DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1900 str. 61 <-- 61 --> PDF |
— 497 — pako konjari priobćiše, da su gledali noćju takova seobu poslije Sesveta više puta. Ta bi mišja pruga znala biti duga po 50 metara, a široka po 20 metara, kako je jedan od njih uvjeravao, te su se tako držali na okupu, da su u vatru srtali, a vidilo se i na licu mjesta mnogo oprženih miševa, koji, napredujući svojim pravcem, ne htjedoše, da obadju- vatru. Svaki put se našlo i neobično mnogo sovurina, slijedećih uz hučkanje te mišje seobe, valjda da se počaste obilnim plijenom. Uz takove seobe miševa nije čudo, što se je i po f´eričanskim poljima najednoč pojavilo toliko miševa, da jih je mogao jedan dječak idući za plugom, u jedan dan ubiti preko 200. Rupa ima toliko, da je sva zemlja podrovana. a kad po njoj hodaš, propadaju ti noge. kano da stupaš po samom pijesku. Vlastelinstvo truje miševe tako, da pravi od kukuruznog brašna i fosfora kašu, u koju radnik umače raženu slamu, izrezanu na 20 cm., a tad ovu slamu tura u jame, što ih nadje otvorenima. Prije, nego li će trovilo podmetati, valja sve jame budi valjem povaljati, budi nogom pričepiti, a istom drugi dan metati otrov u one jame, što se nadju otvo rene, jer je to znak, da su još naseljene miševima. Miš, ako i ne bi htjeo jesti otrova sa slame, mora kraj nje proći, te se tom zgodom pokvasi, a kako je miš čista životinja, odma će uzeti lizati mokru dlaku i ovako se otrovati. Vele, da je to sredstvo proti miševima najuspješnije, te da nije skupo, jer se dobije 1 klg. fosfora po 50 novč. u ljekarni. „Vjestnili županije viroviticlce^´. Radnje oko uređjenja bujicž u lidko-krbavskoj 1 modruškoriečkoj županiji u g. 1899. U obih ovih županijah ima više bujica (Wildbache), koje dotičnim krajevima znatnu štetu nanašaju, s toga je vis. kr. zemalj. vlada po svojem bujičarskom osoblju zadnjih godina pristupila k radnjami oko zagradjivanja istih. Kako iz izvješća dotičnih kr. žup. šum. nadzornika razabiremo, pristupilo se je u području županije ličko-krbavske k zagradnji bujice i to oko Brušana u kotaru gospićkom, u Zrmanji oko Ričice i Stikade u kotaru gračačkom i u području rieke Une u kotaru dolj. lapačkom. Polag uputa vel. g. odsječ. savjetnika P. Zikmundowskoga počeo je ovim radnjarha kod Brušana kr. kot. šumar g. S. Gulin, a oko rieke Une te Ričice i Štikade kr. zem. šum. nadzornik g. S. Petrović, pomagao mu prije spomenuti kr. kot. šumar i dodieljeni mu kr. šum. vježbenik g. L. Haueise. G. 1899. dozvoljen je za prve (oko Brušana) kredit od 2000 kruna a za radnje potonje kredit od ,´58000 kruna. Do konca g. 1899. uredjeni su bujični potoci u području obćine Srb: potok Ešanovac i Jošivica, te vododerine oko Neteke, osim toga sazidan je najpotrebitiji prezid u potoku Dabašnici. — U području rieke Zrmanje uredjene su: Brkić jaruga, ćuk, Martinović i Kovačević jaruga, nadalje Vračarevac i Gudurski potok |