DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1900 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 469 vlažno, duboko i rahle ; voda blizu i dovoljno; visina ne preko 350 m. nad morem. II. razred- Položaj srednji, obronci, doline ili ravnice sa poglavito jugoiztočnim i zapadnim smjerom; obrast 05—0´7 ; tlo manje humosno, nješto kamenito, težje se ruje; voda samo ovdje ondje; visina izmedju 350 m. i 600 m. III. razred. Položaj nepovoljan: strmi obronci, glavice i t. d. sa mršavim, kamenitim i suhim tlom, koje se ili neda i samo vrlo slabo rovati; obrast bez upliva; voda daleko, te se moraju svinje na vodu daleko tjerati; visina iznad 600 m. 2. Ovi razredi bili su omedjašeni, te su svinje žirene u svakom predielu posebice, a u svakom čoporu bio je stanoviti broj svinja izabran, obilježen i točnoj pazki i t. d. podvrgnut. 3. Pokusi su pravljeni za vrieme glavne žiroviue, t. j . od 15. listopada do 24. prosinca, što čini 66 dana. Rezultat opažanja bio je sliedeći: Čopo r 1., razred I., žir, 5 svinja, težina nakon žirenja 1-90 od težine svinjčeta na početku žirenja, potreba 3510 litara žira. Čopor 2., razrred II., žir 5 svinja, težina nakon žirenja 1-85 od prvobitne težine, potreba 4260´5 1. žira. Čopor 3. razred III., žir, 5 svinja, težina nakon žirenja 1´80 od prvobitne težine, potreba 4530"5 1. žira. Čopor 4. razred II., bukvica, 5 svinja, težina nakon žirenja 1´75 prvobitne težine, potreba 5646*5 1. bukvice. čopor 5. razred III., bukvica, 5 svinja, težina nakon žirenja 1"73 prvobitne težine, potreba 5494 1. bukvice. Kako su prosjekom svinje uzimale žir i bukvicu, pokazuje nam sliedeća skrižaljka: (Na strani 470.) Ako uzmemo hranivost žira sa 0*4, a bukvice sa 0*44 naprama istoj težini raži, tad se odnosi 1 hl. raži prama 1 hl. žira, kao 1: 2´2, a kod bukvice kao 1; 2-4. Prema tomu vriedi 818"4 1. žira, što ga je jedno svinjče prosječno u 66 dana požderalo 375 1. raži, a 917-4 1. bukvice (66 X 113-9) 366 litara raži. |