DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1900 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 471 —


komadi uginu skoro beziznimno, isto tako pod konac žirenja
ugibaju boležljive ili predebele svinje. Ovo je ugibanje vrlo
različito, nu može se popriečno uzeti sa 97o


Nakon dovršenog žirenja zaklane svinje imale su bez razlike
meso debelih vlakanaca, nješto preraslo i smedje crvene
boje. Masti je bilo najviše na vratu i hrbtu i u ponajviše slučajevah
nalazilo se je u slanini krpica od mesa. Mast je prilično
čvrsta, bielo siva, odsjeva plavkasto i vrlo štrca, kad
se topi.


Mast od bukvice razlikuje se od žirovne masti poglavito
po svojoj čvrstoći. Od bukvice je mast, kad ohladi, više uljena
i mekana; izgleda kao mast od guske, samo što je sivo-biela
i tamnija (bleiartig).


Masti je bilo prosječno:


1. Kod žirenja hrastovim žirom.
I. razred od 100 klg. očišćenog svinjčeta 40 klg. masti
II. » » » » » » 36 » »
III. » » » » » » . 28 »


2. Kod žirenja bukvicom.
II, razred od 100 klg. očišćenog svinjčeta 34*5 klgr. masti


III. >> » » » » » 26´75 » »
Pri tom nije uzet obzir na rov, jer se vriednost ovoga
neda izravno ustanoviti. Da se ipak upliv rova na žirenje ustanoviti
može, učinjen je sliedeći pokus.


Uzelo se je 12 komada srednjih krmaka, te ove zatvorilo
pod vedrim nebom u pleterom ogradjeni prostor. Od tih 12
hranjeno je 6 sa žirom, a 6 sa bukvicom, vode im je dano,
koliko su htjeli, samo rovati nisu mogli.


Rezultat hranjenja bio je sliedeći:


I. nedelja po 7 dana 128-3 1. žira ili 137-7 1. bukvice
II. » » 7 » 83-3 » » » 104-9 » »
III. » » 7 » 93-4 » » » 122-2 » »
IV.
» » 7 » 98-6 » » » 111-0 » »
35