DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 513 — bilo, uvjereni smo, da će i sada mnogo bolje biti usljed novo stvorenih zakona i inih propisa. »Glavno je ali, da se čim prij e urede zem. zajednice, a prema tomu i racionalno gospodarstvo u njihovih šumah i pašnjacih! Pogled u šume sjeverne Amerike, Priobćuje Dragutin Hire. I- Sume sjeverne Amerike leže vedinom u umjerenom toplom podneblju. U ravnicama leže šume bjelogorice, ili na pjeskovitu tlu šume borove, a obje prelaze na visinama u šumu smrekovu i jelovu; zapadni krajevi zarasli su crnogoricom. Na južnom kraju Floride prelazi tropska šumska flora u Savezne države sa kržljavim šumama. Od Floride pa do 30´^ sjeverne širine porasla je subtropska šuma, sastojeća od zimzelenih hrastova, magnolija, vazda zelene sitnogorice i grmova, medju koje su utresene pome; pjeskovito tlo zaokupili su borovi. Zapadno se prostire subtropska šuma do 40" sjevei-ne širine, odlikujući se zimzelenim hrastovima, jednom lovorikom, dočim je u nizinama značajna Sequoia sempervirens Na Aljaski, a uplivom toplih morskih struja, seže crnogorica do 70" sjev. širine. Prerije sjeverne Amerike diele šume u dva pojasa, koji se u florističkom pogledu razlikuju više, nego da ih odielilo u istoj širini more. Ti su pojasi atlantski i pacifički; prvi se stere od meksikanskoga zaliva do Hudsonova zatona i obala Labradora i seže širinom do 90° zapadne dužine. Drugi je pojas izprekidan pa se stere od obale morske do planina Rockj Mountains i od Meksike do Aljaske. Od 32—50" sjeverne širine možemo u tome pojasu razlikovati tri uzporedne šumske skupine, medju kojima leže prerije sa gorama i bregovima. Od ukupne sjevero-amerikanske šumske flore, koja je zastupana u 96 rodova, odpada na Evropu 40"/,,, na Indiju 50"/o, na iztočnu Aziju 55"/o. Od spomenutih rodova pripada 81 rod |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 514 — Hstnatomu drveću, koji je u Evropi zastupan sa 40 Vo, u Indiji sa 60, a u iztocnoj Aziji sa 65%). Od 15 rodova crnogorice ima iztočna Azija 75%, Indija 55, Evropa 407o. Zanimivo je, da atlaneki pojas ima 85 rodova sa 65"/o u iztocnoj Aziji, 607o u Indiji i 40% u Evropi, dočim ima pacifički pojas 48 rodova, koje zastupa u iztocnoj Aziji 8570, u Indiji 607o, a jednako toliko i u Evropi. Vidi se, kako je bogata atlantska flora sjeverne Amerike spram pacifička, koja se odlikuje bogatstvom iglastoga drveća. Rodovi evropske šumske flore zastupani su i u sjevernoj Americi i iztocnoj Aziji, oni su dakle »cirkumpolarni«, a značajno je za sjevero-američku floru, da nema »jedne« vrsti drveta koja bi atlantskoj i pacifičkoj cvjetani bila zajednička, osim takovih sjevernih vrsta, koje su obašle prerije. Ove su široke 500 kilometara i toga radi vjetar i ptice na takovu daljinu težko sjeme prenašaju. Kad su Evropejci došli u Ameriku, sterala se tamo nedogledna šuma. Sterala se širinom od 35" od Floride do Labradora, a duljinom od 20" od obala Atlantskoga Oceana do ruba prerija. Sume su zapremale površinu, koja bijaše 10 puta veća od njemačkoga carstva, dočim zapremaju danas jednu veličinu njemačke države. Jedna trećina onoga, što su Evropejci prije 400 godina zagledali, ne zaslužuje ime »šume«, dvie su trećine mladici ili ostanci samotnih oštećenih stabala, koji te samo sjećaju na negdašnje bujne šume, a često su i ova stabla na umoru. Prašuma je bujala u ravnicama, kao i po gorama. Na Alleghany-gorju ne bijaše pećine na kojoj ne bi poraslo koje stablo, a u nizinama ne bijaše tla, pa ono bilo i kameno i mršavo, koje ne bi kroz vjekove pokrivala šuma. Samo močvarni krajevi bijahu pusti. Tko danas zagleda one ogromne pješčare živa pieska, koje se steru na milje daleko, ne bi vjerovao, da su tu prije 50, 60 godina rasli najkrasniji borovi svieta; ali ne bi vjerovao, da je i ono krševito Alleghany-gorje pokrivala bujna šuma. Dočim je u iztočnim krajevima šuma |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 15 <-- 15 --> PDF |
- 515 ~ stradala, u zapadnim ju je čovjek sadio i gojio. U iztočnim krajevima ima mjesta, koji nas sjedaju našega primorja. Goli su i pusti, zemlja vodom izprana ili vjetrom raznesena; bujice harače bez svake zaprjeke a samo po koji panj. do kojega voda ne može, sjeća putnika, da je i tu nekoć bila šuma. Kako se u Americi šuma slabo čuva, svjedoči n. pr. država New- York, koja ima do 312.400 hektara šume, a medju svima ponajviše parcele od kojih ona ni ne pozna granica. Naseljenici kradu drva na sve strane, uništuju šumu vatrom i sjekirom, a upravni organi ni makac. Šumski su požari u Americi štono rieč na dnevnom redu, a objasnit ee nam to nekoliko primjera. Po izvješću profesora Sergents a uništio je požar samo godine 1879./80. 408.9G0 hektara šume, a time do 100 milijuna maraka. Uzroci tim požarima bijahu razni. 197 puta porodila se je vatra radi paše, 1152 puta prošla je vatra u šumu sa krčevina, 508 puta zapalile su ju ognjene iskre lokomotiva. Lovci prouzročiše požar 628 puta, u šumi počivajući 72 puta, duhandžije 35 puta, dočim bijaše 262 puta vatra podmetnuta; 12 puta segnula je vatra u šumu sa prerija, 9 puta porodila se vatra kod ugljenica, 32 puta zapalio je šumu grom, 56 puta Indijanci, 10 puta trgovački agenti, 2 puta putnici. Dva puta da se je šuma zapalila sama, tri puta po drvodjelcima, a tri puta s nemara. Ovo iznosi ukupno užasnu svotu od 2983 šumskih požara. Lovci pale sitnogoricu, koja im pačikad nišane, akoprem je ona buduća šumska generacija, na drugim mjestima zapale šumu, da se divljač preplašena sbija u hrpe i da ju laglje postrieljaju. Ima i takovih zlobnika, koji zapale šumu »zabave« radi. Lahkoumnost uništila je i veći dio šuma u Yellow3tone-parku, u ovom šumskom Eldoradu. Šume sjeverne Amerike zapremaju 490 milijuna acra, što čini 200 milijuna hektara. To je 26,5´´/o ukupne površine Saveznih država, dočim 150 milijuna odpada na atlantski šumski pojas. 185,8 milijuna šuma u rukama je farmera, dočim narodne sume u pomenutim državama zapremaju 29,5 milijuna hektara. Leže ponajviše na zapadu i po gorama i ne nose |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 516 — državi ni filira koristi. Ostale šume u rukama su trgovaca i spekulanta. Šumsko tlo dieli se u četvorine od kojih zaprema najmanja 16 hektara; 16 takovih četvorina daje 640 acra, koji su numerirani i država ih prodaje. Za gradnju željeznica poklonila je država 197 milijuna acra šume, što čini 80 milijuna hektara. Užasno je upravo, što se dogadja sa šumama po gorama i planinama i u prvi mah se čini nevjerojatnim, da u Americi obstoji takav vandalizam. Po gorama i planinama žari se nebo od šumskih požara ne samo mjesece, več i godine i čovjek protrne, čitajući o njima. Svrnimo sada na trgovinu drva u Saveznim državama! One zapremaju ogroman prostor, a klima, tlo i šumski pojasi tako su raznolični, kakove su prilike riedke u Evropi. Ovdje su nedogledne šume, tamo stepe, s kojima se nebo spaja; ovdje listnate i raznolične šume orijaških i divotnih stabala, tamo vitko, nekoliko stotina stopa visoko iglasto drveće vanredne vriednosti. Središte trgovine i prometa leži u zemljama, koje okružuju velika američka jezera, a Chicago na Michigan jezeru prvi je trgovački grad drva u Saveznim državama: 15 željeznica i brojni parobrodi razvažaju drva na sve strane i krajeve. Drugi je znameniti grad Albany u državi New-York, koji se ne odlikuje toliko drvima, jer su tamo šume prilično izcrpljene, ved je on u neku ruku trgovačka burza. Na iztočnoj poli Saveznih država potrošilo se je g. 1886. 50,8 milijuna cbm. metara drva, koja su posječena na 175 milijuna hektara zemlje. U zapadnim krajevima potrošeno je 50 milijuna cbm., koje je drvo poraslo na 25 milijuna hektara. Godine 1879./80. radilo je 25.708 pila, koje su izpilile 42 i V2 mil. cbm. u daske i 1760 mil. u letve. U Minnesoti izpililo se g. 1882. 1,4 mil. cbm. dasaka i 105 mil. letava. Pile u Dulutu, njih 12, mogu na godinu izpiliti 380.000 cbm. drva, te su g. 1883. proizvele 270.000 cbm. dasaka i 22 mil. letava. Pila Lumber and Boom Co. izpilila je g. 1885. sama 95.000 cbm. drva, ponajveč borove Pinus Strobus i P. resinosa. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 517 — Pile u iztoČnim krajevima primaju materijal vodom, koji dolazi ne vezan. Okolina odavna je pusta, samo kržljavi, čvorasti i opaljeni, a tužni ostanci sjećaju te, da i tu bijaše nekod šuma. Za pomladak ne mari nitko, ako je pak porasao jedini su mu gospodari vatra i sjekira. Riedko trebaš da pitaš za pilu, hrpe od ugljena vode te tamo; hrpama od ugljena i crnom prežganom zemljom okružen je etablissement. Čovjek, koji svojom sjekirom drva sječe, misli kod posla samo na dobitak, a ono što preostane, prepušta vatri. U zapadnim krajevima stoje pile u najbujnijim šumama, a čudno se dojimlje putnikove duše, kad ju zagleda u šumi mamutovca (Sequoia gigantea). Medju iverjem crvena drva, svrži i granja, medju ugljenom i pepelom, težko je i naći mjesto na kojem je to čudo-drvo poraslo. Pa ipak bi trebalo, da si svaki vlastnik sačuva nekoliko divova i da po njima zirne n prošlost od 2u00 godina. Težko da de ta stabla već ikada doživiti tako visoku starost. To su orijaši, koji čovjeka zadivljuju. Dr. H. Mayr, koji nam opisuje šume sjeverne Amerike, našao je jedan eksemplar, koji bijaše 102 m. visok, deblo bilo mu je 60 m. dugo, a u visini 34 m. mjerio je još u objamu 3,7 m. Usebina mu iznosila 822 cbm. Deblo takova orijaša tegne 160.000 klgr. Obori liše takav div, zadrkće zemlja, a prasak tutnji na milju daleko i tako žestoko, kao da gruvaju topovi. Kod te prilike, da propadne jedna trećina drva. Godine 1885. imali su u Fresno County-u sagraditi pilu u najbujnijoj dubravi mamutovaca, koja je imala da izpili na dan 470 cbm. drva, što čini na godinu 170.000 cbm. Na planinama onoga kraja bilo je pomenute godine 2350 cbm. zdrava drva, od česa odpada na mamutovac 2 mil. cbm. Fresno County ima najveće šume mamutovca, koje zapremahu 1460 ha, t. j . na jednom hektaru stoji 1440 cbm. drva. Nu ova je svota premalena, jer 10 mamutovaca 500 cbm. daje 5000 cbm., a pridamo li k tomu 1000 cbm. jela i borova, to odpada na hektar 6000 cbm. Do godine 1886. iznosila je ukupna duljina željeznica u sjevernoj Americi 40.700 geografskih milja. Ako na geografsku |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 518 — milju odpada 12.140 podvala ili babura, to ih ima na svim prugama 495 milijuna, a računajući podvalu na 0.085 cbm. drva, daje to svotu od 42.07 milijuna cbm. drva. Da se željeznica što prije preda prometu, grade mostove, viadukte, stanice i kolodvore od drva. Stručnjaci ciene potrošak drva na 260 cbm. po geografskoj milji, što iznaša za ukupnu željezničku duljinu 10,5 cbm. milijuna drva, dočim je do god. 1886. na sve željezničke gradjevine potrošeno 52,5 mil. cbm. drva. Na brzojavne stupove, kojim je duljina iznosila 30.000 geografskih milja, potrošeno je spomenute godine 5 mil. cbm. drva. Za obnovu n. pr. podvala, računajući po 1000 milja, treba 12 milijuna komada podvala. Da se što vise prištedi na radenim silama, sieku za podvale mlada stabla, kadkad i takova od kojih dobivaju samo jedan komad, a sjeku hrastove, n južnim krajevima orahe, Hikorye, Gledičije i druga. Kad se jedan kraj izsječe i opustoši, traži se drugi, ako je moguće što bliže željezničke pruge. Na željeznicama, koje prolaze šumovitim krajevima, lože lokomotivu drvima, u južnim krajevima rabe u tu svrhu borove, u drugim krajevima orahe, briestove, jasene, hrastove, u jednu rieč drveta, koja bi u nekoliko godina donesla ogromnu korist. Po Sargent u potrošile su željeznice g. 1879./80. drva u vrijednosti od 5 milijuna sterlinga, a parobrodi za 2 milijuna. Potrošak sitnog drva neda se iztaknuti za Savezne države ni približno. Po vladinom izvješću od g. 1879./80. potrošeno je 1760 milijuna letava, 5555 mil. šindra, 1500 mil. štapova, duga i dužica i 100 milijuna obruča. Ljudi, koji su tražili drvo za sin dre bijahu valjda prvi, koji su počeli zalaziti u planine zapadne Amerike. Pao im je u oči sladorni bor, vitko stablo, koje se dade liepo kalati. Tlo upliva valjda na to, da svako stablo nije za kalanje, valjalo je dakle takva stabla tražiti, a na taj način palo ih je nekoliko milijuna pod sjekirom. Iz dobroga stabla izrezali bi najbolje komade, dočim bi ostalo drvo ostavili, da zlobni i pokvareni njime zapale šumu. Danas je ovoj borovini tolika ciena, |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 519 — da usahle ili povaljene komade voze na pilanu. Borovi su st li 200—-300 godina, nu pomladka za buduću generaciju ima veoma malo. Obruče prave od 5—10 godišnjih stabala Hjkorije, koja se dadu takodjer liepo kalati. Iz Missouria izvezu na godinu 25 mil. komada, u vrijednosti od 500.000 maraka. Gorivih drva i drvena uglja potrošeno je god. 1879. 80. 5(j2 cbm. mil., od kojih odpada na ugljen 7 mil. Potrošak je drva velik, jer se pali i kameni ugljen, ali potiče odtuda, što po kudama ne maju peći, već kamine, koji potroše pet puta toliko drva, a kamini su tako veliki, da bi se u njemu čovjek lahko pružio. Sada da svrnemo malo okom na šumsku pašu. Šumska paša razširena je po svim Saveznim državama i bijaše prvi zator šuma; što bijaše više požara, to su bolji pašnjaci, a gdje to ne pomaže, proriede šumu da dobiju više svjetla, a bolju pašu, Evropejac spriečava u svojim šumama porast trave, nu Amerikanac radi protivno. Da se stare trave rieši i da mu s proljeća uzbuja mlada trava, uništi je svake godine vatrom, a rade to naročito u južnim krajevima gdje na pjeskovitu tlu buje najbolji borovi Pinus australis i P. cubensis . Njihova se debla zapale kod tla i to s one strane, koja je okrenuta prama vjetru. Prva vatra zahvati vanjski dio, koj se prometne u ugljen, druga vatra zahvati već dublje, dok napokon uništi kambij drveta. Sada se počne ciediti smola, koja buduću vatru dulje podržava i tako se rana od godine do godine povećava, dok plamen zahvati drvo, koje gine i ugiba i vjetar ga obori. Tako biva svake godine i šuma malo po malo propada. Znamenito je i zanimivo kako u listnatim šumama izumiru čitave hrpe od stabala, dapače ciele šumske plohe, kad u njima pase blago. Zemlja je rahla i puna crnice i korenje leži prama površini, kada ima tamo dovoljno hraniva. Dodje li blago u takovu šumu, ugazi zemlju medju korenjem, odkida korjeniće i odkriva tako korenje. Zemlja se izsuši i mnogobrojna stabla 38 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 20 <-- 20 --> PDF |
520 — i šume propadaju tim načinom. Da blago ne zalazi u kvar, ogradjuju pašnjake i rabe u tu svrhu trajne vrsti drva, kao drvo od mirisave borovice Juniperus virginiana (Bleistiftholz), od Thuja occidentalis, u zapadnim krajevima od Sequoia sempervirens. Za takove ograde potrošeno je g. 1886. 14 mil. cbm. drva. No valja nam iztaknuti da ima i mudrih i obzirnih gospodara, koji pašnjake ogradjuju žicama. Blago se goji osobito u zapadnim krajevima Saveznih država, gdje ima svoje posjede i jedan »cattle king« t. j . kralj goveda, inače milijunaš koji živi negdje u Kaliforniji. Blago pase u Santa Rita planini, a umnaža se svakoga dana za 20 komada. Ova se planina uzdiže iz jedne prerije koja je zarasla kaktusima, jukama i agavama. U visini od 3500´ počimlju pašnjaci natapani gorskim potocima. U toj visini počimajii i vazdazeleni hrastovi, koji se u vlažnim dolinama mješaju sa platanama i jasenima. Od ostaloga drveća raste na toj planini Pinus Chihuahuana, P. Arizonica, P. edulis, Pseudotsuga Douglasii, jedan Juniperus i dr. U šumovitim dolinama, po obroncima i tjemenicama pase se blago gdje su biline riedke. Već se danas opaža kako trava Oiimlje tlo šumi, a prerija travi. U sjevero-američkira šumama vadi se od smola i terpontin, a davno mu je vrelo Pinus australis, a daje jedno i drugo i P. r u b e n s i s i P. T a e d a. Već za dobe kolonijalne vlade dobivalo se smole u Saveznim državama na godinu 88.000 bačava. Smola se vadi na sljedeći način: U zimi zasjeku u deblo tako zvani »boxes« (Behalter) razito, koji zalazi u nutrinu nakoso, duljina iznosi 14 palaca, najveća dubljina 7 palaca, a usebina Vj galone. Tlo se naokolo očisti od leževine i suhara, s proljeća spali i tako požar šume sprječava. U istinu se pak šumama tim postupkom nanaša silna šteta. Takav požar leževine prostire se na sto i sto milja daleko, uništujuću svaki pomladak i spriečavajući stabla u njihovu razvitku u najzgodnije doba godine. Za nekoliko godina |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 21 <-- 21 --> PDF |
- 521 podavaju. takove šume sa bezbrojnim oborenim i osraudjenim stablima užasnu sliku razsula i propasti. Kada s proljeda poemu sokovi kolati, odstrani se sjekirom ponajprije kora s obih strana boxesa, a poslije se odstrane ostali dielovi do bielike. (Splint) Taj se posao obavlja od sredine travnja do sredine listopada, ako je pak vrieme povoljno nastavi se još u studenom. Prve i druge godine napuni se posuda svakoga mjeseca po jedan put, a drugom se plosnatom posudom smola izgrabi. 10.000 posuda daje 40—50 baČava surove smole, a svaka se izprazni po 6 puta. Godine 1879/80. dobilo se 17 i ´/a galona (794.500 hl.) terpentina i 1 i ´/a milijuna bačava krute smole u vriednosti od 33 i V2 mil. maraka U saveznim državama vadi se i tanin. U iztočnim krajevima znamenit je Quercus virens, u južnim uz nju Q. Prinos, u sjevernim krajevima Q. prinoides, u zapadnim Q. densiflora, koja je osobito izdašna, jer ima IG, S^/o tanina. Znamenite suTsuga Pattoniana i Ts. Mertensian a sa 15, 7, i 15 i 1% , pak Douglasije sa 13, 4"/o. Ima hrastova koji daju samo 4"/o tanina, kao Q. alba, tinctoria, macrocarpa, rubra i nigra. Sirup i šećer vade iz javora sladorovca i prvi kao izvrstan zamjenik meda troši se u Americi u velike. God. 1879/80. izvadili su u Saveznim državama 36 i ´/a milijuna šećera i 81.500 hl. sirupa U sjevernim je krajevima najprometnije mjesto Vermont, dočim mali New-Hampshire sam proizvodi na godinu 732.000 funta. U kasnu zimu, kada još snieg pokriva zemlju, a zrak je 1 sunce toplo, navrtaju javor u visini od 2—3 stope do 5 —15 cm. duboko, već prema tomu, kako je stablo debelo. Od bazgovine načine ciev i zataknu u deblo. Kad je dobro ljeto, daje jedno stablo 174 litre soka, a ovaj 10 funta šećera; popriečno daje 100 stabala na godinu 400 funta šećera. Sok se sabire svakoga jutra, lieva u velike, plosnata, željezne posude, gdje se ukuha u sirup ili u granulirani šećer. Stablo valja navrtati tek u 30 godini, odkada se može rabiti svake godine. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 522 — - Za papir i celulosu rabe u Americi mekanije vrste drva, naročito Pice a nigr a i nekoje topole, koje si industrijalci u šumama izbiraju sami. Znamenita je i trgovina plodova, a najnaznamenitiji je plod pecan-orah. od Carya olivaeformis, koja u Americi zamienjuje naš orah, akoprem se iz Europe uvaža u veliko^ Kaš je orah onu vrstu sa stola imućnijih već iztisnuo, jer je izdašniji i riedji. I plodovi od Carya alba i sulcata troše se u Americi, nu kako su debele lupine manja im je ciena. Plemeniti kesten (Castanea americana) vole Amerikanci, kao mi marone, te ga Talijani prodavaju i peku, kao i kod nas u Europi. Plodovi su manji i u šiljak iztegnuti i toga radi prodava se mnogo evropskog kestena. I kesten nosi u Americi plodove na svoj zator. Poraste li blizu ljudskih stanova, bude od njega prava nakaza, raste li u šumi, to mu ploda radi odbijaju graue sjekirom. U velike se troši od šumskih plodova Persimon, što raste na Diospjros virginiana eim od mraza gorki plovovi postanu sladki. Jedu se i plodovi od raznih borova, koje naročito vole Indijanci. U Kaliforniji troše plodove odPinus Parjana, P. osteosperma edulis, P. monophjlla i P. Sabiniana. Veliku množinu plodova pojedu svinje i blago, kao žir, bukvice, kesten, plodove od Hikory-a, Umbellularia i drugih u kojima ima puno škroba. Osim toga daje šuma čovjeku nastor, kamenje, crnicu, ziemlju, lišće, koru, granje itd., nu osobito je privrjeda u šumama Floride i na obalama južnim. Usljed velike vlage i topline razvija se po svržima i granama našemu gorovezu (Usnea barbata) nalična bi ina Tillandsia usneoides, koja bude nekoliko metara duga. Tu takozvanu vrstu »maha« sabiru u močvarnim krajevima za poplava i skidaju iz čamaca, bacaju u hrpe i puste da tu leži 10—12 mjeseci, dok prodje prirodnu maceraciju. U Neu-Orleansu, glavnom skladištu toga »maha«,, vade se iz biline vlakna i očiste. Ovako priiedjenim »mahom« |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 23 <-- 23 --> PDF |
- 523 pune se madracu i jastuci, ali ga valja pomješati dlakama. Godine 1879/80 prispjelo je na tržište u New-Orleansu 3600 svežanja toga »maha« u težini od 10 mil. funta, a u vrjed nosti od 1, 2 mil. maraka. Lov je u Americi slobodan, što Amerikanci iztiču ponosom i otac je osobito veseo, kada porasla sina daruje puškom, da se njome vježba, a vježba se na najkrasnijim ptičicama svieta, na sitnim kolibrićima u onaj čas, kad izliećuju iz cvieta. Poslije strielja zabave radi lose i bivole, pa se diči ako je u godinu dana postrieljao stotinu komada. Kako loši ostaju na mjestu, to se cielo junačtvo sastoje u tome, da od njih bude hrpa mrcine. Takovi lovci nisu brojni, ali su obični oni, koji kadkad nisu toliko visoki, koliko im je puška duga, iz koje ubijaju sve, što im dodje pod ruku. Lovci, kojima bijaše lov zanatom i koji življahu u šumama poput nomada, bivaju sve riedji. Ovi imaju najteže griehe, jer su požarom uništili ogromne šume, ali uništili u šumovitim krajevima i lov, jer što ne pogodi puška, to raztrgaju njihovi psi. Meso od divljači razrezali bi u komade pred kolibama ga sušili i siromašnomu svietu prodavali. Niti ova, ni buduća generacija neće uništiti lov u Saveznim državama. U ogromnim prašumama ima divljači još obilato, koja če se pod zaštitom brzo razmnožiti i puste krajeve opet napučiti, nu nije tako u blizini ljudskih stanova, gdje su šume svojim životom zamrle. Pošumljenje Krasa na svjetskoj izložbi u Parizu, Preveo R. E., kr. kot. Šumar. Pod tim naslovom donosi »Oesterreichische Forst- und Jagd-Zeitung« u svom broju 30. od o. g. kratak opis razvoja radnja oko pošumljivanja cislitavskog krasa, koga usljed svoje važnosti ovdje u prievodu donosimo. |