DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1900 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 464 —


Najmanji šumski predjel od 16"20 kat. rali je upravo


stvoren za poljsko gospodarstvo, jer ima dobri položaj, okružen


naokolo naseljenici, a uz to sačinjava hrastovu doraslu sa


stojinu.


Da se taj šumski predjel pretvori u gospodarsko tlo,


imala bi imovna obdina po rali godišnju zakupninu od naj


manje 20 Kruna, prema tomu donosilo bi to tlo godišnju rentu


od 320 K. 40 fll., koju šuma dati ne može.


Ako bi se daklem u ovakvima slučajevima, gdje je to za


imov. obdinu nedvojbeno od koristi, ovakovi neznatni koma


dići šumskih predjelah u poljsko gospodarstvo pretvorile, tada


bi se svakako i u dotičnim glavnim šumskim predjelima od


nosnog sreza šteta sve više i više umanjila, jer bi svaki šumo


štetnik znao, da dotični srezki lugar više šiime za čuvati nema


van onu u kojoj se nalazi, pa bi sjeguran bio, da de ga srezki


lugar na činu zateci.


Kod nas je do sada arondacija šumskih srezova dosta
dobro provedena, nu o uzakupljivanju i pretvorbi malih šumskih
predjela u drugu kulturu, bilo bi kod naše imov. obdine
nešto novoga nu svakako koristonosnoga, naročito u blizini
gradova, gdje su n. pr. nekoji maleni šumski predjeli povodom
šumskih šteta tako devastirani, da su više sada pašnjaku nego
šumi spodobni.


Ad VII Od kako službujem znano mi je, da ovopodručni
naseljenici kod šumarije na stotine i stotine hrastovih i grabovih
krovnih letava godimice na doznačne cedulje kupuju.
Takova hrastova letva stoji 20 fil. a grabova 16 fil. i to u


I. raz. šum. vriednosti.
Kod same doznake pako doživio sam, da nijedan od tih
nepravoužitnika, ma i najgrbavijoj letvi prigovarao nije, kašnje
sam se pako uvjerio, da su ti naseljenici kupljene letve na
sasma sitno gorivo izrezali, te u najvećem redu po dvorovima
slagali.


To je vrlo liepo, ali i dosta skupo gorivo, a izim toga
bjelodani dokaz, da su ovi naseljenici željniji goriva nego