DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1900 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 361 — Šumske štete kod brodske imovne obćine. Piše F. Ivić. Vrlo je hrdjav pojam ostao od starine u našem narodu o »šumskom vlastničtvu«, jer predajom od otca na sina, a i današnjim pripoviedanjem staraca o onoj zlatnoj dobi, kada BU današnji pravoužitnici slobodno išli u šumu sjeći — što je bilo bolje i za njihovu porabu prikladnije — prešla je ta mana i na mladji naraštaj, te baš ludo i nerazborito hara mlade sastojine. Vele, da im otac ili djed priča, da su u ono doba mogli — kada im je trebalo sošica i šiba (vaga) za zdenac — po sjeći po tri do četiri najljepša hrasta, a gospodin im »Berittener «* doznačivao hrastove za kolce od kojih će načiniti trklju kojom će livadu ili pašnjak ograditi, i to toliko, koliko su samo želili; a procjena da se obavljala više »po domaći«. Takovo pripoviedanje potiče i današnji naraštaj na to, da si isto misli, da živi u toj umišljenoj zlatnoj dobi, te da može svaku vrst mlade šume a i po koj stari hrast, bez ičijeg pitanja i bez ikakove, do samo njegove vlastite dozvole posjeći. Taj hrdjav pojam do toga je dotjerao, da se na onoj stranici »traži« nalazi upisana tražbina na šumskim štetama u iznosu od okruglih 277.800 kruna do konca g. 1898.; a da pojedina sela, kojima su ti pojmovi odviše bistri bili kao n. pr. Mirkovcima iznos 56.920 K. 90 fil. a Podvinje pak 56.991 K. 90 fil. šumske štete duguju. Mirkovčani su pak osobitu vještinu u tom poslu pokazali u srezu »Vrabčani«, gdje su za vrieme od 3—4 mjeseca na površini od 1067 jutara posjekli 5697 stabala od 8—40 cmt. promjera. U takovoj su napasti još srezovi: »Cunjevci, Rastovica, Trstenik i Banovdol« i to samo radi toga, što su blizu mjestah odnosno trgovišta u kojima drva lahko unovčuju, kao što su: Vinkovci, Vukovar i Brod. * Nadlugar na konju. |
ŠUMARSKI LIST 6/1900 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 362 — Mislio bi tko, da taj narod na to tjera nužda, da si tim prehrani svoju obitelj ili nerodiea, oskudica na drvu, mala inaka zasluga i t. d., što sve nije tako, jer na ovako plodnoj zemlji, nuz ovako liepe livade i pašnike, pak bezplatno pašarenje po imovinskim šumama a po tom i brojne domaće raznovrstne stoke, zatim radi potražbe radnih sila, ne može biti o kakovoj nuždi govora, nego samo o Ijenosti i pohlepi za što lakšim dobitkom. Oskudica na drvu biti će kod vrlo riedkih iznimaka uzrok pravljenju štetah, jer selištna kompetencija od 24, 20, 16 i 12 prost. met. može uz pametno i nerazsipno gospodarenje dosta brojnu obitelj podugo grijati. Naravna je pako stvar, ako naš seljak na njegov po sriedi kuhinje stojeći otvoreni »banak« (ognjište) danas troši kola drva, jer na isti meće ciele cepanice ili čitave hrastove otoke, ne će moći sa dobivenim gorivom na kraj izaći. Nerazložnom trošenju drva mnogo doprinašaju krušne peći, koju rnora svaka kuća da ima, jer bi svadljive žene, pekuć kruh u zajedničkoj peći, prepiruć se Čiji će kruh prvi u peć a čiji opet prvi iz peći, i krušne lopate jedna o drugu razbile, te tako još i svadju medju ljude doniele. Pa kad bi baš i bila takova oskudica na drvu, zar ne bi mogao svaki od naših pravoužitnika, kad mu drva pomanjka otići na svoj pašnik ili livadu, pak onu medju, koja mu je polovicu livade ili pašnika zauzela okrčiti, i tim ne samo, da bi drva dobio, nego bi sliedećih godina više vozova siena pokosio. Dakako, da je lakše sjekirom u šumi drva nasjeći, a kraj toga živi naš seljak u uvjerenju, da on za taj kvar nigda ništa platiti neće, a na livadi bi si morao sa budakom i znojem lica svoga ono drva priskrbiti, a osim toga nije mu ni do toga puno stalo, da li dobije svake godine manje ili više sijena. Ne samo, da se on nerado zimi znoji nego se brine, da se niti ljeti ne će morati znojiti na taj način, da preko zime drvari sa neovlašteno stečenim drvima one, koji ne imaju na |
ŠUMARSKI LIST 6/1900 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 363 — čemu ukradena drva dovesti ili razne doseljenike nevjeste tome zanatu, koji mu to ljeti prigodom žetve ili inog poljskog posla ručnim radom naknade. Najveće je do sele zlo bilo u tome, da se šumske prijavnice osobito marno presudjivale nisu, a još manje presudjene štete od šumokvaraea utjeravale. Prijavnice o šumskim kvarovima nepresudjene a i one presudjene, počivale su često pod debelom službenom prašinom ; a i obćinski načelnici nijesu si baš puno trli glave sa tim dugom na šumskim štetama. Pokušaj da sami nekako dodjemo do presudjenih iznosa, pozivajuč šumokvarce na raznovrstan rad, nije nam pošao za rukom, jer se ovi, osim vrlo riedkih iznimaka, pozivu ne odazvaše. Ovo je ponukalo god. 1898. zastupstvo imovne obćine da stvori zaključak, po kojem je naredbom visoke kr. zemalj. vlade dozvoljena uknjižba na nekretnine šumokvaracah za dužne šumske štete, koje nadilaze iznos od 40 K., te na taj način tražbina osigura. Obćinski načelnici ma da su za svoj trud prigodom utjerivanja šum. odšteta dobivali od ubrane svote iC/o nagrade, nisu se ipak osobito trudili, da koliko toliko šumske štete uberu. Ovaj bi nehaj moguće još i dulje trajao, da nije to sve ponukalo kontrolnog nadšumara ove imovne obćine gosp. M. Masleka, te je mjeseca lipnja 1899. upozorio ovaj gospodar, ured, da prieti opasnost od šumokvaraea mladim za sječu nezrelim sastojiuama, a prijavnice o šumskim štetama da mirno počivaju. U ovom je pravcu i visokoj kr. zem. vladi izvješće podneseno, na što je usliedila visoka naredba, koja je pobunila mir šumskih prijavnicah, te su počele sve hrpimice na svjetlo izlaziti. A i organi javne sigurnosti dobiše malo veću okretnost i vještinu u plienjenju drva dovezenih na trg bez propisne izvoznice. Sam pako ovaj gospod. ured, da preprieči šumske štete od svoje strane, ne može puno više toga učiniti, nego što je učinio. 27 |
ŠUMARSKI LIST 6/1900 str. 36 <-- 36 --> PDF |
- 364 — U prvom redu nastojao je i nastoji, da pravoužitnici ne oskudievaju na drvu; za vremena dobivaju svoj ogriev, te ga mogu kad je liepo vrieme i najmanje inakog posla izvesti. Osim toga dozvoljeno im je kupiti bezplatno leževinu i panjevinu razne vrsti; sjeći glogovinu, koje liepih ´ dimenzija imade, ali koju slabo baš i sieku. Svake godine osigurana je drvosječnom osnovom neka drvna gromada drveća razne vrsti za pravoužitničke sitne potrebštine, koje može pravoužitnik uz sniženu šumsku pristojbu kupiti po nekoliko m^ metara. Od više godina postoje t. zv. kontrolne postaje, kojima je svrha, da uvoz raznog gorivog i gradjevnog drva u trgovišta bez propisne izvoznice prieče i pliene. Po tom se vidi, da je sve što je bilo moguće učinjeno, a sada je jedino na oblastima da udovolje visokoj naredbi i da nas i naše pomoćno tehničko osoblje svojski podupru, te ćemo samo tim načinom moći sačuvati šume, koje su od vrlo velike važnosti po gospodarstvo i kućanstvo, obrt, trgovinu, rodnost tla, a od nenaknadivog upliva na podnebje i zdravstvo. 0 naturalizaciji stranih vrsti šumskoga drveća. Odlomak iz predavanja I. Partaša profesora u kr. šum. akademiji zagrebačkoj o „Uzgoju Suma". Od kako je odkrivena Amerika počeli su neke vrsti drveća, koje se Evropejcem tamo svidiše, gojiti iz sjemena u Evropi. Ponajviše počelo se je takovo drveće gojiti u vrtovih i parkovih, navlastito one vrsti, koje su se svojim liepim habitusom Ijudem osobito svidjale. Nalazimo tako već u 16. i 17. stoljeću neke vrsti sjeveroamerikanskoga drveća u Evropi. U većoj mjeri počelo se je sa naturalizacijom stranih, navlastito sjeveroameričkih vrsti u 18. stoljeću. U perivojih raznih vladara i visoke aristokracije po Englezkoj, Francuzkoj i Njemačkoj nalazimo već u 18. stoljeću zastupane mnogobrojne strane vrsti drveća i uresnoga grmlja. Hafinirani luksus otmjenoga družtva prije velike francuzke revolucije, nalazio je izraza |