DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1900 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 404 —


Još za vrieme »kantonske uprave« (g. 1787.) uveden je
u Krajini »šumski red«, koji je prihvaćen kasnije i u »temeljnom
zakonu«. Sve krajiške šume podpadale su pod upravu
i nadzor zaoto posebno postavljenog šumarskog osoblja. Šume
smatrane su kao posebni gospodarski objekt države.


Za nadzor i upravu šumah postavljeni su: ravnatelj, »Waldbereiteri
« okonjeni lugari i t. d.


Gospodarstvo i potrajnost šumarenja u Krajini, osnovano
je na »prihodu kameralne taxaeije«. »Hofkriegsrath« izdavao
je u svemu naloge, naputke i t. d.


Procjena, izmjera, omedjašenje i t. d. šumah preduzeta je
u cieloj Krajini. Izmjerom ustanovljena je površina šumah sa
1,312.417 ralih. Zaista ogromna površina!


Prigodom ove izmjere, izostavljene su površine pašniakah,
šumah i lugovah — pored selah i naselja.


Ovo je služilo za pašu blaga i za namirenje manjih kućnih
potrebah. -— Zato nalazimo kasnije sve ove površine unesene
kao: »Gemeinde-Gut«, »Gemeinde-Wald«, »Gemeinde-Hutweide
« i t. d.


Tu nam je postanak, današnjih zemljištnih /ajeđnicali!


Država arondirala je i omedjašila, sve velike kompleks
e šumah , za uredjenje šum. gospodarstva. Sve manje
komplekse šumah i drvom obraslih pašnjakah okolo selah i
mjestah, te u neposrednoj blizini istih, ostavila je državna
vlast na uživanje krajišniku — seljaku-rataru! Ta to mu zajamčuje
i §. 1. ovoga zakona, jer su svi vršili dužnosti Krajišnika.
Država je vlastnik svega a Krajišnik je samo uživatelj
tla i plodina.


Krajišnici imali su sve bezplatno u držav. šumah. Nu
ipak je država uvela cienik za sve šumske proizvode, koji je
kasnije važio i za Krajišnika. Taj cienik proglašen je na temelju
§. 110. »temeljnog zakonika«. Tko nije Krajišnik plaćao
bi dvostruko.