DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1900 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 365 —


i u osnivanju prostranih perivoja punih krasnoga ponajviše ino


zemnoga drveća, koje su vlastnici često ogromnim troškom na


bavljali iz najudaljenijih krajeva svieta, unatoč pomanjkanja sa


vršenih modernih prometila.


U ovo vrieme padaju i prvi sistematski pokusi u veliko


oko udomačivanja raznih eksota.


Pošto su mnoge vrsti eksota pokazivale i Evropi vanredno
liep rast, to se je i u krugovih šumara navlastito u Njemačkoj
počelo pomišljati, ne bi li se mogla domaća šumska flora obogatiti
gojenjem raznih eksota u samim šumama i to tim više,
što se mnoge od tih eksota odlikuju vrlo cienjenim drvom, a
uz to još i brzo rastu.


Gotovo najvećih zasluga na literarnom polju za propagaciju
uzgoja eksota u samim šumama stekao si je u Njemačkoj
Fridrih Adam Julio pl. Wangenheim , (rodjen 1747.) koji
je kao kapetan hesenskih lovaca (vojnika) negda prodavanih u
Ameriku, mnogo godina sproveo u sjev. Americi, i sve svoje
prosto vrieme posvetio proučavanju tamošnje šumske flore.
Stupiv kasnije u domovini u šumarsku službu (umro kao nadšumarnik
1800.) vrlo je zagovarao uzgoj sjev. američkih vrsti
drveća u njemačkim šumama. Njegovo djelo izdano g. 1787. u
Gottingenu; »Bejtrag zur teutschen holzgerechten Forstwissenschaft,
die Anpilanzung nordamerikanischer Holzarten mit Anwendung
auf teutsche Forsten betreffend« i danas još vriedi, pa
bi zaslužilo, da ga čita svaki kojega ovo pitanje zanima. To je
djelo mnogo k tomu doprineslo, da se je počela uzgoju sjev.ameriekih
vrsti drveća veća pomnja posvećivati, preni je medju
šumarima velika stranka bila proti svakomu udomaćivanju
stranih vrsti u njemačkim šumama.


Od šumarskih stručnjaka mnogo se je pitanjem o naturalizaciji
bavio i Burgsdorf , koji je znatnim troškom počeo
sa uzgojem stranih, za uzgoj u šumama zgodnih vrsti drveća


Mnogu pouku crpili su Njemci od Francuza, koji su već
imali u Francuzkoj mnogo eksemplara stranih vrsti, a mnogo
se je tim pitanjem bavio Francuz M i c h a ux, kojega je francuska