DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1900 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 460 —


redama) namiruje ili pako namiruje dražbom (u jeseni i zimi)^
na u sječinama preostalima stablima, koja su sposobna za t. zv.
seosku gradju.


O krovnima letvama, koje se ovdje godimice na stotine
komada prodadu, neću ni da govorim.


Naravno, ako se n. pr. jednom poznatom štetoeincu od
zanata ukradjene i već na krov pribijene krovne letve (hrastove)
u prisutnosti nadšumara i dotičnog kot. šumara uz oružnićku
pripomoć s krova trgaju, tade je razumljivo, da se onda
i drugi toga boji, a takovog šta se obično na daleko čuje
i znade, pa svaki onda radje šumsku taksu- uplaćuje, nego da
štetu i sramotu trpi.


Ovdašnji pravoužitnici, a po gotovo oni okolo Belovara,
priučili su se dapače već na kopanje starih panjeva, trganje
suhih ogranaka sa željeznim kukami, ciepanje starih na pol
strulih ležećih klada i t. d. a to sve im je na t. zv.
»uredovni dan« t. j. utorkom i petkom dozvoljeno.


Tko se od tih pravoužitnika tom pogodnošću služi, taj
nema niti novčića šumske štete. Tečajem ljeta grije se prije
opisanim načinom, a u jeseni dobije bezplatno doznačeno ogrevo
i to: na cielo selište 12-50 pr. metr.


na V4 10-00 »


na ^4 8-75 » »


na V4 7-50 » »
time može makar i ne ima štednjaka kroz zimu preživiti, —
računajući, da si je za vremena pobrinuo pa su vadi i starih
klada prisekao, s kojom zalihom svoju potreboću sasma pokriti
može.


Naravno je, da se aza sve to šumske štete pravile budu,
a takove budu poglavito po onakvima štetočincima počinjene,
koji nemaju tegleće marve, te na sebi drvo iz bližnje šume
nose, ne mareći, da li je to mlada šuma ili dapače samo 10—15
god. branjevina.


Nu, i tu bi se dalo pomoći, naime, da se najprije od selah
najudaljeniji šumski predjeli za sječu odrede ili u nekojim