DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1900 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 367 — g. 1880. u Berlinu. Booth je posjednik šum. rasadnjaka u kojih se ved gotovo čitavo stoljeće prave pokusi sa udomaćivanjem eksota, pa se i njegove tvrdnje temelje na vlastitom izkustvu. Pošto mnoge strane vrsti u našem podneblju liepo i bujno rastu, vriedno bi bilo, da im i naši šum. velejjosjednici posvete više pažnje \i buduće, a mogla bi se ovako podići i nizka šum. renta mnogih naših šuma. Osobito naše imov. obćine mogle bi i u tom pravcu mnogo učiniti na korist naroda, jer neke vrsti eksota daju vrlo cienjeno drvo, a druge mnogo brže rastu nego li naše domaće vrsti. I tako bi se i u našim šumama moglo mjestimično potrajno producirati mnogo veća drvnu gromadu. a proizvadjanje što veće množine drva u što kraće vrieme, jedno je od najvažnijih pitanja našeg domaćeg šumarstva. Proizvodnja što veće drvne gromade svakako je jedno od najvažnijih sredstva, da se pravljenju silnih šumskih šteta na put stati može. Kao osobito zgodne vrsti za uzgoj i u našim šumama niogle bi se preporučiti ove vrsti: 1. Abies Douglasii uvedena u Europi g. 1827. raste veoma brzo, gotovo kao topola, a i na dosta suhom i vlažnom tlu. podnosi i najveću studen. To je jedno od najvriednijih vrsti šum. drveća u sjev. Americi, pa bi po sudu stručnjaka jedna od najvrednijih vrsti drveća i kod nas biti mogla za gorske krajeve, gdje nije previsoka temperatura. 2. Abies Nordmanniana potiče iz Kavkaza, slična veoma našoj jeli, nu drvo joj je nešto bolje od jelovog i smrekovog. Ne zaslužuje toliko pažnje koliko prediduća vrst. 3. Carv a alb a ima težko, tvrdo, žilavo drvo, koje je izvrstno tvorivo i ogrievo; raste na dobrom tlu, kakvo ljubi bukva i hrast. Najbolje je odma gojiti to drvo iz sjemena — tečan orah — u samoj šumi, jer se zbog jake srčanice težko presadjuje. I ostale Carya vrsti vriedne su da se goje, tako; amara, porcina i tomentosa. |