DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1900 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 465 —


kruha, pa bi svakako dobro bilo, da im se prilika pruža, da i
gorivo kupiti mogu, što je do sada samo u jednom šumskom
predjelu ovog šumskog kotara provedeno, kuda se ali radi udaljenosti
i zločestog izvoza nitko neda.


Budu li se i na drugom mjestu (srezovima) izlučili pojedini
odsjeci za prodaju goriva, tada de se po gotovo šumska
šteta umanjiti.


Ad VIII. Konačno upliva na šumsku štetu način, kojim
naši pravoužitnici svoje gorivo drvo upotrebljivaju.


Do sada još ne postoji paragraf, koji bi pravoužitnikom
odlučno branio, da on n. pr. iz njemu za gorivo doznačenog
bresta, bukvića i t. d. ne bi smio kakovu gredu ili što drugo izraditi.
Jedini §. 22. Nap. A) od g. 1881. propisuje, da takovo
drvo samo za sebe upotrebiti smije, nu potanje označenje u
tom paragrafu manjka.


U prozračnom sjeku se n. pr. pravoužitniku A doznačuje
30 brestiča, bukvića, grabića za gorivo,sa ukupuim kub. sadržajem
od 8 m´; on od toga upotrebi 4 m^ za gorivo a 4 m-´ za
gradju, posljedica toga biti će, da će si on manjak od 4 i više
m´, naročito u zimsko doba, šumskom štetom nadoknaditi.


A da bi n. pr. obstajao jedan paragraf, koji bi takove
samovlastne pretvorbe goriva u gradju strogo branio, ili da je
odredjeno, da se gorivo drvo bezuvjetno samo onda izvoziti
smije, kad je na 1 m. dugačke cepauice u šumi izradjeno, tada
bi se i šumska šteta umanjila.


Dalnji upliv, na štetu imade umnažanje domaćeg žiteljstva
pravoužitnika, doseljivanje stranih elemenata, te konačno način
palenja gorivog drva kod našeg pravoužitnika.


Prije recimo 20 godina bilo je u selu N. 30 pravoužitničkih
zadruga i isto toliko kuća sa cielim i ´/* selištnim posjedom,
koja su svaka svoje ognjište imale, a sada ih ima
60, što sa pripadnošću, od ´´^U—V4 a najviše ´A selišta, dočim
ima u selu jedva 3—4 kuće, koje pravo na cielo selište vrše.
Ognjišta su se daklem pomnožila, a s njima zajedno raste i
šumska šteta.