DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1900 str. 63 <-- 63 --> PDF |
— 499 — jedan šumski vrt za uzgoj potrebitih sadjenica, kako bi se goli griz rieSkoga teritorija što prije ozelenio. Pošto je kod zagradnje bujica odma h uspjeh polučen, čime je zadnja radnja oko zagradjivanja dovršena, to nije ni čudo da ima vanredno mnogo molba, kojimi se sve opet nova zagradjivanja mole, nu žalibože što interesenti ne mogu van samo malene doprinose obećati, pa tako se i te radnje ne mogu u onom obsegu izvadjati, da se svim opravdanim molbama udovolji. Nu svakako ove su mnogobrojne molbe dokazom, koli je nuždan bio zakon o uredjenju bujica, kao što i samo uredjenje bujičarske službe u nas. Najveća trornica žigica na STietu. Pod ovim naslovom piše „Agramer Llojd" o tvornici žigica u Tidaholmu u Švedskoj, koji je gradić tako rekuć lih velika tvornica žigica. Proizvodi se ondje svakog dana 200 milijuna komada žigica, po tom u jednoj godini do 73 milijarde. Godimice potroši se za proizvodnju žigica u Tidaholmu do 20 tisuća m* drva 124 tisuće klgr. fosfora i do 18 tisuća kelja. To su doista ogromni brojevi. Zbog uredjenja odnošaja šumovlastnika (drvotržaea) i šumskih radnika, dao je izraditi preuzv. g. kr. ug. ministar za poljodjelstvo Daranv obsežnu zakonsku osnovu, koju je priobćio list „der ungarische Holzhandler*. Ova zakonska osnova važna je zbog toga, jer do sele nije bilo pravih propisa, koji bi ovaj odnošaj točno precizirali bili, pa su se stoga i mnoge tužbe koli od strane radnika a još više od strane šumoposjednika i drvotržaea dizale, i zahtjevalo se, da se taj odnošaj već jednoć valjano uredi. OTOgodišnji urod žira i šiške nije — kako sa više strana čujemo — osobit, navlastito da stari hrastici nisu osobito žirorodni, već da se je nešto boljem urodu nadati u sastojinama srednje dobe. Spominjemo to zbog toga, jer, kako je obće poznato, žirovina ima za naše krajeve veliku narodno-gospodarstvenu važnost, pa bi se navlastito obilnom žirovinom moglo naše — zadnjih godina svinjskom pošasti mnogo stradalo — svinjogojstvo znatno unapriediti. Kr. šumarska akademija zagrebačka obstoji sada skoro dvie godine. Buduće školske god. 1900./901. otvoriti će se i III. tečaj, pa tako će ona biti podpuna. Pošto je imenovana i druga učiteljska sila za šumar stvo, ima se samo još popuniti docentura za zakonoslovje. U ljetnom semestru škol. god, 1899.´900. bilo je u^pisano u II. semestar 11, a u IV. semestar 18. slušača šumarstva; od potonjih bila su dvojica vanredni slušači, svi ostali redoviti. Sa slušači II. tečaja obdržavala se je desetdnevna vježba geodetička u Maksimiru kraj Zagreba, gdje je terrain za takove vježbe vrlo zgodan, a ujedno nisu te vježbe zbog blizine grada sa velikim troškom skopčane, pa je s toga i svakomu slušaču moguće |