DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1900 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 460 — redama) namiruje ili pako namiruje dražbom (u jeseni i zimi)^ na u sječinama preostalima stablima, koja su sposobna za t. zv. seosku gradju. O krovnima letvama, koje se ovdje godimice na stotine komada prodadu, neću ni da govorim. Naravno, ako se n. pr. jednom poznatom štetoeincu od zanata ukradjene i već na krov pribijene krovne letve (hrastove) u prisutnosti nadšumara i dotičnog kot. šumara uz oružnićku pripomoć s krova trgaju, tade je razumljivo, da se onda i drugi toga boji, a takovog šta se obično na daleko čuje i znade, pa svaki onda radje šumsku taksu- uplaćuje, nego da štetu i sramotu trpi. Ovdašnji pravoužitnici, a po gotovo oni okolo Belovara, priučili su se dapače već na kopanje starih panjeva, trganje suhih ogranaka sa željeznim kukami, ciepanje starih na pol strulih ležećih klada i t. d. a to sve im je na t. zv. »uredovni dan« t. j. utorkom i petkom dozvoljeno. Tko se od tih pravoužitnika tom pogodnošću služi, taj nema niti novčića šumske štete. Tečajem ljeta grije se prije opisanim načinom, a u jeseni dobije bezplatno doznačeno ogrevo i to: na cielo selište 12-50 pr. metr. na V4 10-00 » na ^4 8-75 » » na V4 7-50 » » time može makar i ne ima štednjaka kroz zimu preživiti, — računajući, da si je za vremena pobrinuo pa su vadi i starih klada prisekao, s kojom zalihom svoju potreboću sasma pokriti može. Naravno je, da se aza sve to šumske štete pravile budu, a takove budu poglavito po onakvima štetočincima počinjene, koji nemaju tegleće marve, te na sebi drvo iz bližnje šume nose, ne mareći, da li je to mlada šuma ili dapače samo 10—15 god. branjevina. Nu, i tu bi se dalo pomoći, naime, da se najprije od selah najudaljeniji šumski predjeli za sječu odrede ili u nekojim |