DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1900 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 366 — vlada u 2. polovici 18. stoljeća poslala u Amerika da prouči tamošje šume, i izviesti, koje bi se vrsti moglo s uspjehom u Francuzkoj gojiti, te koji je deset godina u tamošnjih krajevih sproveo. Udomaćivanje eksota počelo je najbolje napredovati unatoč gore spomenutoj znatnoj opoziciji, kad li iznenadi sviet velika francuska revolucija, koja je učinila kraj svima pokusima sa udomaćenjem eksota. Poharani su po svjetini mnogobrojni perivoji aristokracije; uništeni uajkrasniji i naredji eksemplari eksota, kojih još ni danas više u Europi ne ima; a posječeni i u šumama nasadi stranoga drveća. Kasnije vrieme nije bilo zgodno za nastavak skupocjenih pokusa oko udomaćivanja stranih vrsti ni u Francuskoj ni u Njemačkoj, i u obće u Europi, jer su silni i dugotrajni napoleonski ratovi izcrpili gospodarsku snagu evropskih naroda. Gotovo jedno stoljeće prošlo je, a da nije na tom polju ništa učinjeno. Tekar koncem 70-tih godina počelo se je u Njemačkoj ovom pitanju ponovna veća pažnja posvećivati; pa je na skupštini njemačkih šumarskih pokusnih postaja u Baden- Badenu 1880. o udomadivanju eksota viećano. Najveće si je zasluge stekao pri tom Dr. B. D a n k e 1 m a n n, ravnatelj šum. akademije u Eberswaldeu kao izaslanik Pruske, koja je u Njemačkoj stupila na čelo u tom pitanju i žrtvuje u to ime oko 60 tisuća maraka na godinu. Iztraženo je, koje se sve vrsti stranog drveća u Njemačkoj nalaze, da se daljni pokusi u tom smjeru što uspješnije provadjati uzmognu. Dosadanje izkustvo dokazalo je, da za udomaćivanje stranog drveća u srednjoj Europi dolaze u obzir poglavito sjev. Amerika i Japan, kojih je klima našoj najsličnija a mnoge se plemenite vrsti šumskog drveća u tamošnjim šumama nalaze, koje bi se s uspjehom i u našim šumama gojiti mogle Sjev. američke vrsti najbolje odgovaraju ako se uzme u obzir ono drveće, koje raste u sjev. Ameritii nad 43." sjev. širine. Danas ima već i više službenih izvještaja o uspjesih udomaćivanja eksota u Njemačkoj; ima i više djela koja o tom I)itanju govore, a osobito bi mogli preporučiti onomu, koji se ovim pitanjem više zanima, djelo Niemca Johna Bootha: »Die Naturalisation auslandischer Waldbaume in Deutschland« izašlo |