DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1900 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 403 ~ Toč. 2. Svi krajišnici bez iznimke — koji oružje nositi mogu — podpadaju osobno ratnoj dužnosti u domovini i izvan domovine. Toč. 3. Uredjuje odnošaje života naročito zadružnog. Toč. 4. Pravo granice na razvoj obrta, trgovine i znanosti bude sistematično skučeno i na minimumu svedeno. Toč. 5. Krajiško žiteljstvo moralo je podavati za javne zavode bezplatno u godini: za svaku ral oranice i livade jedan dan težaka ručnoga, a za pol rali vozno blago. Toč. 6. Propisuje kako se ima porez plaćati i t. d. To su nam glavne točke »temeljnog zakona«. Država jeste vlastnik svijah zemaljah, dakle i sviju li šumah i pašnjaka h! Narod uživao je po miloj volji šumu. Podpunim pravom možemo reći, da je narod bio noć i dan u šumi, jer su mnogi imali svoje »stanove« u šumi, gdje je blago prehranjivano i zimovalo. I mnoga naselja, selišta, pojedina kućišta bila su tada raštrkana po ogromnim šumama. Dalnjim razvojem i uredjenjem uprave, bili su prinudjeni seljani, da se iz šuma sele na jur zasnovane cestovne mrieže, te su tako nastala mjesta i sela. Sa uredjenjem t. zv. »Granzverwaltung-a« reskriptom od 30. ožujka 1808. po vojničkom načelu, uredjena je uprava kumpanijskih kotara i pukovnijah. Svagdje bio je častnik na čelu. Glavno sielo bilo je u t. zv. stopu — Staab. Generalkomanda bila je tada u Zagrebu i Petrovaradinu. U Beču kod t. ZV. »Hofkriegsratha« bilo je odlučivano glede političkoekonomičkih stvarih granice. Dalnje uredjenje granice ne ćemo razglabati, već predjimo na šumarstvo. Država kao vlastnik šumah imala je i prihod iz istih, a taj se sastojao iz taxe za raznovrstno gradjevno i gorivno drvo, za žirovinu, pašu, šišku, prepelarenje i smolarenje. Država unovčila je šumu, gdje je mogla. U tu svrhu osnovani su drvodvori i to u Kraljevici, Jablancu, Sv. Gjurgju, Sv. Ambrozu kod Senja i Pivilah. |