DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1900 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 464 — Najmanji šumski predjel od 16"20 kat. rali je upravo stvoren za poljsko gospodarstvo, jer ima dobri položaj, okružen naokolo naseljenici, a uz to sačinjava hrastovu doraslu sa stojinu. Da se taj šumski predjel pretvori u gospodarsko tlo, imala bi imovna obdina po rali godišnju zakupninu od naj manje 20 Kruna, prema tomu donosilo bi to tlo godišnju rentu od 320 K. 40 fll., koju šuma dati ne može. Ako bi se daklem u ovakvima slučajevima, gdje je to za imov. obdinu nedvojbeno od koristi, ovakovi neznatni koma dići šumskih predjelah u poljsko gospodarstvo pretvorile, tada bi se svakako i u dotičnim glavnim šumskim predjelima od nosnog sreza šteta sve više i više umanjila, jer bi svaki šumo štetnik znao, da dotični srezki lugar više šiime za čuvati nema van onu u kojoj se nalazi, pa bi sjeguran bio, da de ga srezki lugar na činu zateci. Kod nas je do sada arondacija šumskih srezova dosta dobro provedena, nu o uzakupljivanju i pretvorbi malih šumskih predjela u drugu kulturu, bilo bi kod naše imov. obdine nešto novoga nu svakako koristonosnoga, naročito u blizini gradova, gdje su n. pr. nekoji maleni šumski predjeli povodom šumskih šteta tako devastirani, da su više sada pašnjaku nego šumi spodobni. Ad VII Od kako službujem znano mi je, da ovopodručni naseljenici kod šumarije na stotine i stotine hrastovih i grabovih krovnih letava godimice na doznačne cedulje kupuju. Takova hrastova letva stoji 20 fil. a grabova 16 fil. i to u I. raz. šum. vriednosti. Kod same doznake pako doživio sam, da nijedan od tih nepravoužitnika, ma i najgrbavijoj letvi prigovarao nije, kašnje sam se pako uvjerio, da su ti naseljenici kupljene letve na sasma sitno gorivo izrezali, te u najvećem redu po dvorovima slagali. To je vrlo liepo, ali i dosta skupo gorivo, a izim toga bjelodani dokaz, da su ovi naseljenici željniji goriva nego |