DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1900 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 449 — 3. As D3 C3 promjer d^ = A, C, + B^ C; === 26 + 29 = 55 cm.. 4. A A G, promjer d^ = AiC^ + B^ C4 = 46 + 40 = 86 cm. ^ ^ 24 84 + 56+86 Poprečno j^ == 62 cm. II. Obično promjerskom mjered dobijemo za veći promjer 70 cm.; a za manje 46 ; dakle za srednji promjer 58 cm. I tu dolazimo do istih zaključaka kano kod elipse, jer i variraju promjeri, koji se uz porabu tetivnice dobiju, od 24 cm. do 86 cm. Najmanji promjer bo iznosi do 24 cm., a najvedi 86 cm. Kolika li je razlika!? Kud bi došli i kako bi opravdali procjenu, u kojoj bi kod ponovnog mjerenja promjera naizlazili na razlike od 86 — 24 = 62 cm.? Još mi se osvrnuti na jednu okolnost, koju g, autor kao prednost tetivnice ističe, a ja sam ju ved na početku ove razprave porekao. Pisac naime tvrdi, da se radnja sa tetivnicom po poslujudem činovniku jur sa odaljenijega stojališta daje kontrolirati. Ova tvrdnja ne stoji, jer ne samo, da S3 mjerenje sa odaljenijega mjesta ne da kontrolirati, nego se to mjerenje često niti po samom radniku, jer ne razaznaje doticališta, ne može taono obaviti. Da je tomu tako, proizlazi iz sljedećega: Promjer se kod tetivnice očitava na onom mjestu, gdje se krakovi tetivnice dotiču oboda stabla. Kod kružne crte je ova (^´ jy točka zaista samo jedna točka, nu " ~~ —---- j,^ ^ stabala eliptičnog prosjeka ili kod prosjeka manje više ravnog A oboda je doticalište crta od veće i manje dužine, pak se prava do 5^, i; ticalištna točka ili mjesto, gdje valja promjer na tetivnici očitati, ne da niti iz neposredne blizine točno ustanoviti. Kad se to ne može učiniti iz neposredne blizine, onda se to tim manje može učiniti iz veće daljine, iz koje se dapače niti ciela jedna doticajna crta ne vidi. Da je tomu tako, neka razjasni slika 4. Uzmimo, da smo tetivnicom obuhvatili stablo S (shka 4.). |