DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1900 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 474 — Rov ili žiropaša iznaša dakle 7´37o vriednosti žirovine ili 0"27 hl. vriednosti raži. Njena novčana vriednost izračuna se uz cienu 1 hl. raži sa 8 K. a 1 kg. masti sa 1 K. 20 f., kako sliedi : 0-27 hl. raži ^ 8 K . . . = 2-16 K. 15-6 kg. masti a 1 K. 20 f. = 18-72 K. Ukupno ^ i(V88"lL Ad 3. Kako je jur napomenuto iznaša gubitak svinja ili njihove kupovne vriednosti 9%. Ad 4. Dobra šuma žirovnjača treba, da je dovoljnog obrasta, da svinje ne mogu mnogo trčati, mora da ima dosta vode, da si svinje mogu žedju ugasiti, jer ih žir vrlo pali, osim toga nuždno je, da ima i mlaka, gdje se svinje kaljužati mogu. Cim šumi ta svojstva u vedoj mjeri manjkaju, tim je vriednost žirovine manja. Svinje tad moraju više trčati, dok hrane nadju, moraju se često i daleko na vodu tjerati, što sve prouzročuje da svinje obole i ugibaju. Usljed toga pada vriednost žirovine, zakupnik je ne može podpuno da izcrpi, pak se stoga ne može od njega niti zahtjevati, da za nju dade podpunu odštetu. Bilježke iz starih gospodarskih knjiga počam od g. 1834. pokazivale su u prihodu od žirovine razlike izmedju 25—45% ili prosječno godimice SS´S´/o- Vrieme upliva na žirovinu prema sliededem: 1. Kišovito vrieme. Krmci su proti kiši vrlo osjetljivi, manje žderu, a i rado obole. Osim toga žir postane doskora truh, izgubi hranivost, a i svinje ga onda nerado žderu. 2. Toplo vrieme. Svinje, koje su ved usljed žira upaljene, ne vole vanjsku toplinu. Ove stanu tada manje žderati, a i još više ugibaju. 3. Ran i snieg. Snieg djeluje uviek nepovoljno, a i često puta je uzrokom, da se žirenje u obće obustaviti mora. Napred spomenuti izvori izkazuju manjak na žirovini usljed trajne kiše i vrućine ili ranog sniega sa 8—167o ili popriečno za sve godine sa 12-4"/o- Pri tom odpada na snieg 64Vo slu |