DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 23 <-- 23 --> PDF |
- 523 pune se madracu i jastuci, ali ga valja pomješati dlakama. Godine 1879/80 prispjelo je na tržište u New-Orleansu 3600 svežanja toga »maha« u težini od 10 mil. funta, a u vrjed nosti od 1, 2 mil. maraka. Lov je u Americi slobodan, što Amerikanci iztiču ponosom i otac je osobito veseo, kada porasla sina daruje puškom, da se njome vježba, a vježba se na najkrasnijim ptičicama svieta, na sitnim kolibrićima u onaj čas, kad izliećuju iz cvieta. Poslije strielja zabave radi lose i bivole, pa se diči ako je u godinu dana postrieljao stotinu komada. Kako loši ostaju na mjestu, to se cielo junačtvo sastoje u tome, da od njih bude hrpa mrcine. Takovi lovci nisu brojni, ali su obični oni, koji kadkad nisu toliko visoki, koliko im je puška duga, iz koje ubijaju sve, što im dodje pod ruku. Lovci, kojima bijaše lov zanatom i koji življahu u šumama poput nomada, bivaju sve riedji. Ovi imaju najteže griehe, jer su požarom uništili ogromne šume, ali uništili u šumovitim krajevima i lov, jer što ne pogodi puška, to raztrgaju njihovi psi. Meso od divljači razrezali bi u komade pred kolibama ga sušili i siromašnomu svietu prodavali. Niti ova, ni buduća generacija neće uništiti lov u Saveznim državama. U ogromnim prašumama ima divljači još obilato, koja če se pod zaštitom brzo razmnožiti i puste krajeve opet napučiti, nu nije tako u blizini ljudskih stanova, gdje su šume svojim životom zamrle. Pošumljenje Krasa na svjetskoj izložbi u Parizu, Preveo R. E., kr. kot. Šumar. Pod tim naslovom donosi »Oesterreichische Forst- und Jagd-Zeitung« u svom broju 30. od o. g. kratak opis razvoja radnja oko pošumljivanja cislitavskog krasa, koga usljed svoje važnosti ovdje u prievodu donosimo. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 524 - Na jugu naše monarhije provadja se, neprekidno napredujuć, ne samo za šumara, nego i za svakog socialnog politika i prijatelja šuma, vrlo zanimiva šumsko kulturna radnja, od vrlo obsežne gospodarstvene važnosti. Pitanje ponovnog našumljenja Krasa »austro ilirskog« primorja, bijaše kroz cieli niz godina predmetom studija i pokusa, te 86 može sada, obzirom na tom sgodom sabrana izkustva, riešenim smatrati. Našumljenje Krasa je uz to ovdje od njekoliko godina i zakonom osjegurano i uredjeno, pošto je za svaku od triju provincija, koje skupa Primorje sačinjavaju, naime područje grada Trsta, poknežena grofovija Gorica i Gradiška i markgrofovija Istra, po jedno povjerenstvo ustrojeno, koje se ima brinuti, da se našumljenje malo po malo sistematično provede. To pošumljivanje i napreduje godimice prema vladajudim okolnostima, te su do sada u razmjerno kratko vrieme znatne površine pustog Krasa kulturi privedene. Predočenje ove, obzirom na vladajuće odnošaje klime i tla, znamenite i u mnogom obziru tegotne ogojne radnje na Parižkoj svjetskoj izložbi, moglo je tim doprinjeti samo k povećanju obdeg uvaženja kao i pravoj ocieni šumarstva u Austriji i velikog napredka u kom se šumarstvo sada nalazi, dočim bi propustom takvog predočenja nastala osjetljiva praznina u predočenju austrijskog našumljivanja. Obzirom na to odlučila su se ogojna povjerenstva u Trstu, Gorici i Poreču (Parencu), da na spomenutu svjetsku izložbu zajednički takovo predočenje pošalju, nakon što su u tu svrhu primjerenu državnu podporu izhodili. Briga oko izložit se imajudih predmeta povjerena bje članu i izvjestitelju spomenutih trih povjerenstva, c. i k. šumar, savjetniku i zem. šum. nadzorniku Josipu Pucichu u Trstu. Izložba, koja jedan dio odjela »šumarske politike« (našumljivanje) kolektivne izložbe IX. skupine sačinjava, pruža posjetiocu vjernu- i preglednu ukupnu sliku glede obsega našumljenja Krasa u Primorju, i to ne samo. glede dosadanjeg; napredka istog, ved i jošte riešiti se imajude zadade. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 525 — Medju izloženimi predmeti predočuje ponajprije prekrasna, u c. i kr. geograiičkom zavodu u Beču dogotovljena velika karta geoložke formacije tla ovih trijuh provincija, kao i područja, u kojima svako od ovih trijuh povjerenstva za našum- Ijenje Krasa djeluje. Na istoj karti nalazi se skrižaljka, koja predočuje sve površine, koje su po povjerenstvima u kataster našumljivanja za našumljenje odredjene, kao i one, koje su u pojedinoj godini počam od njihovog postanka do konca godine 1899. jur našumljene; konačno i one, koje se jošte našumiti imadu. Nadalje, predočuje ta tabela sva ona u području Krasa provedena našumljivanja, koja se nalaze izvan područja ovih povjerenstva; ona predočuje troškove ogojnih radnja, te napokon i broj biljka, koje su u primorskim stranom po državi a stranom i po spomenutim povjerenstvima uzdržavanima biljevištima uzgojene. U drugim manjim nacrtima predočena su raznim gumerjem boja (Farbenton), osim šuma i pašnjaka kraškog područja, i one površine, koje su za našumljenje odredjene, odnosno kojih je našumljenje u izgled stavljeno a i djelomice jur šumskoj kulturi privedene. Sedam na zid pribitih, kao i druge (preko 50 komada) u tri albuma spravljene fotografije novih šumskih kultura i karakterističnih kraških objekata, daju sliku o uspjehu i sadanjem stanju nasada, a predočuju i pojedine partije Krasa u nenašumljenom pustom stanju. Podpuno razjašnjenje o dosadanjem marnom djelovanju spomenutih povjererenstva i uspjehu istog djelovanja kao i o drugim našumljivanjima na Krasu i drugim područjima Primorja, daje konačno predložena, po povjerenstvima izdana i po c. kr. šum. savjetniku i zem. šum. nadzorniku J. Pucidu u Trstu sastavljena brošura: »Die Karstbewaldung im osterreichisch- illvrischen Kiistenlande nach dem Stande zu Ende 1899. und die volkswirtschaftliche Bedeutung derselben«. (Trst 1900) U ovoj brošuri razpravlja se obširno, nakon predočenja geografičkog položaja i nekojih povjestnih podataka, na prc |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 26 <-- 26 --> PDF |
- 526 gledni i sustavni način u obće o geoložkim klimatičnira i kulturnim odnošajima tla pojedine Primorje sačinjavajuće formacije, nadalje razpravlja se o narodno gospodarstvenoj važnosti našumljenja Krasa i stanja istog prije valjanosti zakona o našumljenju Krasa; ona razpravlja isto tako o sastavku, ustrojenju 1 djelokrugu povjerenstva za našumljenje Krasa o tehničkom vodjenju i provadjanju kao i nadziradju radnja istih; nadalje razpravlja o osnivanju kraškoogojne zaklade, o osnovanju katastra za našumljenje Krasa i drugima s tim spojenima zadatcima spadajudim u djelokrug i izvan djelokruga povjerenstva; nadalje razpravlja o uzgoju biljka, o postavljanju zaštitnih zidova, 0 kulturnim štetama i obranbenim sredstvima proti istima. Konačno razpravlja ista brošura ob onim mjerama, nastojanjima i djelovanjima, koja su povrh šumsko ogojne djelatnosti doprinjela i još doprinašaju k poboljšanju šumskih i gospodarstvenih odnošaja u području Krasa. Pri tom se u kratko nabrajaju i one šumske kulture, koje su se i u onim formacijama provele, koje ne tvore Kras (Eocen i AUuvium). Konačno se predočuje sa malo, nu vrlo jezgrovitih rieči, pregledna slika stanja, koje je pružao Kras prije početka ponovnog našumljenja te se govori i o povoljnoj promjeni, što ga je isti usljed šumsko ogojnih operacija i drugih šumskogospodarstvenih odredaba u razmjerno kratko vrieme do danas prošao. Toj brošuri dodane su četiri slike, koje predočuju razvoj novih šumskih nasada. Jedna predočuje nastariji kraški nasad (KoUer-šumu); druga nasad crnog bora »Hrib« (Cernica); treda kulturu crnog bora kod stanice državne željezniee Herpelje-kozina (Herpelje); dočim četvrta slika prikazuje izvanredni uzrast Parolini bora u zastiđenom položaju na otoku Lošinju. Ova sastojina imala je u jedanaestoj godini visinu od 8 do IO metara. Parolini bor ne raste doduše obično tako brzo kao u |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 527 — »ligali« kod Malog Lošinja (Lussinpiccolo), al raste ipak na nizkih položajih, koji buri nisu jako izvrgnuti, mnogo bržje od crnoga bora. Na koncu brošure dodana je pregledna karta, koja djelokruga povjerenstva približno označuje. Iz spomenute brošure donašamo medju inim sliedede podatke i momente, koji pružaju svjedočbu koristnog i svrsi shodnoga djelovanja spomenutih povjerenstva i sudjelujućeg šumarskog osoblja, a uz to pružaju dokaz, da se primorski Kras obsežnim preobraženjem kulturnih odnošaja tla, na blagoslov zemlje, mnogo boljoj budućnosti privadja. Od ukupne površine zemlje odpada: a) na Kras tvoredu formaciju kredu, jura i trias (pretežno Kras tvoreća vapna i dolomiti ; rhiitska formacija) 5662-81 km.´ = 7105 postotaka (od tog 921-20 km." alpinsko zemljište i 4721´58 km.^ područja koje nosi pravi kraški značaj); b) na eocan (pješčenjak, lapor i t. d.) 1613 km.^=-=20"24Vo i c) na aluvium (naplave, šljunak, piesak i diluvialna ilovača) 694-06 km." = 8-71»/o. Kras tvoreće formacije tvore jedan od S. Z. prema J. I. uz iztočnu medju pružajući se, cielu krunovinu uzduž obsižući, samo sa 7 do 9 km. dugom Vipavskom dolinom prekinuti a ostale dielove zemlje nadvisujući pojas, i zapremaju uz to skoro cielo kvarnersko otočje. Širina tog pojasa mnienja se izmedju 5 do 30 km. a pada riedko izpod 10 km. U izvještajima o poslovanju povjerenstva zapremaju kraški pašnjaci 140.497 ha, a kao »neplodne« u kataster unesene površine, koje su ipak više manje za uzgoj drvlja sposobne, 8125 ha — ukupno dakle 143.622 ha ih 57-42 postotaka — t. j . skoro polovicu ciele površine. Kako je mala, dapače neznatna sadanja plodnost kraških pašinaca, i kako je neobhodno nuždna što skorija melioracija istih, vidi se iz te okolnosti, da bar 90—95% ovih popriečni katastralni čisti prihod od samo 50 do 80 fil. (Istra 50 fil., |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 528 — Gerica-Gradiška i Trst 70 — 80 fil.) imade i očevidno daljnem propadanju u susret idu, ako se kultivirali ne budu. Sadanje stanje katastra našumljivanja, koji u obsegu zadaće pojedinog povjerenstva razjašnenje pruža, je sliedeće: 1) u Trstu: u katastru za našumljenje na laži se pravomoćno uneseno ... . 142´38 lia^ 2) u Gorici-Gradiški: isto tako ... . 8.245"80 » 3) u Istri: a) za našum ljenje bijaše odredjeno . 10.051-48 ha. b) k tomu u izgled uzeto . 5.798-31 ha . . 15-849 79 ^ ukupno okruglo . . . 25.238-00 ha Od tog odpada oko 950—1000 ha (u Trstu 318, u Gorici- Gradiški 500 i u Istri 150—200 ha) stranom na starije prije ustrojstva povjerenstva izvedene kulture, u kojima je predležala potrieba popunjivanja, stranom na zapuštene i uništene nizke žume, ostatak pako na gole površine, koje spadaju k najgornjoj i najviše eksponiranoj kategoriji kraškog područja. Od svih u područjih djelokruga povjerenstva ležećih kraških pašnjaka, odredjuje se u cielosti 17-4 postotaka za šumsku kulturu i to: u Trstu 21-4°/,,, u Gorici-Gfradiški 24*´/,, i u Istri 14-87o. K ovoj ogojnoj površini pridodi će jošte oko 6000—700Q ha ako bi se djelovanje zakona o našumljivanju krasa za Goricu- Gradišku i za Istru, kako je zasnovano, na njeka dalnja kraška područja proteglo. Od onih u kataster za našumljivanje uvrštenih površina našumljenje su do konca 1899; u Trstu 685-26 ha t. j . 83-167o u Gorici-Gradiški . . 262067 ha t. j . 33-787o u Istri 914 32 ha t. j . 5-807o ukupno . . 4220^1^ tr j T7^0% |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 29 <-- 29 --> PDF |
- 529 K tomu je, i to za novosadanje i popunjivanja, upotriebljeno: u Trstu . . . 7,076.600 kom. biljka i 3020-5 kg. sjem. u Gorici-Gradiški 39,023.800 kom. biljka i 146-0 kg. sjem. u Istri ... . 13.942400 kom. biljka i 9650 kg. sjem. ukupno . . 60,,042.400 kom. biljka i 4131-5 kg. sjem. Od presadjenili biljka odpada 91 postotak na crni bor, 7*4 postotaka na druge četinjače (smreka, ariž, Pinus parolini, Pinus halepensis et pinaster [maritima] i dr.) i 16 postotaka na razne listaee. Osim toga privedeno je šumskoj kulturi u području Krasa izvan djelokruga povjerenstva : a) uz pripomoć državne subvencije . , . 872 ha b) od samih privatnika sa biljkama podje- Ijenih im iz državnih biljevišta . . . 842 ha ukupno . . 1714 ha. Prema tome obsižu u području krasa do konca 1889. našumljene površine 5934 ha. Da se područje vododerine (eocen) uz cestu Barcola- Miramar našumiti uzmogne, osjeguralo je tršćansko povjerenstvo odnosnu 16-43 ha veliku površinu proti daljnim opuziuam pomoćju podpornih i horizontalnih zidova, zapora, odvodnih naprava, cuneta i t. d. sa troškom od kruna 27.318-38. Kulture, a osobito novosadnje, provele su se najviše u proljeće, pošto proljetne sadnje redovito bolje uspjehe pokazuju nego jesenske, koje više manje od bure trpe. Što se tiče načina kulture, upotriebila se je u glavnom sadnja i to sadnja u jame, a sadnja u jarke samo u dva ob jekta ležeća u području Trsta, dočim se je sjetva samo vi pojedinim riedkim slučajevima upotriebila. Od sadnje sjemena (sjetve) pokazuju samo one prilično dobar uspjeh, koje su se zadnjih godina sa sjemenom od zimzelenog hrasta (Quercus ilex) jele i bukve provele. Hrastov žir stavljao se je u upiknutu jamicu na zaštićenih i djelomice obraslih površina, a jelovo i bukovo sjeme |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 530 — posadilo se u starijih 30 do 40 godišnjih borovih sastojina u svrhu osnovaaja podrasta (Unterwuchs). Jame i jarci za sadnju izbile su trnokopom a dimenzija od prilike 30 de 40 cm. promjera i dubljine. Sadnja u jame napuštena je ipak obzirom na tim skopčane nerazmjerno visoke troškove (isti su po prilici dvostruki kao kod sadnje na jame) i obzirom na okolnosti, da se opreznom sadnjom na jame po prilici isti povoljni uspjesi postizavaju. Zemlja potrebna za sadnju, donašala se je, u koliko se mogla nadi na licu mjesta, iz obližnjih jaruga ili drugih objekta gdje zemlje dosta ima, a u pojedinom slučaju dovažala se i sa prilično udaljenih mjesta kolima. Za obranu proti buri i u svrhu što dužeg uzdržanja zem- Ijištne vlage, obkoljuju se presadjene biljke probitačno večim ua licu mjesta dobavljenim kamenjem. Za našumljivanje upotriebile su se dobrim uspjehom na temelju dosadanjih izkustva naročito biljke crnog bora i to dvogodišnje, koje suši i buri najbolje odijevaju, tad u maloj mjeri na obali Parolini Aleppo i morski bor, nadalje na sjevernih strana i djelomice obraslih površina trogodišnje smreke i na višjih položajih dvogodišnji ariž, te su ove dvie zadnje vrsti naročito od privatnika tražene. U Istri pokazuju i sa Pinus laricio corsica u zadnjim godinama provedeni mali pokusi sadnja dobre uspjehe, te će se nastojati tim povodom ovu cienjenu vrst drva u vedoj množini uvesti. Biljke četinjača i listača, koje su inače tiekom prvih godina najviše u maloj mjeri pokusa radi presadjene, skoro sve su poginule. Ukupni uspjeh kulture je povoljan. Neobazirajud se na vrlo nepovoljne godine, poginulo je popriečno 30 do 40 postotaka biljka, akoprem godimice u pojedinim objektima i gdje su nepovoljne stojbinske prilike, u kojima suša dugo traje, pogiba 60 do 70 postotaka. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 531 — Mlade sastojine napreduju svagdje dobro. Da se kulture sačuvaju od pašnog blaga, vatre i sličnog, obkoljuju se sa 0"8—1 m. visokimi, 50—60 cm. debelimi suhozidi- gromačami (Trockenrnauer). Do konca godine 1899. podignuto je takovih zidova-gromača u ukupnoj duljini od b2.166"9 m. (u Trstu 28.754´3, u Gorici-Gradiški 40.911-6 i u Istri 12.501 m.) Pokraj spomenutih kraških sadnja privedeno je do konca 1899. dielom pomoćju državne podpore, dielom posjednika samih u kras tvoredima formacijama Alpinskog zemljišta 417 ha, u eociin formacijama 731 ha, a u aluviju 343 ha — ukupno 1391 ha. Za uzgoj biljka obstajaše do konca prošle godine 21 bi- Ijevište (13 državnih i jedno biljevište povjerenstva) u veličini od 6-70 ha. Iz ovih, odnosno iz svojedobno obstojalih biljevišta (Baumschule) dobavilo se od 1881. godine ukupno 84,989.400 komada četinjača, 10,933.700 komada listača — ukupno 95,923.100 komada biljka. Od tih je oko 92 milijuna u zemlji upotriebljeno i po prilici 4 miliona u godinama, kad je biljka preteklo, odstupljeno drugim provincijama; nasuprot tome prikupljeno je u godinama, kada je biljka manjkalo, preko 3 miliona iz stranih biljevišta. Tekom devetnaestgodišnje periode upotriebilo se ukupno 95,068.300 komada biljka u zemlji samoj i to za našumljenje; a) po samih povjerenstvih 60,042.400 kom. b) uz pripomoć državne subvencije . . . 14,339.000 kom. c) po privatnicih 20,686.000 kom. (Pred godinom 1881. obstojala su tri biljevišta, koja su po prilici 20 miliona biljka dala). Privatnim strankam davale su se biljke redovito bezplatno. Za našumljivanje se za sada u zemlji godimice oko 10 milijuna biljka potrebuje, i to: za našumljivanje po kraških povjerenstvih okruglo 6,500.000 komada, isto tako za našumljenje uz pripomoć državne subvencije 1,500.000 komada, za dieljenje privatnim strankam 2,000.000 komada, od kojih po prilici 70 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 53.2 — , do 72 postotaka odpadaju na crni bor, 10 postotaka na smrjeku, 7 postotaka na ariž, 3 postotka na druge vrsti crnogorica, 6 postotaka na bagrem i 2 do 4 postotka na ine vrsti listača. Ova potrieba na sadjenicama mogla bi se u budude na 11 do 12 miliona podidi. U području je Krasa nadalje od postanka šumarskih nadzorničtva (1870) o´ itd.) na naravni način šumskoj kulturi povraćano i privedene (osim toga 2700 ha u eocan-formaciji) a poboljšano je oko 8000 ha njekadanjih obćinskih pašnjaka usljed radiobe i pretvorbe u višu vrst kulture (šume, livade i oranice). Povrh toga predvidjeno je raznim oblastnim gospodarskim mjerama, da se uzdrže i polagano regeneriraju pronadjene više manje propadajuće šume, a uz to se nastoji da se mnoge malo vriedne šume pretvore u mješovite koristnije šumske sastojine tim, što se sadi crnogorica. Ova i za naše ođnošaje osobito važna brošura dobiva se u njemačkom i talijanskom izdanju i komissionalnoj nakladi F. H. Schimpff u Trstu. 0 katastru pravoužitnikah. Napisao Manojlo Divjak. Temelj je svakomu valjanomu gospodarenju sa šumama dobro sastavljena gospodarstvena osnova, po kojoj se odnosno gospodarstvo voditi ima. Kako treba da bude ta osnova sastavljena, to odvisi koliko od same potrebe, toliko i o imućtvenim odnošajima šumovlastnika, pa i o uvjerenju i spremi onoga, koji ju. sastavlja. Glavno je, da svi sastavni dielovi njezini budu valjano i točno izvedeni, jer samo tako ćemo dobiti i valjanu osnovu, na temelju koje možemo bez bojazni gospodariti. Pa pošto gospodarstvene osnove imadu odista veliku važnost kod racionalnoga gospodarenja sa šumama, tako da se bez |