DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1900 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 410 — drvo bezplatn o za kudne potrebe; nadalje, oni su vlastni — nakou predhodnog popisa — bezplatno pasti blago u šumah, izim branjevinah, bez da zaoto vade paševne ili žirovne cedulje. Nadalje smiju tri dana u tjednu kupiti (ili pobirati) leževinu, koju načelnik obćine sa šumsko-nadzornim osobljem odredi. Sječa manje potrebnog drva, bukve i inog podstojnog drva, može se dozvoliti i izvan sječne dobe. Nadalje slobodno im je u otvorenih šumah žiriti, te pobirati bezplatno bukvicu i kesten za prehranu vlastitoga blaga, kao i košeuje papradi i t. d. Radi šumskih prekršajah zabranjeno je premetačinu preduzimati. Podpunim pravom uztvrditi možemo, da je Graničarima uzakonjena »sloboda uživanja šuma« gotovo u svakom pogledu. »Zlatno je to doba bilo«. Nu — bilo je, al je i prošlo, S toga demo promatrati dalnji razvoj stvarih, kako sliedi: (Nastavit će se). Tetivnica. Mane, što no ih razni sistemi promjeraka a priori sobom donose, povećavaju se, što je promjerka veča. Izim mana občenitih, svakom sistemu rek bi prirodjenih, sve promjerke znatnijih dimensija imadu u glavnom sliedeće mane. 1. Uslied znatne težine umaraju brzo radnika. 2. Otežćavaju kretnju u šumi, osobito ondje, gdje ima šikarja. 3. Mnogo su više izvržene oštetam, uslied duljine svojih dielova, kod radnje i prenosa (vožnje). 4. Prenašati ih vrlo je nezgodno (smetaju na kolih, željeznici i t. d.). 5. Nabavna ciena im je nerazmjerno velika. Svakomu, koji je bio u položaja raditi sa ovakovima promjerkama, dobro je poznato koje zaprieke i neugodnosti te mane prouzročuju. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1900 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 411 — Spomenuti nedostatci sklonuli su me, te sam se tim predmetom intenzivnije bavio i mislim, da mi je pošlo za rukom u mojoj »tetivnici« pronaći pomagalo, koje u preciznosti radnje baš u ničem ne zaostaje za ostalimi promjerkami a ima veliku prednost, da su kod njeg posve izključene gore pomeuute mane. Da li je tomu zbilja tako, neka izvole prosuditi gg. sudrugovi, pa neka mi je dozvoljeno obrazložiti i opisati ovu moju »tetivnicu«. 1. Teoretička podloga konstrukcije moje tetivnice. Pomislimo si dva medjusobno okomita pravca {AB i AC) u toliko približena krugu, da oba diraju potonji. Spojimo u misli dodirne točke obih tangenta sa sreSt. i. dištem kruga (0) pravcima {bO i cO). Jer su AB i AC tangentete, to je bO ± AB i cO _L AC. Uslied toga pako je bO ´: AC i cO\´ AB, i dalje je uslied toga bO ^= Ac, a cO -Ab. Kako su bO = cO = r, to je i Ab ^^ Ac --= r, odnosno Ab + Ac = d. 2. Opis tetivnice. Na temelju gornjeg razmatranja, sastavljena je moja sprava za mjerenje promjera, kojoj sam dao ime »tetivnica« stoga, jer se doista njome uhvati tetiva, nu uporabivost se iste osniva na zasadah o tangentah. Nastroj sam posve je jednostavan, te sastoji iz dva »kraka«, koji se dadu medjusobno okomice postaviti i uzdržati u tom položaju stalno pomodu »spone« i četirijuh vijaka. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1900 str. 32 <-- 32 --> PDF |
412 1. Krakovi sastoje iz prema potrebi 0-5—1-5 m. dugih, u prorezu četverobridnih (^/t ili =»/G cm. širokih) letvicah od drva SI. % (.4/? i J^C si. 2.). fv-W a e Svaka tih letvicadjena je na dolnjem provikraju četirima rupicama (a si. 2., 10 10 6. i 6.), kojavice AB na svaka kod letdolnjoj svojoj strani svršava umetnutom maticom {b si. 2., 6. i 6.) vijka, a kod letvice AC s obih strana svršava umetnutom prošup. Ijenom kovnom pločicom (C). Osim toga razdieljene su obje letvice, koli na unutar a O o--´^ njoj (plosnjoj) strani, toli i o OH na vanjskoj užjoj strani (vanja skom hrbtu) u pojedine cm. počam od vrha unutarnjeg kuta (o si. 2. i 5.), što no e ga zatvaraju obje, kad su za r"^. f´H a porabu složene. a Pojedini cm. urezani su u letvi, a urezi crno oličeni, ili su samo crno oličeni, te je svaki pojedini tekućim parnim brojem označen. To jest 15 cm. je primjerice označen brojem 30. 2. Spona. Na letvici AB, dok nastroj nije u porabi, nalazi se na vanjskoj plosnoj (brojkami označenoj protivnoj) strani, dvima rupicama providjena kovna pločica [e f si. 3. i 5.), koja je vijci (m n) privremeno pričvršćena uz pomenutu letvicu. Odvinuv oba vijka možemo pločicu (sponu) snimiti. Na protivnoj strani te motke (kod broja 4. si. 2. i 5.) nalazi se koso prema dolje spuštajuda se udubina {p r) sa jamicom (kod p). U tu udubinu može se smjestiti gornji kraj spone i vijkom pričvrstiti. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1900 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 413 Ista takova udubina nalazi se ua brojkani označenoj protivnoj strani letvice AC. Svrhu i porabu tih udubina upoznati St. 5, s ćemo kod opisa uporabe nastroja. f Sastavljanje tetivnice. a) Za porabu. Da priredimo tetivnicu za porabu. položiti nam je letvu AC na letvu AB tako, ©m >^ da se rupice a prekriju, a letve medjusobno okomito stoje, okrenute sa brojkami nazna- H čenimi hrbtovi na vanjsku stranu x.K^^ r U povoljne dvije unakrst stojeće rupice (a) umetnimo po vijak (i), te ga u maticu, za sada jos.ne čvrsto, zavinimo. Po tomu skinimo sponu sa letve AB, odvinuv S vijke {p r), i smjestimo ju obima $1.5 krajevima u gore opisane udubine u motkali i pričvrstimo sponu vijci uz motke. Pošto konačno pritegnemo vijke čvrsto, pripremili smo tetivnicu za porabu. . Tetivnica mora biti naravno tako načinjena, da ju vijci i već sami drže čvrsto, i da pojedini krakovi stoje točno okomito medjusobno. Sponi je zadaćom, da tu okomitost što više fiksira. n n b) Za prenos. Kad nam je nakon obavljene K2 radnje ili prije ovu tetivnicu pre-i našati ili prevesti, valja nam ju za to posebno složiti. Ako smo sa tetivnicom radili, valja nam ju u tu svrhu ponajprije razstaviti. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1900 str. 34 <-- 34 --> PDF |
414 — To biva obratnim redom, kao kod sastava za porabu. Ponajprije valja odpustiti vijke i, i snimiti sponu, i ko načno izvaditi posve vijke i, i raztaviti letvice. Ovako razstav " Ijene letve položiti nam je jednu na drugu tako. da se brojkami (cm.) označene plosne strane i ja2, iS. M mice a prekriju. Vijke i utisnemo u dvije povoljne unakrst postavljene rupice a, i pritegnimo prve čvrsto. — Uzmemo li sada sponu, i istu vijci pričvrstimo na prvobitno joj mjesto, na plosnu stranu motke A B, spreman je nastroj za prenos, Imademo tako u ruci 0-5—1"5 m. dugu letvicu, koja je svakako zgodna za prenos. © O OJ) Kađnja sa tetiviiicom. d. Za porabu pripremljenu tetivnicu uzme radnik u ruke tako, da vrh kuta okrene prema svojima i- 1-prsima, krakove postavi (za mjerenje promjera stojećih stabala) vodoravno tako, da brojkami (2—12) označene plosne plohe gore dodju. Prisloniv nastroj 1 r uz stablo, tako da oba kraka diraju obod, očita brojku na kraku na mjestu gdje se ovaj dotiče stabla, i tim je ustanovio promjer stabla. Gore je rečeno, da su pojedini cm. označeni tekućimi parnim i brojevi, usljed toga brojke na krakovih označuju promjere, a ne polumjere. U slučaju pravilnog porasta stabla, najme tamo, gdje horizontalni prorez stabla pokazuje sliku kruga, dovoljno je očitati promjer sa povoljnog kraka; u ]3rotivnom slučaju, naime u onom, gdje se dosada rabljenimi promjerkami mora dva puta mjeriti sa raznih strana (unakrst) promjer — kod moje tetivnice dovoljno je s istog mjesta očitati promjere na obih krakovih. Radnju rukovodeći činovnik u položaju je stoga, što su i izvanjski hrbtovi letva razdjeleni u cm., te sto su dapače raz |