DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1900 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 450 —


Krak B, 7), tangira tu stablo počam od točke Ci do D, ;
dakle ne u jednoj točki, već na čitavoj prugi od Cj do 7>,.
Pita se, koja je ticana točka, gdje se imade promjer očitati?
Pisac će odgovoriti, da se upitna točka nalazi u sredini izmedju
obiju točaka Ci i D^. Istina tu je tražena točka u sredini izmedju
Cj i -Dj; nu toga radnik ne zna, pa ako se on u te
potankosti i uputi, svakako treba za iznaći tangirajuće točke
razmišljanja i vremena, a po gotovo ne može znati poslujući
činovnik, koji stoji na strani i koji dotiealisne točke, a niti
doticališne crte ne vidi, jer je za krakom tetivnice sakrita.
Cesto će se dogoditi, da tetivnica zauzme prema obodnici stabla
položaj označen u slici (5.).


Tu tetivnica jednim svojim krakom tangira obodnicu stabla
u dvijem točkama. Pita se; koja je od ovih točaka doticalište ?


Može se uzeti jedna i druga točka


za doticalište, a može se uzeti i


točka E. koja je u sredini izmedju


obiju točaka Ci i I)j, akoprem


ona krak tetivnice ne tangira.


Radnik će tu biti svakako u ne


prilici, a sam poslujući činovnik
toga sa strane ne vidi. Usljed toga očitavati će radnik promjere
često posvema krivo i netočno, a pošto toga poslujući
činovnik ne vidi, ne može on radnika u tom popraviti, te će
često u svoju bilježnicu upisivati krive resultate.


Povrh svega toga spominjem jošte, da je očitavanje promjera
na tetivnici, ako ju radnik vrhom kuta drži prema sebi
okrenutom, ne samo nešto nespretno i otešćano nego takodjer
i netočno, jer je radnik prisiljen stanje tetivnice iz daljega i
koso očitati.


To se opaža naročito kod debljih stabala.


Držeći, da sam uz prednosti, koje promjerka g. Hajeka
pred drugim promjerkama imade, po dužnosti rasvjetlio i njezinu
porabu sveo na pravu mjeru, zaključujem ovu raspravu želeći,
da se ova promjerka još i u praksi svestrano ispita i prokuša.