DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1900 str. 20 <-- 20 --> PDF |
348 — Ovaj kratki i nepodpuni člančić, neka nam pruži pogled VI veliko polje i budućnost kemijske industrije drva. Milutin Urbani, kemičar. Šumarstvo i naravoslovne znanosti. činiti će se mnogomu čudno o tome u obće i rieči trošiti. Ta kako da ne bi šumarstvo bilo u svezi sa naravoslovnimi znanostima? Nu ako zavimo u prošlost šumarstva, viditi ćemo, da šumar za onda nije ni znao, što je to naravoslovna znanost, a dozvolit će mi se tvrdnja, da imade i danas mnogo šumara, koji tim znanostima malu, često skoro i nikakovu pažnju ne posvećuju. Neka mi bude slobodno u kratko ocrtati odnošaj naravoslovnili znanosti i same šumarske znanosti. Nauka o šumskom gospodarenju sastojaše prvobitno iz pravila, koja su postala tekom vremena i po kojih se šuma gojila i upotrebljivala. Ta pravila su nastala \isljed opažanja naravnih pojava u šumi. Dugo su bila ta pravila izkustva i opažavnja dovoljna, i dugo se nije nitko potrudio, da ih dovede u neki sklad, niti da te pojave dublje prouči i traži im razloga. Ta i čemu, mislili su: šume ima dosta, samo sjeći i čuvaj, da neovlašteni ne sieče. U to doba imalo je šumsko gospodarstvo značaj jednostavnog obrta (kao što to žalibože i danas mnogi tvrdi), tekar onda, kad su se naravoslovne znanosti stale bolje razvijati, stadoše se njimi koristiti i u šumarstvu, i to od prilike u drugoj polovici 18. stoljeća. I od te dobe datira razvoj šumarske znanosti, tako, da danas možemo govoriti o šumarskoj znanosti kao nekoj posebnoj znanosti. Premda jedna od najmladjih, dovila se navlastito u Njemačkoj uvažena položaja. A čemu da zahvali svoj postanak, eksistenciju i razvoj nego naravoslovnim znanostima, matematici i narodnoj ekonomiji. Usljed toga se je tako naglo i razvila šumarska znanost pod zadnje vrieme. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1900 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 349 — Zgodno kaže Thaer, da su naravoslovne znanosti i narodna ekonomija oči gospodarstva, a prof. Ebermajer ih nazivlje temeljem racionalnog gospodarstva I mnogo drugih prispodoba glasovitih šumara i gospodara nadi je u djelih njihovih, i svaki bira što ljepše, što značajnije izraze, te kad bi sve te citate pokupili, imali bi pravu sliku važnosti naravoslovnih znanosti. A zgodno veli i naš uvaženi stručnjak g. J. Kozarac: »dokle točno ne saznamo svih prirodnih zakona, o kojih rast drvlja ovisi, dotle sigurno ne če ni šumarstvo znanstvenog temelja imati, bez tog putukaza bludit 6e ono bez staze i bez cilja«. Na naravoslovnih znanostih temelji se najviše gojitba šuma; bez njih nikud nikamo, tu ih na svaki korak susrećemo. Tu nam treba botanike, agrikulturne kemije, nauke o stojbini. Huku o ruku s teorijom navedenih grana znanosti mora da stupa praktična naobrazba. Neda se tajiti, da se šuma može i bez tih nauka gojiti na temelju mnogoljetnog izkustva u povoljnih okolnostih, upotriebiv uspjele pokuse, prenesav ih iz jedne obhodnje u drugu; ali može li se tim niveauom zadovoljiti moderna, napredna šumarska znanost? Osnivača šumarske znanosti na naravoslovnom temelju nadi demo u Francuskoj. Prvi je bio Henri Louis Duhamel, posjednik i nadzornik u Parizu, polovinom prošloga stoljeća. On je prvi dao šumsko gospodarstvenim zasadam naravoslovni temelj, i kao takove istom upotriebio na gojitbu šuma. Nešto kasnije, iza kako su njegova djela prenjeli u Njemačku, stade u Njemačkoj svitati zora šumarskoj znanosti, gdje je prvi počeo Fridrik Enderlin svojim djelom: »Narav i svojstva drveta i tla, njegova hrana i uzroci rasta (1767.)«. Za njim se redali drugi, a medju prvimi Gleditsch. Kao da ih je kriepilo naravoslovje svojimi odkrići tajinstvene moći prirodne. Spomenuti je prvi napisao šumarsku botaniku. O važnosti botanike u gojitbi šuma neće valjda nitko podvojiti. O tom se je već svaki važniji šumarski pisac izrazio |
| ŠUMARSKI LIST 6/1900 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 350 — krasnimi prispodobami, kao što n. pr. Hess veli, da su šum. botanika, geognosia, geologija i klimotologija stupovi, na kojih se diže sgrada nauke o gojenju šuma. A dalje veli, da su botanička fisiologija, kemija i fizika podnožja tih. stupova. Dr. Graner pako veli, da je poznavanje anatomičko-fisioložkih odnošaja neobhodno potrebito, da se mogu sa naravoslovnog gledišta opravdati mnoge gojitbene mjere. A anatomički sastav mora da nam razjasni mnogovrstna opažanja na polju tehničkih svojstva drva. Botanika nas uči poznavati pojedine vrsti i varietete šumskog drveda, njihovo srodstvo, razliku, razna izvanjka svojstva, da ih znademo prema potrebi uzgojiti. Potanje nam otvara tajne samoga života i strukture drveta fisiologija i anatomija. Od kolike su te dvie grane botanike važne, težko je dovoljno opisati. Najskrovitije kutiće drveta odkriva nam anatomija, potanko odaje Čarobni sastav drveta, sve njegove sastojine, po kojih možemo zaključiti na kakvoču, trajnost, i prema tomu uporabivost drveta. Doba t. ZV. empirika je davno minula. Sve naše šumarsko znanje mora da imade podlogu naravoslovne naobrazbe. Kad uz takove uvjete izišav iz škole dosta puta pogriešimo, česa sa posije stidjeti moramo, a kamo li ne 6e istom onaj, koji mora da kuša, kako će mu gdje što uspjeti i mnogo drugih stvari, koje se nedaju na lahki način, tobože zdravim razumom riešiti. A takove su eksprimentacije skupe! Tisuće novaca i vriednota može kroz to da propadne, a neda se popraviti kroz decenije. Ozbiljno, marljivo promatranje naravi, iztraživanje uzroka i posljedica raznih naravnih upliva dovelo je do mnogih važnih zasada šumske gojitbe. Da uzmem samo jedan primjer izmedju tolikih, n. pr. proredu. Ta proreda uzvitlala je toliku prašinu medju šumarskimi stručnjaci, da se čovjek upravo ne može da snadje u tom kaosu raznih zasada, protuslovnih primjera, formula, računa i dokazala. Kako je bio obćenit temelj proredi zasada, da drvo riešeno svojih suparnika znatno bolje napreduje u svakom pogledu. Kroz to su nastala razna pitanja: način, stupanj i doba prorede. Osobito u pitanju prirasta pro |
| ŠUMARSKI LIST 6/1900 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 351 — gale (Lichtungszuwachs) dala nam je naravoslovua znanost znamenit mig sadržan u sastavku Dr. Stahl-a: »UeberdenEinfluss des sonnigen odar scliattigen Stanđortes auf die Ausbildung der Laubblatter«. Koliko još imade pojava, koji su nam zagonetkom, i koje će riešiti jedino naravoslovne znanosti, pa zar da se mi šumari ne poslužimo resultati koji su ove znanosti stekle? Samo tako moći će se uzgoj šuma svrsi shodno udesiti, pa se neće griešiti kod uzgoja kako se je već više puta u praksi griešilo, gdje se je samo po »receptih« empirika postupalo. Službujući već više godina priznati mi je, da sam mnogo više trebao narovoslovne znanosti nego li matematiku. Prve treba svak i šumar, druge pako ponajviše samo šumski taksatori. Ke mislim važnost matematike pa šumarsku znanost omalovažiti ali dajem prednost naravoslovnim naukama. Reći će mi tko možda, da sam praznu slamu mlatio, a ja ću mu odgovoriti pitanjem: koliku je važnost polagao pojedinac na te temelje naše znanosti, dok je bio na naučnome zavodu ? Možda nikakovu ili slabu, kao i ja. Prodji letimice površno samo da položiš izpit i dodješ do prave stručne nauke: gojitbe, uporabe i t. d. a nisi hotio vjerovati profesoru naravoslovnili znanosti, da je njegov predmet najvažniji i temelj, jer da tobože svaki profesor drži svoj predmet najvažnijim. Kako sad i sam opažam mnogu prazninu u svom znanju, i često puta moram da posegnem za kojom knjigom tih »prezrenih znanosti«. Pa ne budi mi zamjereno, ako sam s ovo nekoliko redaka hotio potaknuti naše buduće kolege, kojim se sad krasna prilika pružila, da u našoj metropoli, punoj raznih sbiraka i preparata i t. d., što veću pažnju posvete prirodnim znanostim, nego što je to mnogi od nas. Lahko je sjeći šumu, to bi znao i zadnji ciganin, rekao nam je bivši profesor, sada šef šumarstva u Budimpešti, J. Scholz, ali uzgojiti šumu, da odgovara po mogućnosti svim zahtjevom, do toga nas dovedoše samo čvrsti temelji prirodoslovnih znanosti. Vaclav Fuksa. |