DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1900 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Br, 8. u ZAGREBU, 1. kolovoza 1900, Gocl.XXIV. Uvrstbina oglasa: za 1 straniou 16 K.; za ´/a straniee 8 K.; za Vs stranice 1 fil,; zaA straniee 4 K. — Za višeljratno uvrštenje primjerena popiistbina. 5 K. 20 00 fil ´ Pravno-povjestni podatci o lovu u Hrvatskoj. Priobćio: E. Laszowsky. Kako god daleko sižu natrag tragovi čovjeka u našoj domovini, dakle sve u dobu prehistoričku, koli neolitičku toli paleolitičku, nalazimo uz ove takodjer i trag, da se je već preliistorički Čovjek tuđe bavio lovom i da mu je to svakako moralo biti glavno zanimanje, koje ga je i hranilo. To nam svjedoče ostanci životinja (rogovi i kosti) koji su nadjeni uz ostale predmete, kojima se je služio čovjek onog doba. Nije samo čovjek lovio životinje, da se njihovim mesom hrani, ved je i zato, da si od njihovih kosti i rogovlja načini oružje. Iz roga i kosti pravio si je predhistorički čovjek razno oružje i ine sprave: sulice, strielice, igle. pak i nakite. Najobičnije nalazimo ovakove predmete načinjene od jelenova roga, što nam svjedoči, da jelen bio poglavitom i najtraženijom lovinom predhistoričkoga čovjeka. Prije dolazka Hrvata na jug, dok su Rimljani vladali svuda, starom Panonijom i Dalmacijom, vriedile su tuđe ustanove rimskoga prava, kojemu bijaše lov naČin sticanja vlastnosti. Dakle loviti je mogao svatko tko je uživao gradjansko rimsko pravo — dakle svatko tko je bio sposoban sticati pravo vlastnosti. Divljač bijaše »res nullius primi occupantis«. Kad su Hrvati naselili današnju svoju domovinu, bavili su se poput drugih suvremenih naroda i lovom, koji je bez dvojbe vrlo obilan bio. |