DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1900 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 466 —


Cim dalje od sjedišta kotara, tim manje je naći t. z. štednjaka,
koja bi se udesba zakonom provesti imala, i to jednostavno,
naime da bi samo onaj pravoužitnik od sada dobivao
ogrevnog drveta, koji si štednjake sagradi, a 2 željezne ploče za
par filira može svatko smodi. (Nije to baš tako jeftino. Ur.).


A što bi pojedini gradjanin iz kojeg velegrada rekao kad
vidi, kako naš pravoužitnik pod kotao vode odma cielu debelu
cjepanicu baca ?!


Pogledamo li u najmanju kolibicu ovdje naseljenog Moravca,
Madjara ili Ceha, koji jedva 2 rali zemljišta posjeduje,
to ćemo svagdje u takovoj kući nedvojbeno naći štednjak, a
vlastnik je znatno siromašniji nego susjedni mu pravoužitnik,
koji n. pr. 10 rali zemljišta a k tomu još inog pokretnog
imetka posjeduje.


Obzirom na sve do sele navedeno konačno bi ponovno
uztvrditi mogli:
Da se šumske štete u bivšoj Vojnoj Krajini


-— ka o ni drugdj e — sasvi m prepriečit i ne mogu,
numog u se one umanjiti , dapač e razn i mi shod -
nim i mjeram i znatn o umanjiti .


Šumska žirovina i žiropaša (rov).


u časopisu od g. 1895., što ga izdaje kranjsko-primorsko
šumarsko družtvo. nalazimo iz pera nadšumara Pavla Stogera
vrlo zanimiv članak o žirovini i žiropaši, pisan na temelju
vlastitih opažaja i stečenog izkustva tako, da se nadamo štovanim
čitaocima ovoga lista ugoditi, ako donesemo bitni dio
upitnoga članka u prevodu, tim više, što je žirovina i u naših
hrastovih i bukovih šumah jedan od najznatnijih nuzužitaka.


Literatura.


1. E. F. Hartig , Anweisung zur Anfertigung von Wirtschaftspliinen
str. 35.
2. G. L. Hartig , Conversation8lexikon 1836, str. 546.


ŠUMARSKI LIST 8/1900 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 467 —


3. Hennert , Anleitung zur Taxation, 2 Art. §. 115.
4. Hundeshagen, Encjklopadie, svez. 2. str. 235.
5. Konig , Forstbenutzung 1851. str. 232.
6. Pfeil , Kritische Blatter, svez. 12. str. 169; svez. 20.
str. 7; svez. 23. str. 211; svez. 31. str. 79.
7. Pfeil , Forstliches Verhalten der deutschen Waldbaume,
str. 66.
8. Pfeil , Waldservitute 1854. str. 202.
9. Sachsisclie technische Instruction flir Okonomie-Comissarien
§. 183.
10. Frankfurter technische Instruction fiir Okonomie-Comissarien
§. 112.
11. Berhner technische Instruction fiir Okomie-Comissarien
§§. 73. —116.
12. Breslauer technische Instruction fiir Okonomie-Comissarien
§§. 302.—308.
13. AUg. Forst- u. Jagdzeitung 1860 str. 314, 341; od
g. 1884. 253.
14. Bau r Monatschrift 1877, članak od Behlinga.
15. Burckhart, Aus dem Walde, svez. 9. str. 39.
16. Osterreichische Vierteljahressehrift, Autor?
I. Uvod.
Zirovinom zovemo uživanje ploda od drveća u šumah listačah,
kojemu je svrha, da užirene svinje ne samo prehrani,
nego da ih i u stanovitom vremenu utovi.


Od vrstih drveća dolaze pri tom u obzir hrast i bukva
(kod nas jošte i pitomi kesten).
Žirovinu razlikujemo kao pravu žirovinu i kao žiropašu
ili rov.
Prava žirovina sastoji se iz opadavšeg žira i bukvice i
divljeg voća.
Žiropašu ili rov daju u tlu se nahodeći crvi, korenje,
glive i t. d.




ŠUMARSKI LIST 8/1900 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 468 —


Različita stojbina, doba sastojiue, obrast šume, pokrov
tla, množina ploda kao i obilnost vode, uplivaju različito na
vrstnoću šumske žiroviue.


Hranivost žira jednaka je 0"40, a ona bukvice 0´44 liranivosti
raži. Plod šumskoga drveča ne jedu svinje jednako rado.
Najvole žir od hrasta lužnjaka, zatim od kitnjaka, onda od
inih vrsti hrasta, a zatim tek od bukve.


U mješovitih bukovih i hrastovih sastojinah, ne diraju
svinje tako dugo bukvice, dok ima dovoljno žira; tek kada
ovoga ponestane, pritjera svinje glad da i bukvicu žderu.


U takovih sastojinah ne smije se mnogo svinja pustiti u
žir, jer tu lako nastane zastoj u žirenju, usljed česa i vriednost
žirovine pada. Taj zastoj u žirenju nastane tako, da si svinje
na oštrim bridovima bukvice gubicu ozlede. Ove ozlede zarašćuju
polagano. Usljed toga uzimlje svinjče težje hranu, pak
se i slaganje slanine prekida.


Kao količinu žira, koja je za jedno svinjče srednje veličine
dnevno potrebita navodi:
Burgsdorf . . . . . . . 8´3 1. žira ili — 1. bukvice
Hartig 5´4 1. žira ili 9*0 1. bukvice
Kretschner 22"0 1. žira ili — 1. bukvice
Osterr. Vierteljahresschrift . 11"5 1. žira ili 14-5 1. bukvice
Berliner technische Instruction — 1. žira ili 11*0 1. bukvice
Breslauertechnischelnstruction S´S 1. žira ili 14-0 1. bukvice
Frankfurtertehnische Instruktion 8"5 1. žira ili 10´3 1. bukvice


ili prosječno 10 6 1. žira ili 11"7 1. bukvice
Ove različite množine žira, što ih pojedini autori navadjaju,
zadaju nam i nehotice pitanje: a koliko je u istinu žira
za jedno svinjče dnevno od potrebe ?
Da se u tom pravcu njesto pozitivna postigne, učinjeni
su sliedeči pokusi:


1. Obzirom na stojbinu šume i t. d. razdieljena je ciela
površina u više bonitetnih razreda, i to :
I. razred. Povoljan položaj, kao: blago spušteni obronci,
doline, uvale i ravnice; položaj južni; obrast 0"3—0´6; tlo


ŠUMARSKI LIST 8/1900 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 469 vlažno,
duboko i rahle ; voda blizu i dovoljno; visina ne preko
350 m. nad morem.


II. razred- Položaj srednji, obronci, doline ili ravnice sa
poglavito jugoiztočnim i zapadnim smjerom; obrast 05—0´7 ;
tlo manje humosno, nješto kamenito, težje se ruje; voda samo
ovdje ondje; visina izmedju 350 m. i 600 m.
III. razred. Položaj nepovoljan: strmi obronci, glavice
i t. d. sa mršavim, kamenitim i suhim tlom, koje se ili neda
i samo vrlo slabo rovati; obrast bez upliva; voda daleko, te
se moraju svinje na vodu daleko tjerati; visina iznad 600 m.
2. Ovi razredi bili su omedjašeni, te su svinje žirene u
svakom predielu posebice, a u svakom čoporu bio je stanoviti
broj svinja izabran, obilježen i točnoj pazki i t. d. podvrgnut.
3. Pokusi su pravljeni za vrieme glavne žiroviue, t. j . od
15.
listopada do 24. prosinca, što čini 66 dana.
Rezultat opažanja bio je sliedeći:
Čopo r 1., razred I., žir, 5 svinja, težina nakon žirenja
1-90 od težine svinjčeta na početku žirenja, potreba 3510 litara
žira.
Čopor 2., razrred II., žir 5 svinja, težina nakon žirenja
1-85 od prvobitne težine, potreba 4260´5 1. žira.
Čopor 3. razred III., žir, 5 svinja, težina nakon žirenja
1´80 od prvobitne težine, potreba 4530"5 1. žira.
Čopor 4. razred II., bukvica, 5 svinja, težina nakon
žirenja 1´75 prvobitne težine, potreba 5646*5 1. bukvice.
čopor 5. razred III., bukvica, 5 svinja, težina nakon
žirenja 1"73 prvobitne težine, potreba 5494 1. bukvice.
Kako su prosjekom svinje uzimale žir i bukvicu, pokazuje
nam sliedeća skrižaljka: (Na strani 470.)


Ako uzmemo hranivost žira sa 0*4, a bukvice sa 0*44 naprama
istoj težini raži, tad se odnosi 1 hl. raži prama 1 hl.
žira, kao 1: 2´2, a kod bukvice kao 1; 2-4. Prema tomu vriedi
818"4 1. žira, što ga je jedno svinjče prosječno u 66 dana
požderalo 375 1. raži, a 917-4 1. bukvice (66 X 113-9) 366 litara
raži.




ŠUMARSKI LIST 8/1900 str. 34     <-- 34 -->        PDF

~ 470


žira bukvice
bonitet


Opazka


I. II. III. II. III.
C3


a
CD litara


CS


I.
II.
III.
IV.
7
7
7
7
109-6
71-1
79-5
83-0
133-8
88-1
98-5
103-2
139-8
94-1
104-6
109-2
118-4
91-5
105-8
97-1
141-7
108-1
126-0
1151
Bukvice I. razreda nije bilo.
Ku iznositi će za taj razred
740— 750 1 ili prosječno na dan
113 1.
V. 7 81-6 100-0 1060 101-0 120-0 Prema tomu iznosio bi kod
VI
VII.
VIII.
7
7
7
74-6
63-4
59 2
92-6
78-8
74-1
98-6
84-8
80-1
98-2
95-4
92-1
116-5
113-0
108 8
bukvice prosjektete 13-9 1,
za sve boniIX.
10 80-0 83-0 89-0 129-8 149-6
Okupno 66 702-0 852-1 9061 929-3 1098 8


Prosječno
Da dan 10-6 12-9 13-7 140 16-6


Prosječno za
sve b onitete 12-4 1 5-3


Za vrieme žirenja svinja moglo se je sliedeće opaziti:


1. Sve svinje žderu prvih dana vrlo lakomo, izgledaju nadute,
trpe mnogo na nutarnjoj vrućini, loču mnogo vode i
dišu težko. Zatim lakomost popušta, a svinje leže po čitave
sate u blatu. Ako ne ima blata, izruju si one u zemlji ležaj,
da se tu ohlade.
2. U drugoj nedjelji žderu svinje malo, izgledju umorne i
liene, loču mnogo vode i ne rado ostavljaju svoj ležaj.
3. Pri koncu treče nedjelje već su se svinje priučile na
promienjeni način života, žderanje biva redovito, blato redje
potražuju, vode manje loču, te traže vise mira.
4. U petoj nedjelji opaža se, da se svinje debljaju. Debljanje
postepeno napreduje, izuzev u slučaju, da u žirenju
nastanu kakove neprilike. Svinje mnogo leže, a malo vode loču.
5. U prvih 14 dana parne najviše svinja i to više kod
žirenja bukvicom, nego kod žirenja hrastovim žirom. Slabiji


ŠUMARSKI LIST 8/1900 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 471 —


komadi uginu skoro beziznimno, isto tako pod konac žirenja
ugibaju boležljive ili predebele svinje. Ovo je ugibanje vrlo
različito, nu može se popriečno uzeti sa 97o


Nakon dovršenog žirenja zaklane svinje imale su bez razlike
meso debelih vlakanaca, nješto preraslo i smedje crvene
boje. Masti je bilo najviše na vratu i hrbtu i u ponajviše slučajevah
nalazilo se je u slanini krpica od mesa. Mast je prilično
čvrsta, bielo siva, odsjeva plavkasto i vrlo štrca, kad
se topi.


Mast od bukvice razlikuje se od žirovne masti poglavito
po svojoj čvrstoći. Od bukvice je mast, kad ohladi, više uljena
i mekana; izgleda kao mast od guske, samo što je sivo-biela
i tamnija (bleiartig).


Masti je bilo prosječno:


1. Kod žirenja hrastovim žirom.
I. razred od 100 klg. očišćenog svinjčeta 40 klg. masti
II. » » » » » » 36 » »
III. » » » » » » . 28 »


2. Kod žirenja bukvicom.
II, razred od 100 klg. očišćenog svinjčeta 34*5 klgr. masti


III. >> » » » » » 26´75 » »
Pri tom nije uzet obzir na rov, jer se vriednost ovoga
neda izravno ustanoviti. Da se ipak upliv rova na žirenje ustanoviti
može, učinjen je sliedeći pokus.


Uzelo se je 12 komada srednjih krmaka, te ove zatvorilo
pod vedrim nebom u pleterom ogradjeni prostor. Od tih 12
hranjeno je 6 sa žirom, a 6 sa bukvicom, vode im je dano,
koliko su htjeli, samo rovati nisu mogli.


Rezultat hranjenja bio je sliedeći:


I. nedelja po 7 dana 128-3 1. žira ili 137-7 1. bukvice
II. » » 7 » 83-3 » » » 104-9 » »
III. » » 7 » 93-4 » » » 122-2 » »
IV.
» » 7 » 98-6 » » » 111-0 » »
35


ŠUMARSKI LIST 8/1900 str. 36     <-- 36 -->        PDF

472 —
V. nedelja po 7 dana 95´1 1. žira ili 116´3 1. bukvice
VI. » » 7 » 87-6 » » » 112-9 » »
VII. » » 7 » 73-7 » » » 109-1 »
VIII. » » 7 » 69-3 » » » 104-8 »
IX. » » 10 » 75-8 ^ > * 143-1 »


Ukupno 66 dana 805-5 1. žira ili 1061-4 1. bukvice
što čini prosječno na dan 12-2 1. žira ili 16-1 1. bukvice.
U vriednosti raži izraženo odgovara to kod žira 366 1.,
a kod bukvice 425 1. raži.


Svinje, koje su hranjene sa žirom, dale su zaklane na
100 kg. čiste težine samo 16 kg. masti, premda su bile za
1-9 težje, nego prije zatvora Meso je ponajviše zrnato preraslo,
dugih vlakanaca sa čvrstom slaninom. Mast je prilično čvrsta,
žućkasto biela sa plavkastim bljeskom.


Svinje, koje su hranjene bukvicom, dale su meso debelih
vlakanaca, posve ništa ili samo malo preraslo sa mekanom
slaninom. Mast je mekana, siva i tamna. Svinje su postale
težje zu 1-8 težine prije zatvora, a dale su zaklane na 100 kg.
težine 21 kg. masti.


Za vrieme tovljenja pokazale su svinje isto držanje kao i
one u šumi žirene.
Žira i bukvice više su žderale, ali su manje masti dale,
dočim je ukupna težina nakon tovljenja malo različna.


Iz toga se vidi, da je žirenje krmaka u šumi, gdje imaju
uz žir još i rov, za tovljenje mnogo povoljnije, te da podpuno
odgovara tovljenju svinja u štali sa zrnom i korenjem.


Svinje trebaju tim više žira, čim mogu manje rovati, nu
tim se podjedno umanjuje i proizvodnja masti.
To protumačuje i ljubav seljaka za žirenje krmaka u
šumi tim više, što je tu i njega manja.
Podavanje 10—15 g. soli svinjama nedeljno znatno pomaže
tovljenje.
Glavno žirenje počima obćenito polovicom listopada i
svršava se oko Božića.
Posije toga puštaju se u žirovinu, koju njeki pisci navode
sa 16 nedelja, samo one svinje, koje se žele jeftino preko zime




ŠUMARSKI LIST 8/1900 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 473 —


prehraniti. Svinje proizvode malo ili ništa masti, ali na težini
ne gube. Pošto obično malo žira nakon glavnog žirenja preostane,
a da bi se naknadno žirenje izplatilo, i jer se tada
moraju graditi zimski svinjci u šumi, a i svinjari vedu plaću
traže, to se naknadna žirovina često ne upotrebljuje.


Ako je šumar podjedno i lovac, to on rado ove ostanke
divljači prepušta.


Prema tomu, kako koje godine žir urodi, razlikujemo:
obilnu žirovinu, ako je od 10 stabala 8 urodilo; srednju žirovinu,
ako je od 10 stabala 4 urodilo; slabu žirovinu, ako su
od 10 stabala 2 urodila; ožiricu (vrlo slabu žirovinu), ako je
od 10 stabala 1 urodilo.


II. Prociena vrieđnosti žirovine.
Kod prociene vrieđnosti žirovine moramo paziti na sliedeće:


1. Koliko žira treba svinjče, dok se ugoji?
2. U kojem smjeru stoji rov prema žirenju i kakov on
upliv pri tom vrši?
3. Koji risico ima vlastnik svinjčeta, da mu ovo za vrieme
žirenja eventualno ne ugine?
4. Kako djeluju položaj šume, gdje se žiri i vrieme na
uspjeh žirenja?
Ad 1. Za vrieme glavnog žirenja uzimlje:
Burgsdorf 2´5 hl. vrieđnosti raži
Hartig 1"6 » » »
Kretschner 6´6 » » »
Franfurter technische Instruktion . . 2´6 » » *
Breslauer technische Instruktion . . 2*5 » » »
Berliner technische Instruktion . . 2*9 » » »
Osterr. Vierteljahresschrift ... . 3 4 » » »


prosječno . . 3 2 hl. vrieđnosti raži.
Naši pokusi dali su kod žira 3-71 hl., a kod bukvice
3´86 hl. vrieđnosti raži, uključiv pri tom i rov.


Ad 2. _Kod pomanjkanja rova nuždno je za tovljenje po
komadu 3 9 7 hl. vrieđnosti raži, a manjak na proizvodnji masti
iznosi 15-67o. *




ŠUMARSKI LIST 8/1900 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 474 —


Rov ili žiropaša iznaša dakle 7´37o vriednosti žirovine ili
0"27 hl. vriednosti raži. Njena novčana vriednost izračuna se
uz cienu 1 hl. raži sa 8 K. a 1 kg. masti sa 1 K. 20 f.,
kako sliedi :


0-27 hl. raži ^ 8 K . . . = 2-16 K.


15-6 kg. masti a 1 K. 20 f. = 18-72 K.


Ukupno ^ i(V88"lL


Ad 3. Kako je jur napomenuto iznaša gubitak svinja ili
njihove kupovne vriednosti 9%.


Ad 4. Dobra šuma žirovnjača treba, da je dovoljnog obrasta,
da svinje ne mogu mnogo trčati, mora da ima dosta
vode, da si svinje mogu žedju ugasiti, jer ih žir vrlo pali,
osim toga nuždno je, da ima i mlaka, gdje se svinje kaljužati
mogu. Cim šumi ta svojstva u vedoj mjeri manjkaju, tim je
vriednost žirovine manja. Svinje tad moraju više trčati, dok
hrane nadju, moraju se često i daleko na vodu tjerati, što sve
prouzročuje da svinje obole i ugibaju.


Usljed toga pada vriednost žirovine, zakupnik je ne može
podpuno da izcrpi, pak se stoga ne može od njega niti zahtjevati,
da za nju dade podpunu odštetu.


Bilježke iz starih gospodarskih knjiga počam od g. 1834.
pokazivale su u prihodu od žirovine razlike izmedju 25—45%
ili prosječno godimice SS´S´/o-


Vrieme upliva na žirovinu prema sliededem:


1. Kišovito vrieme. Krmci su proti kiši vrlo osjetljivi,
manje žderu, a i rado obole. Osim toga žir postane doskora
truh, izgubi hranivost, a i svinje ga onda nerado žderu.
2. Toplo vrieme. Svinje, koje su ved usljed žira upaljene,
ne vole vanjsku toplinu. Ove stanu tada manje žderati,
a i još više ugibaju.
3. Ran i snieg. Snieg djeluje uviek nepovoljno, a i često
puta je uzrokom, da se žirenje u obće obustaviti mora.
Napred spomenuti izvori izkazuju manjak na žirovini usljed
trajne kiše i vrućine ili ranog sniega sa 8—167o ili popriečno
za sve godine sa 12-4"/o- Pri tom odpada na snieg 64Vo slu




ŠUMARSKI LIST 8/1900 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 475 —


čajeva, kišu 21%, vrućinu 15%. Doista dobre žirovne godine
bile su izmedju 68 samo 11.
Prema tomu bilo bi u 100 godina:
Dobrih žirovnih godina .. . , 16
Usljed ranog sniega skraćenih . . . 54
Usljed trajne kiše skraćenih . . . 18
Usljed trajne suše skraćenih . . 12
Dalnji gubitci na žirovnom prihodu jesu:


1. Izdatci za svinjare. Ti iznašaju kod 66 dnevne žirovine
1 K. 52 f. do 2 K. 84 f. ili prosječno po komadu 2 K. 18 f.
2. Izdatci za nabavu soli za cielo žirovno doba po komadu
1-29 klgr. a 28 f. -= 40 f.
3. 6´´/o kamati od prometne glavnice. t. j . kod srednjeg
krmka od 45-4 klgr. ^ 60 f. = 28 K. 24 f. X 6% = 1 K. 64 f.
Zirovna pristojba izračuna se prema tomu kako sliedi:
Prihodi
3—7 hl. vriednosti raži (žirovina) 29 K. 60 f.
20 K. 88 f.
Ukupno . 50 K. 48 f.
Izdatci
Ilisico 9% vriednosti srednjeg krmka
od 27 K. 24 f 2 K. 46 f.
U ime gubitka na žirovini 36´8"/o od
58 f.
U ime gubitka usljed nevremena 12´47o
26 f.
18 f.


Sol — K. 40 f.
6% kamati od prometne glavnice . 1 K. 64 f. 31 K. 52 f.
Ostaje čisto . 18 K. 96 f.
kao prosječna žirovna pristojba.


Kod žirenja jačih i slabijih krmada nastaju u žirovini razlike
do 30°/o iznad ili izpod normalne sr ednje žirovine pristojbe.




ŠUMARSKI LIST 8/1900 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 476 —


Ova iznaša najviše:


I. razred stare svinje . . 24 K. 64 f.
II. razred srednje svinje . 18 K. 96 f.
III. razred mlade svinje . . 13 K. 24 f.
Procieiia žirovine.


Procienom žirovine, t. j . ustanovljenu količine uroda žira
i bukvice, bavili su se već koncem 18. stoljeća, te nalazimo u
tadašnjih časopisih vrlo raznolike podatke o tom.


Nu tek početkom i sredinom 19. stoljeća činjeni su pokusi
na racionalnijoj podlozi, koje ćemo niže navesti.


Hennert, Anweisung zur Taxation, II. §. 115.


1 m^ hrastovine kod obilne žirovine i prilično riedkog
sklopa daje žira 8*22 L
1 m* ovršaka i kića 19-74 1.


E.
T. Hartig, Anweisung zur Austellung jahrlicher
Wirt8ch af tsplane 1826. str. 35.
100 svežanja (3´25 m´) kod obilne žirovine daju žira 100´51.


100 svežanja (4´25 m´´) kod obilne žirovine daju bukvice 251*2 1.


Breslauer tehnische Instruction.


1 ha 80 god. sastojine daje kod obilne žirovine žira 601 "7 — 646"8 L
1 » 80 » » » »srednje(72) » » 323´4 »
1 » 80 » » » » slabe(Va) » » 161-7 »


1 » 120» » » » obilne » » 1034-9 »
1 » 120» » » » srednje » » 653-3 »
Gubitak kroz divljač, ptice, miševe i t. d. po 1 ha 163-8 »
Izdatak za plaću i t. d 97-0 »
dakle prosječno kod srednje žirovine . . . 392´5 »


Allgemeine Forst- u. Jagdzeitung.


1 drvo u sklopljenoj visokoj šumi daje
žira 8-6—10-3 L




ŠUMARSKI LIST 8/1900 str. 41     <-- 41 -->        PDF

- 477 —
1 drvo osamce uzraslo, staro daje žira 431-2 1. i više
1 ha 8 — 100 god. sklopljene šume
daje žira 539—1078 » »
1 ha 80—100 god riedke šume daje
žira 1940´4 » »
1 ha šume izpod 60 god. daje žira . 215´6—431´2 »


» »


1 naramak kida sa 0´93 m* do 5 cm.
debelog daje žira 605´0—990-0


>> » »
100 snopova sa 4-25 m-´ daje žira . 1650 » » »
1 m´ ukupne drvne gromade u gustom
sklopu daje žira 8-2 » »
1 m´ ukupne drvne gromade u osamce
uzrasle daje žira ..... . 13-2
1 m-^ kića i granjevine u gustom
sklopu daje žira . . 8-2—12-3-16-5—20-6 » » »
1 m" kića i granjevine u osamce uzrasle
daje žira . . . . 65´2 » »
1 m´ kida 5—^15% ukupne jedrovine
izpod 8 cm. debljine daje žira . 63-4 » »


1 m´ klipovine 15—25% ukupne jedrovine
od 8—15 cm. debljine
daje žira 21-9—35-7


1 m^ ciepanica 61 —SO^/o ukupne jedrovine
preko 15 cm. debljine


» » »


daje žira 3 6—15*9
1 m´´ jedrovine u obde daje žira . . 2-3— 7*5


» » >
1 m´´jedrovine i kida pomješano daje´žira 2*0— 5-3 » » »
Gubitak kroz divljač, ptice, miševe i t. d. ´/s — V4 ukupne
količine.
Kritische Blatter.
1 m* drva kod pune žirovine daje žira 13 kg.
1 » » » » » » » 9-0 —9´7 kg.


Feistmantelove Waldb estandstafel´n, 2. izd str. 153.


1 ha kod pune žirovine daje žira 584 — 1166 kg.
1 » » » » » bukvice 389—777 kg.




ŠUMARSKI LIST 8/1900 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 478 —


Prema tomu može se prociena žirovine obaviti po površini,
po broju stabalja ili po drvnoj zalihe.


1. Prociena žirovine po površini.
Zirovina je tim veća, čim je obrast manji, te postizava
svoj maksimum kod obrasta od 0"4. Kod slabijeg obrasta od
0´4 smanjuje se zirovina prema manjkajucem broju i rodu stabala.


Ako označimo podpuni obrast i pumi žiro vinu sa 1-00,
tad iznaša u 80—140 god. sastojinah zirovina kod obrasta od
0-3 = 1-35; kod 0-6 == 1-59; kod 0-4 = 1-86; u još starijih
preko sastojina kod 0-8 = 1-3 ; kod 0-6 = 1-5 ; kod 0-4 = 1-75
podpune žirovine.


Prema tomu producira:


1 ha hrast ove Šume


80 -100 godišnje 101-140 godišnje Preko 140 godišnje


kod obrasta od


l´O 0-8 0-6 0-4 10 0-8 0-6 0-4 1-0 0-8 0-6 0-4


p
litara


obilna 547-2 638-8 870-2 1017-9 79G-9 1075-7 1267-1 1482-8 696-1 905-0 1044-2 1208-2


Kako je jur napred navedeno treba jedno srednje svinjče
na dan 12-´i 1. žira ili za vrieme ciele glavne žirovine 818´4 1.
Pošto je u gornjoj tabeli ved 237o odbijedno na gubitak
žira kroz divljač, ptice, miševe i t. d., to treba


1 s V i n j če za to vljenje


U 80 -100 g ´ođ. sastojini U 101-140 god sastojini U preko 140 god sastojini


kod obrasta od


10 0-8 0-6 0-4 1-0 08 0-6 04 1-0 0-8 0-6 0-4


hektara


1-49 1-28 0-94 0-8 1-02 0-76 0-64 0-55 1-18 0-90 0 77 0-67




ŠUMARSKI LIST 8/1900 str. 43     <-- 43 -->        PDF

— 479 —


Kod srednje, slabe ili vrlo slabe žirovine mora se u toj
skrižaljci naznačena površina uzeti 2, 4 ili 8 puta.


2. Prociena po broju stabala.
Razne vrsti stojbine donose sa sobom i vrlo različit broj
stabala na istoj površini. Stoga je ne samo vrlo težko, već i
nesigurno ustanoviti prosječni broj stabala za razni obrast.


Iztraživanje, koje smo preduzeli u 90—140 god. hrastovih
visokih šumah obuhvaćaju: Kranjsku, kotar Iludolfswerth
(Landstrase); Ugarsku, županijti Barcs i Njitra; Hrvatsku i
Slavoniju, županiju varaždinsku, zagrebačku, modruško-riečku
i požežku, te u Bosnoj Kozaru planinu. Maksimum sa 1385
stabala na ha nadjen je u Bozni u Kozari planini, a minimum
od 314 stabala na ha u županiji požežkoj. Neobaziruć se na
se na dobrotu stojbine i starost sastojina iznaša prosjek iz
86 pokusa 654 stabla po ha.


Pošto se kod pune žirovine uzimlje, da je od IO stabala
rodilo 8 stabala, to dolaze kod prociene u obzir samo 523 stabla.
U sklopljenoj visokoj šumi producira izključiv 237o gubitak,
prosjekom 1 stablo r4 0 1. žira, te se odnose pojedini obrasti
medjusobno kao 1 : 1´69 : 2´65 : 8"64, ako se prihod od
1-4 1. = 1-0 postavi.


Na 1 ha ima Od toga do1
stablo Jedno Jedno


1 ha pro


laze u obzir


stabala kod producira svinjčetreba svinjče treba


kodpodpune


ducira litara


obrasta žirovine litara stabala površine ha.


1-0 654 523 1-40 732-2 584 1-11
0´8 523 418 1-37 993-7 353 0-84
0-6 391 313 3-72 1166-3 220 0-70
0-4 261 209 6-50 1359-8 126 0-60


Proeiena po drvnoj gromadi.


Pošto 1 m´ jedrovine i kida pomiešano daje 2*0—6-3 1.
žira, t. j . prosječno 3´65 1., to se vrlo lahko izračuna urod žira
po postojećoj drvnoj zalihi.




ŠUMARSKI LIST 8/1900 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 480 —


Faistmentelove prihodne skrižaljke izkazuju za dobu od
120 god. prosječnu drvnu gromadu sa 446´0m´´´po 1 ha. Prema
tomu iznaša urod žira 892—2363 ili prosječno 1628 1., te se
mogu žiriti na 1 ha 1*09 — 2´9 ili prosječno 1"99 svinja.


Zirovinu pravo procieniti vrlo je težko, pri tom valja uvažiti
sve vladajuće prilike, a poglavito smetaju tomu sliedeće
okolnosti:


1. Urod jednoga stabla ovisi o žirovnoj godini, o stojbini
i o sklopu šume, te o vremenu. Osim toga rodi jedno te isto
stablo svake godine drugačije.
2. Prostim okom ne može se ustanoviti točno broj plodova,
jer su za vrieme prociene (kolovoz i rujan) još zeleni.
3. Ne može se kod prociene točno prosuditi da li je na
stablu nalazeći se plod zdrav ili pišljiv ili crvotočan.
4. Gubitak ploda usljed divljači, ptica, miševa i t. d. ne
da se ustanoviti.
5. Stoga valja kod prociene izpitati bilježke i uspjehe iz
prijašnjih godina, naročito obzirom na opetovanje žirovnih godinah,
kao i polučenu žirovnu pristojbu.
Rezultati pojedinih vrstih prociene ustanovljuju za jedno
srednje svinjče potrebu
po površini od 0*91 ha
po broju stabala od 0"81 ha
po drvnoj gromadi od 0*50 ha.
Prehodno, dok ne imamo sjegurnijih podataka o drvnom


prihodu za pojedine vrsti stojbine, biti će točnija prociena žirovine
po površini i po broju stabala od one po drvnoj gromadi.
ć.


Osobne viesti.


Inienoranja promaknuća i premještenja. Ban kraljevina Hrvatske,
Slavonije i Dalmacije obnašao je na temelju §. 7. zakona od 6. listopada
1894. kojim se preinačuju odnosno nadopunjuju neke ustanove