DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1900 str. 64 <-- 64 --> PDF |
— 500 — kod takovih udioničtvovati. Velika šumarska ekskurzija nije se ove godine kanila poduzeti, jer još nije bilo III. tečaja, za koji takovo veliko poučno putovanje pravu svrhu i vriednost ima; nu nakana je bilo poduzeti sa slušači II. godine omanje poučno putovanje u domovini, navlastito u naše kraške predjele, jer se slušači s karakterom ovih šuma u zagrebačkoj okolici upoznati ne mogu. Pošto je dozvola za to poučno putovanje stigla tekar pod konac semestra a tada istom i potrebita novčana svota doznačena, to se je moralo od ovog poučnog putovanja odustati i isto odgoditi. Ovo će se poučno putovanje preduzeti s toga, mjesto koncem ove, početkom buduće školske godine, naime u mjesecu listopadu ove jeseni, a s osobitim obzirom na pomladjivanje naših kraških goljetih, tog gotovo najvažnijeg pitanja našega šumarstva. Ugarski gospodarski radnici u Njemačkoj. Pod ovim naslovom nalazimo u „Fricks Rundschau" viest, da je gospodarsko družtvo za poranjsku Hesku učinilo ove godine pokus sa gospodarstvenimi radnici iz južne Ugarske. Ovaj se pokus smatra vrlo uspjelim, jer su ondje s timi radnici u velike zadovoljni, pa sada kane čitave obitelji tamo trajno naseliti. Sluge dobivaju godišnju plaću od 220—280 maraka a djevojke 150—1C)0 maraka. Doista je čudnovata ova činjenica, da se ljudi iz riedko napučenih predjela sele u tako gusto napučene predjele kao što je Njemačka u obće, navlastito pako predjeli uz Rajnu, nu silni razvitak njemačke industrije zadnjih godina potrebuje toliku množinu radnih sila, da su domaći gospodarski radnici potražili rada kod industrije, gdje je zaslužba mnogo bolja., pa je za gospodare pitanje o gospodarskim radnicima postalo pravim kalamitetom. Za proizvodnju žigica rabi se smrekovina, borovina, topolovina, lipovina i brezovina, nu od svega drveća najvole tvorničari jasikovinu (Populus tremula) i to za proizvodju švedskih žigica, i to zbog toga, jer najbolje prima parafin u koj se glavice namaču a uz to je to drvo liepe biele boje i vanredno se dobro kalati dade. Drvo, koje se za proizvodju žigica rabi, ne smije imati uraslih grana, a već su trupčići od 20 cm. u promjeru za to sposobni, nu najvole trupčiće od 40 cm. duljine i 25— 60 cm. debljine. Ove dimenzije polučuje jasika već prama stojbini za 25—60 godina. U samoj Njemačkoj veli „Frieks Rundschau" kupuju ove tvornice svake godine oko 130—140 tisuća m´´ jasikovine iz Rusije. Nu kako uslied rastuće industrije i u Rusiji se domaći konzum toga drva diže, a i toga drva tamo sve manje ima, doći će vrieme, gdje će se to drvo mnogo tražiti i dobro plaćati, pa upućujemo na tu okolnost naše šumoposjednike, koji bi još mogli liepu korist od tog drva danas sutra imati. Uredjuje Ivan PartaS,prof. šum. akademije u Zagrebu, Tiskara C. AIbrecht (J. Wittasek.) |