DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1900 str. 12 <-- 12 --> PDF |
448 — Sto vidimo i što sliedi iz toga? Iz toga slijedi: 1. da su tetivnicom ustanovljeni promjeri kod eliptičkih prosjeka na svakom mjestu obodnice posvema različni i posve nejednaki; 2. da je ta razlika u veličini promjera tolika, da je cesto jedan promjer od drugoga dva do tri puta veći. Tako je n. pr. u prvoj slici promjer elipse u položaju A, D, B, = 49 cm. u položaju A^ Di i?^ = 73 cm ; u slici 2. za položaj J.1 Dl B, = 31 cm , a u položaju A^ Dt, B^ = = 69 cm., dakle više nego dva puta veći nego u položaju Ai D, Bx. Kruto bi se dakle varao onaj, koji bi se kod uporabe tetivnice, očitavajuć na obim krakovima, zadovoljio jednim mjerenjem, kano što to g. nadšumar B. Hajek preperuča. Hoćemo li iole kakav točan rezultat kod porabe tetivnice dobiti, mora se svako stablo u promjeru 4—6 puta mjeriti i na obim krakovima očitavati. To je pako ne samo s velikim gubitkom vremena skopčano, nego čini takodjer i upisivanje mnogobrojnih data skoro nemogućim, a iz tih data izračunati se imajući srednji promjer zadaje ponovni dugotrajni posao. Još markantnije se ova razlika u promjerima ističe, ako se tetivnicom mjeri prosjek stabla, koji je nepravilna oblika. Narišimo si u tu svrhu jedan _ijj^ nepravilan prosjek.(SI. 3.) I. Uporabom tetivnice dobijemo za položaje: 1. A^ D^ Cj promjer d^ -^ A^ C, + B, C^ = 12 + 12 = 24 cm. 2. Ai A Ca promjer 4 =^2 C^ + ^2 C^ = 36 -H 48 = 24 cm. |