i one šumske kulture, koje
su se i u onim formacijama provele, koje ne tvore Kras (Eocen
i AUuvium).


Konačno se predočuje sa malo, nu vrlo jezgrovitih rieči,
pregledna slika stanja, koje je pružao Kras prije početka ponovnog
našumljenja te se govori i o povoljnoj promjeni, što
ga je isti usljed šumsko ogojnih operacija i drugih šumskogospodarstvenih
odredaba u razmjerno kratko vrieme do danas
prošao.


Toj brošuri dodane su četiri slike, koje predočuju razvoj
novih šumskih nasada.


Jedna predočuje nastariji kraški nasad (KoUer-šumu); druga
nasad crnog bora »Hrib« (Cernica); treda kulturu crnog bora
kod stanice državne željezniee Herpelje-kozina (Herpelje); dočim
četvrta slika prikazuje izvanredni uzrast Parolini bora u zastiđenom
položaju na otoku Lošinju. Ova sastojina imala je u
jedanaestoj godini visinu od 8 do IO metara.


Parolini bor ne raste doduše obično tako brzo kao u