DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1900 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 417 —


Bosutska šumarija imade osim drugih nepravoužitnika u svojoj
blizini grad Mitrovicu, sa vrlo mnogo nepravoužitnika, koji
troše masu drva iz šumali spomenutih šumarija.


Neka izvoli g. pisac izadi^ koji god dan hode, na drvnu
pijacu u Mitrovici, pa će svaki dan naći najmanje po desetak
kola drva iz Laćarka, Martinaca i Kuzmina, koja su nepovlaštenim
načinom u šumama imovne obćine Petrovaradinske
sjećena.


Gradsko poglavarstvo usuprot naredbe, da nitko bez izvoznice
ne smije drva u gradove uvoziti, gleda ovima ljudima
kroz prste, jer to leži u interesu gradjana.


Ja sam nekoliko puta dao takova drva, za vrieme moga
službovanja u Mitrovici, zapljeniti, no onda su štetočinci, ne
smijući doći na drvnu pijacu, raznašali drva po ulicama i
noćju ih dovozili.


Dakle tu bi sasvim umjestan bio moj predlog, da se u
gradovima namjesti lugarsko osoblje.


Da je moje uvjerenje iz lokalnih odnošaja crpljeno, hoće
pisac još i time da dokaže, što sam ja naveo u prvomu članku
da su šume imovne obćine Petrovaradinske osamljene i udaljene
od državnih i privatnih šuma, dočim da sam smeo s uma šumariju
Morovićku i Bosutsku.


Ja nisam govorio o svakoj šumariji napose, nego obćenito
0 šumama ove imovne obćine, pa kad se znade, da pod spomenute
dvie šumarije spada 23.801 jiitro šume (od kojih je
takodjer jedan dio osamljen) a pod ostale četiri šumarije, koje
su sasvim osamljene 40.228 jutara, onda tu ne može biti govora
0 lokalnim, nego o obćim odnošajima.


Nadalje tvrdi sam pisac, da iz državnih šuma mogu pravoužitnici
kupovati potrebno im drvo, u koliko ga premalo od
imovne obćine dobivaju.


Pa kad je tako, zašto onda prave toliku štetu?


Po momu mnenju opet su uzrok tomu nepravoužitnici i


siromašniji pravoužitniei, a evo zašto.